Um die anderen Arten von Veröffentlichungen zu diesem Thema anzuzeigen, folgen Sie diesem Link: Aktivnosti.
Zeitschriftenartikel zum Thema „Aktivnosti“
Geben Sie eine Quelle nach APA, MLA, Chicago, Harvard und anderen Zitierweisen an
Machen Sie sich mit Top-50 Zeitschriftenartikel für die Forschung zum Thema "Aktivnosti" bekannt.
Neben jedem Werk im Literaturverzeichnis ist die Option "Zur Bibliographie hinzufügen" verfügbar. Nutzen Sie sie, wird Ihre bibliographische Angabe des gewählten Werkes nach der nötigen Zitierweise (APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver usw.) automatisch gestaltet.
Sie können auch den vollen Text der wissenschaftlichen Publikation im PDF-Format herunterladen und eine Online-Annotation der Arbeit lesen, wenn die relevanten Parameter in den Metadaten verfügbar sind.
Sehen Sie die Zeitschriftenartikel für verschiedene Spezialgebieten durch und erstellen Sie Ihre Bibliographie auf korrekte Weise.
1
Malčić, Borka. „FIZIČKA AKTIVNOST U DETINJSTVU KAO PREDIKTOR SPORTSKO-REKREATIVNIH INTERESOVANJA U ODRASLOM DOBU“. Педагошка стварност 64, Nr. 1 (16.01.2019): 76–89. http://dx.doi.org/10.19090/ps.2018.1.76-89.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Polaznu osnovu istraživanja predstavlja značaj fizičkih aktivnosti na svim uzrastima za biopsihosocijalne karakteristike pojedinca. Cilj je bio da se ispita uticaj fizičkih aktivnosti u detinjstvu na sportsko-rekreativna interesovanja kod odraslih. Rezultati istraživanja pokazuju da su se ispitanici u sport uključivali oko osme godine, da se velika većina bavila fizičkim aktivnostima u detinjstvu (84.3%), ali ipak nedovoljno često. Manje od polovine se bavilo dva do tri puta nedeljno, dok se samo 39.7% ispitanika bavilo više od tri puta nedeljno nekom vrstom fizičkih aktivnosti. 89.3% ispitanika izveštava da im je fizička aktivnost u detinjstvu bila pozitivno iskustvo. Od navedenih i ispitanih varijabli, rezultati pokazuju da uticaj na sportsko-rekreativna interesovanja pokazuje samo nezavisna varijabla učestalost bavljenja fizičkim aktivnostima u detinjstvu i to sa umerenim uticajem na intenzivnu fizičku akrtivnost i informisanost i praćenje sporta. Ovakvi rezultati pre svega impliciraju redefinisanje planova i programa fizičkog vaspitanja u školama, radi obezbeđivanja adekvatnosti intenziteta i trajanja fizičkih aktivnosti, kao jednog od osnovih faktora sportsko-rekreativnih interesovanja odraslih.
2
Malčić, Borka D. „TEORIJSKE OSNOVE SAMORAZVOJA I SAMOEFIKASNOSTI ODRASLIH U KONTEKSTU NJIHOVIH INTERESOVANJA ZA FIZIČKE AKTIVNOSTI“. Zbornik Odseka za pedagogiju, Nr. 27 (18.10.2018): 85–104. http://dx.doi.org/10.19090/zop.2018.0.85-104.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Interesovanja predstavljaju relativno trajnu usmerenost aktivnosti pojedinca prema određenom objektu. Iako značajna u svim uzrastima, u odraslom dobu interesovanja predstavljaju dispozicije ličnosti. Na složenost fenomena interesovanja, pored samog definisanja, ukazuje i postojanje velikog broja karakteristika interesovanja. U radu su sa teorijskog aspekta analizirani samorazvoj i samoefikasnost kao karakteristike interesovanja odraslih za fizičke aktivnosti koje su se pokazale značajnim činiocima i u empirijskim istraživanjima. Samorazvoj je posmatran iz tri ugla: kretanja ka autonomnosti, odnosno samoinicijative pojedinca; razvojnih zadataka i self koncepta individue. Analizirana je samoefikasnost koja određuje ponašanje pojedinca i aktivnost pri određenom interesovanju. Dat je prikaz veze percipirane samoefikasnosti i učešća odraslih u fizičkim aktivnostima. Sumiranjem rezultata zaključeno je da naredna istraživanja treba da budu usmerena na proveru u kojoj meri i u kojim vrstama fizičkih aktivnosti samorazvoj i samoefikasnost utiču na interesovanja za fizičke aktivnosti kod odraslih.
3
Malčić, Borka D. „TEORIJSKE OSNOVE SAMORAZVOJA I SAMOEFIKASNOSTI ODRASLIH U KONTEKSTU NJIHOVIH INTERESOVANJA ZA FIZIČKE AKTIVNOSTI“. Zbornik Odseka za pedagogiju, Nr. 27 (18.10.2018): 85–104. http://dx.doi.org/10.19090/zop.2018.27.85-104.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Interesovanja predstavljaju relativno trajnu usmerenost aktivnosti pojedinca prema određenom objektu. Iako značajna u svim uzrastima, u odraslom dobu interesovanja predstavljaju dispozicije ličnosti. Na složenost fenomena interesovanja, pored samog definisanja, ukazuje i postojanje velikog broja karakteristika interesovanja. U radu su sa teorijskog aspekta analizirani samorazvoj i samoefikasnost kao karakteristike interesovanja odraslih za fizičke aktivnosti koje su se pokazale značajnim činiocima i u empirijskim istraživanjima. Samorazvoj je posmatran iz tri ugla: kretanja ka autonomnosti, odnosno samoinicijative pojedinca; razvojnih zadataka i self koncepta individue. Analizirana je samoefikasnost koja određuje ponašanje pojedinca i aktivnost pri određenom interesovanju. Dat je prikaz veze percipirane samoefikasnosti i učešća odraslih u fizičkim aktivnostima. Sumiranjem rezultata zaključeno je da naredna istraživanja treba da budu usmerena na proveru u kojoj meri i u kojim vrstama fizičkih aktivnosti samorazvoj i samoefikasnost utiču na interesovanja za fizičke aktivnosti kod odraslih.
4
Rijavec, Majda, und Tajana Ljubin Golub. „Zanesenost u akademskim aktivnostima i dobrobit studenata“. Psihologijske teme 27, Nr. 3 (2018): 519–41. http://dx.doi.org/10.31820/pt.27.3.9.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Zanesenost je izrazito ugodno psihološko stanje koje ljudi doživljavaju kada su u tolikoj mjeri usmjereni na aktivnost kojom se trenutno bave da su potpuno njome zaokupljeni. Glavni je uvjet za pojavu stanja zanesenosti ravnoteža između izazova i vještina, pri čemu i izazovi i vještine moraju za pojedinca biti iznadprosječni. Zanesenost se najčešće istraživala u slobodnim aktivnostima, ali je ljudi doživljavaju i u aktivnostima koje su nametnute ili u njima ima manje slobode izbora, kao što su posao i obrazovanje. Zanesenost ima pozitivne posljedice ne samo na učinkovitost u različitim područjima života nego i na dobrobit pojedinca. I u akademskom je kontekstu zanesenost povezana s različitim pozitivnim ishodima, uključujući bolje svladavanje nastavnog programa, veća akademska postignuća, ali i veću dobrobit studenata. Kada je u pitanju studentska populacija, iskustva zanesenosti u akademskim aktivnostima manje su učestala nego u ostalim područjima studentskog života (slobodno vrijeme, uobičajene svakodnevne aktivnosti, povremeni posao), ali je veza između zanesenosti i dobrobiti najizraženija upravo u akademskom kontekstu. U ovom se radu daje pregled istraživanja akademske zanesenosti u studentskoj populaciji, posebno onih koja upućuju na moguće uzroke navedene povezanosti, kao što su važnost i korisnost akademskih aktivnosti za ostvarenje budućih životnih ciljeva, važnost akademskih aktivnosti za izgradnju socijalnog identiteta te smanjenje akademskog stresa i sagorijevanja.
5
Androja, Luka, Josip Miočić, Dražen Adžić und Žarko Bilić. „UTJECAJ POHAĐANJA IZVANNASTAVNIH SPORTSKIH AKTIVNOSTI NA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI UČENIKA PETOG I ŠESTOG RAZREDA“. Sportlogia 16, Nr. 1 (17.12.2020): 31–40. http://dx.doi.org/10.5550/sgia.201601.se.amab.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Uzorak je činio 121 ispitanik iz petih i šestih razreda osnovnih škola grada Zadra. Provedeno je istraživanje kako bi se utvrdile razlike između učenika koji, osim tjelesnog i zdravstvenog odgoja pohađaju i neki drugi oblik izvannastavne sportske aktivnosti. Provođenjem deskriptivne analize dobili smo rezultate koji nam pokazuju da su muški učenici koji se bave izvannastavnom aktivnošću postigli 21,28% bolje prosječne rezultate od ispitanika koji se ne bave izvannastavnim aktivnostima. Ispitanice uključene u izvannastavne aktivnosti su postigle 9,16% bolje rezultate od ispitanica koje se nisu bavile izvannastavnim aktivnostima (bolji rezultati u testu za procjenu funkcionalne sposobnosti (F6 test)). Korištenjem t-testa otkrili smo da su empirijske razine značajnosti statistički značajne (p = 0,000) za sve ispitanike kod oba spola u funkcionalnim sposobnostima (F6 test). Autori mogu tvrditi da učenici koji pohađaju neke oblike izvannastavnih sportskih aktivnosti imaju bolji rezultat u varijabi F6. Izvođenjem regresijske analize autori ne mogu predvidjeti rezultat u F6 testu na temelju antropometrijskih karakteristika tjelesne visine (TV) i tjelesne težine (TT). Broj nastavnih sati i trajanje sata tjelesnog odgoja u osnovnoj školi nije dovoljan za razvoj funkcionalne sposobnosti. Da bi poboljšali funkcionalne sposobnosti učenika, svaki bi ih učitelj trebao potaknuti da pohađaju neke dodatne oblike izvannastavnih sportskih aktivnosti u vidu poboljšanja cjelokupnog antropološkog statusa. Niže funkcionalne sposobnosti imaju posljedice i veći rizik od raznih bolesti. Stoga ne postoji aktivnost poput sportskog treninga kako bi se spriječili potencijalni problemi.
6
Šulentić Begić, Jasna, Amir Begić und Ivana Pušić. „Preferencije učenika prema aktivnostima i sadržajima u nastavi Glazbene kulture“. Nova prisutnost XVIII, Nr. 1 (20.03.2020): 185–203. http://dx.doi.org/10.31192/np.18.1.13.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Od školske godine 2019./2020. nastava Glazbene kulture treba se realizirati prema Kurikulumu nastavnog predmeta Glazbena kultura za osnovne škole i Glazbena umjetnost za gimnazije koji će tijekom tri godine ući u sve razrede osnovne škole. U nastavi se realizira otvoreni kurikulum koji učiteljima omogućuje da učenje i podučavanje prilagođavaju interesima i sposobnostima učenika te vlastitim sklonostima. U okviru rada provedeno je istraživanje čiji je cilj bio utvrditi preferencije učenika prema različitim aktivnostima i sadržajima u nastavi Glazbene kulture te otkriti postoje li razlike u preferencijama s obzirom na razred, spol učenika te (ne)pohađanje izvannastavne/izvanškolske glazbene aktivnosti. Istraživanje, koje se odvijalo tijekom 2018. godine, obuhvatilo je 280 ispitanika, tj. anketirani su učenici četvrtog, šestog i osmog razreda. Rezultati pokazuju da učenici imaju pozitivan stav prema nastavi Glazbene kulture i da najviše preferiraju pjevanje, a zatim slušanje glazbe i glazbene igre. Međutim, zastupljenost aktivnosti i sadržaja, osim pjevanja, nije proporcionalna učeničkim preferencijama. Preferencije prema glazbenim aktivnostima s obzirom na spol učenika pokazuju kako se pojedine aktivnosti nalaze na istom mjestu i kod učenika i kod učenica. Također, slušanje glazbe više preferiraju učenici koji glazbenu izvannastavnu/izvanškolsku aktivnost nisu polazili ili je ne polaze. Zaključno, smatramo da bi se glazbene preferencije učenika trebale uzeti u obzir prilikom osmišljavanja nastavnih jedinica, izbora glazbe i organiziranja i izvođenja nastave.
7
Petrović, Đurđica. „Tjelesne aktivnosti u školi“. Život i škola 64, Nr. 2 (2018): 195–202. http://dx.doi.org/10.32903/zs.64.2.14.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Cilj ovog rada je istaknuti važnost utjecaja tjelesnih aktivnosti na fizičko i psihičko zdravlje učenika, odnosno njihov utjecaj na povećanje sveobuhvatnog zdravstvenog stanja pojedinca. Također, istaknuta je važnost ranog početka bavljenja tjelesnim aktivnostima, kao i uključenost svih čimbenika društva u poticanje i provedbu tih aktivnosti. Važnost ranog početka bavljenja tjelesnim aktivnostima ističe se među učiteljima koji rade s djecom mlađe školske dobi. Život i rad učenika trebalo bi organizirati tako da se u što je moguće većoj mjeri pozitivno utječe na njihov razvoj, na razvoj njihovih sposobnosti i osobina, a kroz to i na zdravlje koje predstavlja preduvjet i temelj za sve ljudske djelatnosti. Navedeni su načini ostvarivanja ciljeva i zadaća tjelesne i zdravstvene kulture kako putem nastave, odnosno nastavnog procesa ali i putem izvannastavnih i izvanškolskih organizacijskih oblika rada. Istaknuta je važnost uključivanja što većeg broja učenika u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti kao i u školske sportske klubove. Naveden je primjer poticanja tjelesnih aktivnosti u nastavnoj praksi koji potiče i promovira što masovnije sudjelovanje učenika u tjelesnim aktivnostima i izvan nastavnog procesa
8
Anić, Petra. „HEDONIČKI I EUDEMONIČKI MOTIVI ZA OMILJENE SLOBODNE AKTIVNOSTI“. Primenjena psihologija 7, Nr. 1 (29.03.2014): 5. http://dx.doi.org/10.19090/pp.2014.1.5-21.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Mnoge teorije i modeli pokušavaju da objasne zašto se ljudi uključuju u različite aktivnosti u slobodno vreme. Prema nekim poznatim teorijama motivacije, oni to rade jer im je to prijatno, zanimljivo, ispunjava ih (npr. Apter, 1982, 1989; Csikszentmihalyi, 1997), jer im omogućava samorealizaciju, rast i razvoj (Deci & Ryan, 1985, 2000), kao i zato što je to način da se ostvare neki od ličnih ciljeva (Apter, 1982, 1989). Sve pomenuto može da se stavi pod okrilje hedoničkih i eudemoničkih motiva, kao što je definisano u radu Veronike Huta (Huta, 2007; Huta & Ryan, 2010; Huta, 2013). Kod hedonički motivisanih aktivnosti bitni su zadovoljstvo i ugoda, dok je kod eudemonički motivisanih aktivnosti bitno da pokušamo ostvariti svoj maksimalni potencijal (Huta, 2007; Huta & Ryan, 2010). Iako su različita, hedonička i eudemonička iskustva mogu da se poklapaju. Cilj ove studije je bio da istraži razlike u hedoničkim i eudemoničkim motivima za omiljene slobodne aktivnosti. Učestvovala su 422 studenta (26.12% muških), prosečne starosti 20.55 godina. Oni su naveli svoju omiljenu aktivnost i ispunili The Self-reported Hedonic and Eudaimonic Activities Scale (SHEA: Huta, 2007; HEMA: Huta & Ryan, 2010), koja meri eudemoničke i hedoničke motive. Na osnovu njihove prirode, aktivnosti su grupisane u sedam kategorija: čitanje, umetničke aktivnosti, sport, mediji i muzika, druženje, ples i aktivnosti na otvorenom. Za potrebe narednih analiza, aktivnosti su takođe grupisane u dve opštenitije kategorije: aktivne (umetničke, sportske i ples) i zabavne (čitanje, muzika i mediji, druženje i aktivnosti na otvorenom). Testirane su razlike u eudemoničkim i hedoničkim motivima za različite aktivnosti, kao i interakcije između motiva i aktivnosti. Prosečne procene za hedoničke motive su koherentnije od prosečnih procena eudemoničkih motiva za različite omiljene aktivnosti. Postoje značajni glavni efekti motiva za aktivnosti, vrste aktivnosti i značajne interakcije. Veličina efekta motiva za omiljene aktivnosti je najveća, dok su efekti drugog faktora i interakcije bili manji. Bonferroni post-hoc testovi otkrili su da su čitanje, umetničke aktivnosti, sport i ples više motivisani eudemonički od medija i muzike, druženja i aktivnosti na otvorenom. Što se tiče hedoničkih motiva, sve aktivnosti su podjednako hedonički motivisane. Razlike između hedoničkih i eudemoničkih motiva značajne su za čitanje, medije i muziku, druženje, aktivnosti na otvorenom i ples. Sve ove aktivnosti su više hedonički nego eudemonički motivisane. Moderatorska uloga vrste aktivnosti na odnos hedoničkih i eudemoničkih motiva je testirana samo za dve opštije grupe aktivnosti. Vrsta aktivnosti (zabavna ili aktivna) moderira odnos između hedoničkih i eudemoničkih motiva. Nagib i odsečak eudemoničkih motiva su veći za aktivne nego za zabavne aktivnosti. Postoji značajna razlika među efektima eudemoničkih motiva na hedoničke za različite aktivnosti. Dobijeni rezultati potvrdili su tvrdnje da eudemonija bez hedonije ne može da postoji: kada se pojedinac angažuje u nekoj aktivnosti, koju bi se moglo smatrati kao čisto eudemoničku, on će svejedno uživati. Teško je zamisliti da osoba ima omiljenu aktivnost, koju je slobodno izabrala i u kojoj se često angažuje, a da pri tome ne doživljava zadovoljstvo. Pored toga, aktivnosti koje su manje aktivne i zahtevne, dobar su izvor zadovoljstva, radosti i sreće, ali ako želimo da doživimo smisao i svrhu u isto vreme, moramo da biramo aktivnosti koje su izazovnije i energičnije, imaju jasne ciljeve te koje će doprineti ličnom razvoju ili su od koristi za društvo u kome živimo.
9
Dobrota, Snježana. „Stavovi odgojitelja predškolske djece prema glazbenim aktivnostima u vrtiću i samoprocjena kompetentnosti za njihovu realizaciju“. Metodički ogledi 26, Nr. 2 (11.05.2020): 59–76. http://dx.doi.org/10.21464/mo.26.2.6.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Glazbenim aktivnostima u vrtiću pripada značajna uloga, s obzirom da bavljenje takvim aktivnostima pridonosi razvoju glazbenih sposobnosti, ali i intelektualnom, socijalnom, emocionalnom i tjelesnom razvoju djeteta. U radu su istraženi stavovi odgojitelja predškolske djece prema glazbenim aktivnostima u vrtiću te samoprocjena kompetentnosti za njihovu realizaciju. Rezultati potvrđuju da slušanje glazbe predstavlja značajnu aktivnost slobodnog vremena odgojitelja predškolske djece. Potvrđeno je da odgojitelji kojima se sviđa klasična glazba imaju pozitivnije stavove prema glazbenim aktivnostima u vrtiću. Nije uočena povezanost odlazaka na koncerte klasične glazbe, pohađanja dodatne glazbene poduke, pjevanja u zboru ili klapi te godina radnoga staža sa stavovima prema glazbenim aktivnostima. Rezultati istraživanja ne potvrđuju ni povezanost godina radnoga staža sa samoprocjenom kompetencije za realizaciju glazbenih aktivnosti. I, konačno, većina odgojitelja zadovoljna je opremljenošću vrtića instrumentima za djecu te računalima i projektorima, ali ne i instrumentima za odgojitelje.
10
Petek, Davorina, und Janko Kersnik. „Management of Cardiovascular Risk Factors in High Risk Patients: Correlates of Quality of Care“. Slovenian Journal of Public Health 52, Nr. 4 (01.12.2013): 263–74. http://dx.doi.org/10.2478/sjph-2013-0027.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Izvleček Izhodišča: Bolezni srca in ožilja (BSO) predstavljajo vodilni vzrok smrti v večini evropskih držav, njihovo preprečevanje pa predstavlja pomembno nalogo osnovnega zdravstvenega varstva. Ocena dejavnikov tveganja in usmerjene preventivne aktivnosti so posebej pomembne pri visokoogroženih bolnikih. Pomembno je poznati tudi dejavnike, ki vplivajo na uspešnost preventive teh bolezni. Metode: V presečno raziskavo je bilo z naključnim stratificiranim vzorčenjem vključenih 36 slovenskih ambulant. Vsaka ambulanta je iz registra visokoogroženih vključila 30 bolnikov, ki so izpolnili vprašalnik o življenjskem slogu, kakovosti življenja, samooceni zdravja in o uporabi zdravstvenih storitev. Vir podatkov o dejavnikih tveganja BSO so bile kartoteke bolnikov, z vprašalnikom o ambulanti pa so bila pridobljena vprašanja o obremenjenosti, projektih kakovosti, izobraževanju, informacijski tehnologiji, o preventivnih aktivnostih. Rezultati: Sodelovalo je 871 bolnikov iz 36 ambulant (80,6 % predvidenega vzorca), starih 62,4 leta (SD±8,6). 22,4 % je bilo kadilcev; priporočeno raven aerobne telesne aktivnosti je vzdrževalo 330 (48,8 %) sodelujočih, najmanj urejen dejavnik tveganja pa je bil indeks telesne mase (29,3kg/m2). V multivariatnem modelu so vsi dejavniki (ambulante, bolniki in zdravniki) statistično značilno napovedali urejenost dejavnikov tveganja (p<0,005, F=2,7, R2 =0,087). Neodvisne spremenljivke bolje urejenih dejavnikov tveganja so bile: ženski spol, višja starost in višja izobrazba bolnika, uporaba informacijskega sistema v ambulanti, organizacija srčno-žilne preventive in zdravnikova profesionalna aktivnost v projektih preventive. Zaključki: Urejenost dejavnikov tveganja je v največji meri odvisna od značilnosti ambulante, predvsem organizacije na področju preventive, ter od strokovne aktivnosti zdravnika. Vplivajo tudi nekatere splošne značilnosti bolnika. Pomembni so še drugi dejavniki, ki niso bili vključeni v model.
11
Vrana, Radovan, Ivona Milovanović und Željka Salopek. „Popularizacija znanosti u narodnim knjižnicama u RH“. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 64, Nr. 1 (24.05.2021): 1. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.64.1.840.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Cilj. Cilj je rada prikazati rezultate istraživanja o provedbi aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama u RH.
Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je korištena metoda ankete uz primjenu online anketnog upitnika koji se sastojao od 15 pitanja (11 zatvorenog i 4 otvorenog tipa). Hipoteze istraživanja su da se aktivnosti popularizacije znanosti provode redovno u narodnim knjižnicama u RH i da postoje ograničenja prostora, financijskih sredstava i broja zaposlenika koja određuju načine provedbe aktivnosti popularizacije znanosti. Poziv za sudjelovanje u istraživanju stoga je poslan na adrese e-pošte svih narodnih knjižnica u RH, tj. ukupnu populaciju narodnih knjižnica u RH.
Rezultati. Rezultati istraživanja potvrdili su postojanje aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama u RH. U istraživanju su utvrđeni problemi koji su ujedno temeljna područja upravljanja knjižnicama: ograničeni prostor, ograničena financijska sredstva i ograničen broj zaposlenika narodnih knjižnica nužnih za još kvalitetniju provedbu aktivnosti popularizacije znanosti. Za tu vrstu aktivnosti zainteresirane su različite dobne skupine korisnika. Aktivnosti promocije znanosti iniciraju samo narodne knjižnice koje ih provode najčešće u suradnji sa znanstvenicima s hrvatskih fakulteta i instituta te s novinarima. Teme koje su pokrivene u aktivnostima popularizacije znanosti pokrivaju širok spektar područja ljudskog djelovanja koji može zainteresirati širok krug slušatelja. Utvrđen je i pozitivan stav narodnih knjižnica za odvijanje aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama.
Ograničenja. U istraživanju nisu sudjelovale sve narodne knjižnice u RH; za dublje razumijevanje pojedinih aspekata provedbe aktivnosti popularizacije znanosti u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala korisnike narodnih knjižnica koristeći se pritom anketama i intervjuima.
Praktična primjena. Pomoć narodnim knjižnicama u planiranju budućih aktivnosti popularizacije znanosti na temelju spoznaja o načinima provedbe spomenutih aktivnosti te zajedničkim djelovanjem narodnih knjižnica prema svojim fi nancijerima u svrhu poboljšanja uvjeta provedbe aktivnosti popularizacije znanosti.
Društveni značaj. Uloga narodnih knjižnica u promociji znanosti te partnerstvo i suradnja s akademskom zajednicom i pripadnicima medija.
Originalnost/vrijednost. U RH nedostaju istraživanja o promociji znanosti, a pogotovo o ulozi i suradnji narodnih knjižnica u toj važnoj društvenoj aktivnosti kojom se rad znanstvenika približava široj javnosti.
12
Budimir-Ninković, Gordana, Nedeljko M. Milanović und Svetlana Milošević. „ZASTUPLJENOST SPORTSKIH I KULTURNOUMETNIČKIH AKTIVNOSTI U SLOBODNOM VREMENU OSOBA SA INTELEKTUALNIM SMETNJAMA“. Педагошка стварност 66, Nr. 1 (14.10.2020): 15–27. http://dx.doi.org/10.19090/ps.2020.1.15-27.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U radu su predstavljeni rezultati empirijskog istraživanja koje je imalo za cilj sagledavanje i analiziranje zastupljenosti sportskih i kulturno-umetničkih aktivnosti u slobodnom vremenu osoba sa intelektualnim smetnjama. Ukupno je učestvovalo 85 osoba sa intelektualnim smetnjama, uzrasta od 14 do 45 godina. Za potrebe ovog istraživanja korišćena je deskriptivna metoda i tehnika anketiranja. Analizirani rezultati prikazuju da osobe sa intelektualnim smetnjama najčešće slobodno vreme provode slušajući muziku i gledajući televiziju. Sportske i kulturno-umetničke aktivnosti prisutne su u slobodnom vremenu ove populacije, ali je izrazito nizak nivo participacije osoba sa intelektualnim smetnjama u sportskim i kulturno-umetničkim aktivnostima sa osobama tipičnog razvoja. Takođe, dobijeni rezultati prikazuju da najčešći razlozi neuključenosti jesu strah od diskriminacije i stigmatizacije, nedostatak finansijskih sredstava, dok je trećina ispitanika navela da se nikada nije pružila prilika da osobe sa intelektualnim smetnjama učestvuju u kulturno-umetničkim aktivnostima zajedno sa osobama tipične populacije. Slobodne aktivnosti jesu jedinstvena prilika kroz koju je moguće razvijati poštovanje i prihvatanje različitosti osoba sa intelektualnim smetnjama od strane osoba tipičnog razvoja. Slobodnom vremenu osoba sa intelektualnim smetnjama treba posvetiti značajnu pažnju i omogućiti im veći prilaz sportskim i kulturno- umetničkim aktivnostima kako bi bez prepreka svoje slobodno vreme provodili produktivno i kvalitetno.
13
Grubišić Reiter, Melinda. „Projekti Zelena knjižnica i Živjeti zdravo u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik“. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, Nr. 1 (30.07.2019): 307–25. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.62.1.693.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Cilj. Cilj je ovoga rada1 upoznati javnost, prije svega knjižničarsku zajednicu, s aktivnostima/programima (predavanjima, tribinama, predstavljanjima knjiga, izložbama i radionicama) koje su Knjižničarsko društvo Šibenik i Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik realizirali u posljednje dvije godine u okviru projekata Zelena knjižnica i Živjeti zdravo te istaknuti njihovo značenje kako za određene društvene skupine tako i za društvo u cjelini. Metodologija. Iznesene su, kronološkim redom i prema temama koje je provedba projekata obuhvatila, aktivnosti Knjižnice u sklopu projekata Zelena knjižnica i Živjeti zdravo. Kao izvor podataka poslužili su arhiva događanja u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik i različite mrežne stranica na kojima se mogu naći podaci o tim projektima. Rezultati. U radu je dan pregled aktivnosti/programa koje su Knjižničarsko društvo Šibenik i Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik tijekom posljednje dvije godine organizirali u okviru projekata Zelena knjižnica i Živjeti zdravo. Poseban naglasak stavljen je na ciljeve UN-ove Agende 2030. Prikazani su različiti oblici edukacije korisnika, osobito djece i mladih, ali i osoba starije životne dobi, o važnosti očuvanja tjelesnog i mentalnog zdravlja, usvajanju navika pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti, potrebi zaštite prirode i održivom razvoju. Društveni značaj. Teme kojima se projekti Zelena knjižnica i Živjeti zdravo bave, kao što su očuvanje okoliša i održivi razvoj, važne su jer je riječ o preduvjetima za bolji život pojedinaca, ali i svijeta u cjelini. Originalnost. Prikazane su neke od aktivnost, npr. dječje likovne radionice ili likovni natječaji u kojima sudjeluju školska djeca, kao jedinstveni načini na koje se ekološka tematika može približiti pojedinim skupinama korisnika.
14
Martinović, Saša, und Ivan Markić. „Šah kao izvannastavna aktivnost“. Školski vjesnik 69, Nr. 1 (2020): 227–41. http://dx.doi.org/10.38003/sv.69.1.6.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Izvannastavne aktivnosti kao različiti organizacijski oblici okupljanja učenika u slobodno izvannastavno vrijeme u školi imaju pretežito kulturnoumjetničko, športsko, tehničko, rekreacijsko ili znanstveno obilježje (Cindrić, 1992). Kroz njih učenici zadovoljavaju svoje potrebe i razvijaju kulturu korištenja slobodnog vremena. Zahvaljujući svom pedagoškom potencijalu, šah se sve više implementira u kurikulume škola i poučava na svim razinama obrazovanja. Ovaj trend počinje pratiti i Hrvatska, u kojoj se šah u mnogo škola provodi kao izvannastavna i/ili izvanškolska aktivnost. U ovome radu prikazat će se i analizirati prednosti koje bavljenje šahom ima za učenike osnovnih škola te će se empirijskim istraživanjam utvrditi pojavnost izvannastavne aktivnosti šaha u školama Grada Zagreba. Temeljem rezultata kvalitativnog istraživanja prikazat će se stavovi voditelja šaha kao izvannastavne aktivnosti o prednostima njegove implementacije, načinima utvrđivanja interesa te o načinima rada voditelja i polaznika/učenika.
15
Pjevač, Nada, Tomislav Benjak und Neda Pjevač. „Povezanost tjelesne aktivnosti i kvalitete života starijih osoba“. Journal of applied health sciences 5, Nr. 2 (15.10.2019): 163–69. http://dx.doi.org/10.24141/1/5/2/2.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Cilj je istraživanja ispitati povezanost tjelesne aktivnosti kvalitete života starijih osoba. Ispitanici su pokretni građani starije životne dobi od 70 do 90 godina (N = 100). Rezultati su dobiveni na temelju ispunjenog Indeksa osobne kvalitete života. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine s obzirom na učestalost bavljenja tjelesnom aktivnošću. U skupinu aktivnih svrstani su oni koje se bave tri ili više puta tjedno nekom od tjelesnih aktivnosti dulje od 30 minuta (N = 56), a u skupinu neaktivnih oni koji nisu tjelesno aktivni (N = 44). Utvrđena je niska, ali značajna pozitivna korelacija učestalosti bavljenja tjelesnom aktivnošću i kvalitete života na domeni zdravlja (r = 0,202; p < 0,05) i kvalitete života na domeni uspješnosti (r = 0,198; p < 0,05). Slijedeći preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i rezultate niza istraživanja te dijela rezultata i ovog istraživanja koje ukazuje na znatnu povezanost učestalosti tjelesne aktivnosti i domene zdravlja kvalitete života, stalna tjelesna aktivnost mora biti neizostavna mjera primarne prevencije zaštite zdravlja starijih osoba, iako rezultati ovog istraživanje ne ukazuju na statistički značajnu povezanost tjelesne aktivnosti i ukupne kvalitete života.
16
Kavoliunaite-Ragauskiene, Egle. „How to Define a Lobbyist“. Hrvatska i komparativna javna uprava 17, Nr. 1 (29.03.2017): 29–56. http://dx.doi.org/10.31297/hkju.17.1.5.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U radu se analiziraju aspekti koje je potrebno uzeti u obzir prilikom određivanja subjektivnog dosega primjene zakonske regulacije lobiranja u pojedinoj državi. Prilikom definiranja pojma lobista svaka država mora uzeti u obzir vlastiti politički sustav i zakonodavni kontekst, kao i teorijske spoznaje o mogućim vrstama lobista i aktivnostima kojima se oni bave. Također, potebno je sagledati dobru praksu i iskustva drugih zemalja. U radu se analiziraju zakonske definicije pojmova lobista i aktivnosti lobiranja u Litvi i Poljskoj – prvim državama članicama EU-a koje su uvele zakonsku regulaciju aktivnosti lobiranja – kako bi se naglasili glavni nedostatci postojećeg zakonodavstva. Također, ističu se smjernice o tome kako definirati pojam lobista u onim državama koje namjeravaju zakonski regulirati aktivnosti lobiranja, kao i u onim državama koje žele unaprijediti postojeće zakone. Potebno je imati na umu kako aktivnosti lobiranja čine samo dio šireg pojma sudjelovanja javnosti u javnome odlučivanju. Postoji niz drugih zakona kojim se reguliraju razna prava, npr. pravo na sastanak s članovima parlamenta, pravo na podnošenje peticije, pravo na pristup informacijama i podnošenje informacija javnim vlastima te druga prava. Nacrt zakona o aktivnostima lobiranja trebao bi sadržavati procjenu postojećeg zakonskog okvira kojim je uređeno pravo na sudjelovanje u javnome odlučivanju te bi trebao ukloniti sva moguća preklapanja i praznine koje u pravilu imaju kao posljedicu zakonsku nesigurnost i poteškoće kod pravilne implementacije zakonskih odredbi.
17
Herzog, Jerneja, Blaženka Bačlija Sušić und Marijana Županić Benić. „Samoprocjena profesionalnih kompetencija studenata ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja u provođenju likovnih i glazbenih aktivnosti s djecom“. Nova prisutnost XVI, Nr. 3 (21.11.2018): 579–92. http://dx.doi.org/10.31192/np.16.3.10.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Likovna i glazbena umjetnost podržavaju emocionalni, kognitivni i psihomotorni razvoj u ranom djetinjstvu. Odgojitelji zato moraju imati dovoljne kompetencija da bi potaknuli sudjelovanje djece u umjetničkim aktivnostima pa je cilj ovog istraživanja bio ispitati kompetencije u umjetničkom području studenata u inicijalnom obrazovanju učitelja. U istraživanju su sudjelovali studenti treće godine ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Učiteljskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu te Pedagoškog fakulteta, Sveučilišta u Mariboru. Ispitanici koji su završili gimnaziju su bolje procjenjivali svoje profesionalne kompetencije izvođenja glazbenih aktivnosti u odnosu na ispitanike koji su završili umjetničku srednju školu. Ispitanici koji su završili gimnaziju bolje su procjenjivali svoje kompetencije planiranja likovnih aktivnosti, ali ispitanici koji su završili srednju umjetničku školu bolje su procjenjivali svoje kompetencije izvođenja likovnih aktivnosti.
18
Mesaroš Živkov, Angela J,, und Zagorka T. Markov. „OPAŽANJA RODITELJA I UČITELJA O ZASTUPLJENOSTI SADRŽAJA NARODNE TRADICIJE U ŠKOLSKIM AKTIVNOSTIMA UČENIKA MLAĐEG ŠKOLSKOG UZRASTA“. Педагошка стварност 66, Nr. 1 (14.10.2020): 59–71. http://dx.doi.org/10.19090/ps.2020.1.59-71.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Savremeno društvo se nalazi u ekspanziji tehnološkog napretka i vrlo često se tradicionalne vrednosti “ostavljaju po strani” i pored toga što su u nekim oblastima nezamenljive, jer predstavljaju kulturnu baštinu i resurs koji može biti od velike koristi za učenje najmlađih generacija. Cilj istraživanja je bio da se utvrde opažanja roditelja i učitelja o zastupljenosti tradicionalnog narodnog stvaralaštva u školskim aktivnostima učenika mlađeg školskog uzrasta. Uzorak je činilo 71 roditelj učenika mlađeg školskog uzrasta i 51 učitelj. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje razlike u odgovorima roditelja i učitelja u odnosu na opažanja i realizaciju nastave u vezi sa tradicionalnim narodnim stvaralaštvom kroz tri oblasti: 1) Nastavne aktivnosti 2) Vannastavne aktivnosti i 3) Aktivnosti roditelja i učitelja. Dobijeni rezultati ukazuju na potrebu planskog delovanja relevantnih činilaca po pitanju razvijanja svesti o značaju tradicionalnog narodnog stvaralaštva za savremeno društvo. Zaključujemo da se tradicionalno narodno stvaralašto izučava u okviru redovne nastave i vannastavnih aktivnosti. Postoji potreba da se aktivnosti tradicionalnog narodnog stvaralaštva implementiraju u Školski razvojni plan i druga dokumenta. Uključivanje Saveta roditelja i Učeničkog parlamenta su neke od mogućnosti da se tradicionalnom narodnom stvaralaštvu posveti pažnja, jer je ono značajno za razvoj nacionalnog identiteta dece osnovnoškolskog uzrasta. Poznavajući sopstvenu narodnu tradiciju učenici će poštovati i tradicionalno narodno stvaralaštvo svih naroda.
19
Tintor, Željko. „Budžetiranjem do sigurnijeg poslovanja i razvoja poduzeća“. Obrazovanje za poduzetništvo - E4E 11, Nr. 1 (14.06.2021): 143–61. http://dx.doi.org/10.38190/ope.11.1.2.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Najznačajnija zadaća menadžera jest donošenje poslovnih odluka. Bez obzira o kojoj se vrsti odluka radi njihov konačni cilj jest osigurati optimalno poslovanje i ostvarivanje dobiti te budući rast i razvoj poduzeća. Rizik takvih odluka ne dopušta njihovo donošenje samo na intuiciji, već traži pouzdane i vjerodostojne informacije i promišljene aktivnosti kojima će osigurati ostvarivanje navedenih ciljeva. Među inima najvažniju aktivnost menadžera čini budžetiranje koje predstavlja temelj poslovnog planiranja i menadžerske kontrole nad poslovnim procesima i rezultatima poslovanja. S obzirom na vremenski rok planiranje se dijeli na dugoročno i kratkoročno. Prvim se obično na vrijeme duže od tri ili više godina utvrđuju strateški ciljevi zajedno s okvirnom sredstvima, širim uputama i aktivnostima njihova postizanja, dok se drugim kojeg nazivamo master budžet ili glavni poslovni plan obuhvaća razdoblje od jedne godine ili kraće razdoblje s preciznijim poslovnim ciljevima i detaljnijim sredstvima i aktivnostima kojima ih se namjerava realizirati. Master budžet predstavlja skup pojedinačnih budžeta dijelova, odnosno procesa u poduzeću koji zajedno čine sinergiju planiranih aktivnosti budućeg poslovanja poduzeća. Primjereno veličini poduzeća i prirodi njegova poslovanja razlikujemo master budžet proizvodnog i trgovačkog poduzeća. Međutim, u oba slučaja planiranje kao proces primjereno obuhvaća pripreme za planiranje, definiranje ciljeva, izradu i prihvaćanje pplan te kontrolu i analizu provedbe plana. Ovaj je rad posvećen središnjem dijelu planiranja, odnosno izradi master budžeta koji kao glavni poslovni plan obuhvaća operativni budžet i financijski budžet svih poslovnih aktivnosti proizvodnog poduzeća u razdoblju od jedne godine. Kao takav on predstavlja odgovor na tržišne izazove, neizvjesnosti i rizike poslovanja. Jednostavnošću prikaza posebno je prilagođen za potrebe malih poduzeća koja čine većinu gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj. Cilj je rada ukazati na značaj master budžeta i prezentirati cjeloviti model poslovnog plana proizvodnog poduzeća i menadžerske kontrole nad svim poslovnim procesima. Također, cilj rada jest prezentirati obrazac prema kojem se u svakom poduzeću, od najmanjih do onih velikih, može sačiniti vlastiti godišnji master budžet i tako osigurati sigurnost i kontrola svih poslovnih procesa poduzeća, a time uspješno poslovanje, dobit te rast i razvoj poduzeća. U radu se na primjeren način koriste tehnike i metode analize i sinteze, kao i metode planiranja. Kao izvori podataka koriste se vlastiti izvori, a od sekundarnih izvora koristi se stručna i znanstvena literatura.
20
Iveković, Ivica. „Stavovi odgojitelja o dječjim tjelesnim aktivnostima“. Život i škola 64, Nr. 2 (2018): 183–94. http://dx.doi.org/10.32903/zs.64.2.13.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Cilj istraživanja je bio ispitati razlikuju li se stavovi odgojitelja s obzirom na njihovo mjesto zaposlenja, tj. rada, dob, dužinu radnog iskustva i jesu li ili nisu imali ozljedu prema tjelesnim aktivnostima djece. U istraživanju je sudjelovao 61 odgojitelj (60 Ž, 1 M; M=43, SD=11,027). Faktorskom analizom izdvojena su dva faktora – tjelesne aktivnosti na manjim visinama (u ravnini s tlom pa do 45 cm visine) i tjelesne aktivnosti na većim visinama (na visini višoj od 45 cm). Odgojitelji zaposleni u vrtiću u središtu županije imaju značajno pozitivniji cjelokupan stav prema tjelesnim aktivnostima, ali i prema aktivnostima koje djeca provode na manjim visinama od odgojitelja koji su zaposleni u vrtićima izvan središta županije. Odgojitelji s više radnog iskustva imaju značajno pozitivniji cjelokupan stav prema tjelesnim aktivnostima, ali i prema aktivnostima koje djeca provode na manjim visinama od odgojitelja s manje radnog iskustva. Zaključno, kod zaposlenih odgojitelja njihova dob te jesu li ili nisu imali iskustvo vlastite ozljede značajno ne utječe na razlikovanje njihovih stavova prema tjelesnim aktivnostima djece. Na razlikovanje stavova odgojitelja prema tjelesnim aktivnostima djece može značajno utjecati dužina radnog iskustva i mjesto njihovog zaposlenja, odnosno jesu li zaposleni u vrtiću u gradu koji je glavno središte županije ili su zaposleni u vrtiću u nekom manjem mjestu.
21
Kanas, Laura, und Boris Agarski. „OCENJIVANJE UTICAJA ŽIVOTNOG CIKLUSA BICIKLA NA RADNIKE“. Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu 35, Nr. 05 (30.04.2020): 909–12. http://dx.doi.org/10.24867/07hz03kanas.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U prvom delu master rada opisana je S-LCA metoda. Metoda je poređena sa konvencionalnom metodom ocenjivanja životnog ciklusa (LCA) u okviru kojeg su predstavljeni nedostaci i potrebe za umanapređenjem S-LCA metode. Za proračun je korišćena WE-LCA metoda. Metoda WE-LCA omogućava izračunavanje uticaja ljudskih aktivnosti u radnom okruženju na bezbednost i zdravlje radnika koji je izražen preko broja potencijalnih nesreća. Metoda WE-LCA je primenjena kod ocenjivanja uticaja proizvodnog procesa bicikla. Na osnovu diskusije dobijenih rezultata zaključeno je da aktivnosti pri proizvodnji bicikla imaju najznačajniji efekat na „ostale povrede”, sa veličinom uticaja koja je vidno veća nego u ostalim kategorijama uticaja. U kategoriji „ostale povrede”, montaža proizvoda je aktivnost sa najvećim efektom na povrede.
22
Mehkek, Mirna. „Govori podravskoga dijalekta – projektna aktivnost u dječjim vrtićima“. Kaj 53, Nr. 1-2 (2020): 105–20. http://dx.doi.org/10.32004/k.53.1-2.2.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Hrvatski jezik ima tri narječja – štokavsko, kajkavsko i čakavsko. Kajkavski govori, kao i svi drugi govori, dinamičan su jezični fenomen, u trajnom su mijenjanju. U današnje vrijeme, između ostaloga i utjecajem standarda, dijalektne se jezične karakteristike mijenjaju ili gube. Ipak, kajkavski govor traje u živoj komunikaciji, djeca ga usvajaju kao prvi jezik, a polaskom u vrtić i u školu sustavno se susreću s hrvatskim standardom. Koliko su djeca u kajkavskom govornom prostoru svjesna posebnosti svoga kajkavskoga govora i njegova odnosa prema standardnom hrvatskom jeziku, htjelo se provjeriti projektnom aktivnošću u trima dječjim vrtićima u Podravini. Projekt je način učenja povezanog sa životom te učenja koje se temelji na postavljanju pitanja, traženju odgovora i rješavanju problema. To je učenje u koje su sudionici integrirani cijelim svojim bićem i daju najbolje rezultate. U ovom je radu opisana projektna aktivnost s temom podravskih kajkavskih govora. Projektna je aktivnosti provedena početkom 2018. godine u dječjim vrtićima u Podravini, točnije u Drnju, Goli i Ždali. U projektnoj je aktivnosti sudjelovalo tridesetak djece iz tih triju vrtića. U radu su predstavljeni kajkavsko narječje i govori podravskoga dijalekta, opisan je projekt, provedena projektna aktivnost i njezin cilj, uzorak ispitanika, instrumenti, postupak te rezultati projektne aktivnosti. Iz analize rezultata proizlazi da se ispitanici vrtićke dobi u Drnju podjednako koriste hrvatskim standardnim govorom kao i dijalektom, dok se u Goli pretežno koriste dijalektom, za razliku od Ždale gdje se većina djece pretežno koristi standardom.
23
Sertić Perić, Mirela, Ana Marija Matić, Darinka Kiš-Novak, Goran Vignjević und Irena Labak. „Primjena aktivnog učenja temeljenog na aktivnostima promatranja i bilježenja opažanja na primjeru mikroskopiranja papučice, Paramecium sp.“ Educatio biologiae, Nr. 5 (28.12.2019): 34–47. http://dx.doi.org/10.32633/eb.5.3.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Primjenom metoda aktivnog učenja izbjegava se prenošenje gotovih činjenica i zaključaka te se znanja stječu kroz rješavanje izazova i problema. Aktivno učenje često podrazumijeva samostalno istraživanje, uključujući aktivnosti promatranja, bilježenja opažanja i zaključivanja temeljem opaženog. Na taj način povećava se intelektualni angažman studenata i učenika, kao i vjerojatnost da će stečena znanja studenti i učenici uspješno primijeniti na nove izazove, bilo u radnom okruženju ili u drugim životnim situacijama. Efikasnost aktivnih metoda učenja, između ostalog, često ovisi i o kontekstu problema koji je predstavljen učenicima/studentima te o interesu učenika i/ili studenata za pojedine aktivnosti koje se primjenjuju u nastavi. U ovom radu predstavljen je primjer primjene aktivnih metoda učenja, temeljenih na aktivnostima promatranja i bilježenja opažanja tijekom mikroskopiranja različitih preparata papučice, Paramecium sp., među studentima druge godine preddiplomskog studija različitih studijskih programa biologije i studentima učiteljskog fakulteta. Uz radni list, koji može poslužiti kao osnova za planiranje i prilagodbu nastavnih aktivnosti na nekoj drugoj razini obrazovanja, u ovom radu su iznijeti i komentari studenata nakon provedbe aktivnih metoda učenja temeljenih na mikroskopiranju papučice. Komentari studenata o primjeni aktivnih metoda učenja (u usporedbi s tradicionalnim metodama, koje se inače koriste u njihovoj redovnoj praktikumskoj nastavi) pružaju uvid u opći dojam studenata o doživljaju nastave i pojedinih aktivnosti koje se primjenjuju u nastavi te o učinku primijenjenih aktivnosti na razumijevanje sadržaja koji se poučavaju. Prema većini ispitanika u ovom radu, aktivne metode učenja su zanimljive i većina studenata se izjašnjava da u načelu „voli takve aktivnosti“, koje uključuju samostalan rad i zaključivanje. Takvo mišljenje studenata moglo bi poslužiti kao svojevrsni poticaj za intenzivniju primjenu metoda aktivnog učenja na fakultetskoj razini obrazovanja te da bi metode aktivnog učenja postupno trebale zamijeniti frontalnu nastavu i tradicionalne metode.
24
Drljača, Miroslav D., Siniša Opić und Milan Matijević. „Ispitivanje interesa i zadovoljstva nastavom likovne umjetnosti kao poticaja za razvoj sposobnosti učenja ostalih nastavnih predmeta“. Metodički ogledi 27, Nr. 2 (16.12.2020): 193–213. http://dx.doi.org/10.21464/mo.27.2.12.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Istraživanje je provedeno na uzorku učenika trećih razreda strukovnih škola i gimnazija (N=605). Od uključenih učenika, gimnaziju je pohađalo njih 253, a srednje strukovne škole 352 učenika. Cilj istraživanja bio je ispitati neke specifičnosti u percepciji učenika srednjih škola o važnosti nastavnih predmeta iz područja likovnih umjetnosti. Napravljena je posebna analiza samo za dvije odabrane zavisne varijable: važnost nastavnih predmeta iz područja likovnih umjetnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih nastavnih predmeta te interes i zadovoljstvo sudjelovanjem u likovnim aktivnostima. Rezultati pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika između učenika gimnazija i strukovnih škola u procjeni sudjelovanja u aktivnostima nastave likovne umjetnosti te u procjeni važnosti likovnih aktivnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih predmeta. Postoji statistički značajna spolna razlika u procjeni sudjelovanja u aktivnostima nastave likovne umjetnosti te u procjeni važnosti likovnih aktivnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih predmeta. Može se zaključiti da ispitanici nisu bili u mogućnosti procijeniti koliko i u koju svrhu će im u daljnjem školovanju i budućem zanimanju koristiti kompetencije stečene u nastavi likovne umjetnosti.
25
Mrgić, Maja, und Mirko Duić. „Goodreads i savjetovanje čitatelja na primjeru korisnika iz Hrvatske“. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, Nr. 2 (12.02.2020): 33–64. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.62.2.760.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Cilj / Svrha. Goodreads je popularni mrežni portal i društvena mreža fokusirana na knjige i čitanje. Cilj je rada istražiti upotrebu Goodreadsa od strane korisnika iz Hrvatske s fokusom na aktivnosti savjetovanja čitatelja: pisanje i čitanje prikaza knjiga te preporuka za čitanje. Također, cilj je bio utvrditi koje sve izraze korisnici upotrebljavaju u svojim prikazima knjiga na Goodreadsu nastojeći opisati različite vidove privlačnosti knjige. Svrha je rada upoznati stručnu zajednicu s mogućnostima korištenja podataka s portala Goodreads u knjižničnim aktivnostima (savjetovanje čitatelja, izrada kataloga). Također, svrha je rada predstaviti literaturu vezanu uz Goodreads i savjetovanje čitatelja, kao i predstaviti pojam privlačnosti knjige. Metodologija. U radu su korištene metode online ankete i sadržajne analize prikaza knjiga čiji su autori korisnici Goodreadsa iz Hrvatske. Za provedbu sadržajne analize korištena je taksonomija vezana uz pet vidova privlačnosti autorice J. Saricks. Rezultati. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na to da većina ispitanika piše prikaze knjiga koje su pročitali, da gotovo pedeset posto ispitanika dodaje i preporuke za čitanje te da je gotovo svatko od ispitanika barem jednom odabrao knjigu za čitanje na temelju preporuke kojeg drugog korisnika Goodreadsa. Sadržajnom pak analizom prikazanih knjiga utvrđeno je da autori prikaza koriste razne izraze za opis pet vidova privlačnosti knjige. Originalnost/vrijednost. U radu je predstavljena tema koja do sada nije bila zastupljena u domaćoj literaturi, dodatno obogaćena rezultatima provedena istraživanja. Ukazuje se na različite aktivnosti korisnika portala Goodreads, čije bi proučavanje moglo unaprijediti poslovanje knjižnica, a posebno aktivnost savjetovanja čitatelja.
26
Šulevski, Petra, und Ivna Kocijan. „Važnost vježbanja kod oboljelih od dijabetesa“. Journal of applied health sciences 5, Nr. 1 (15.03.2019): 113–19. http://dx.doi.org/10.24141/1/5/1/11.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Sve je veći broj oboljelih osoba od dijabetesa, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Procjene govore o ukupnoj brojci od 415 milijuna oboljelih. Broj oboljelih, a posebice onih s dijagnozom dijabetesa tipa 2, upućuje na neuredan način života, odnosno loše prehrambene navike, sedentaran način života i stres. Liječenje dijabetesa provodi se pravilnom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću i medikamentnom terapijom, a sve u cilju regulacije glikemije. Tjelesna aktivnost sastavni je dio liječenja dijabetesa jer se njezinim provođenjem održava odgovarajuća razina glikemije, poboljšava lipidni status te povećava osjetljivost stanica na inzulin. Ujedno se vježbanjem smanjuje potreba za inzulinom jer mišići svojom kontrakcijom pojačano troše glukozu. Dozvoljene su sve vrste tjelesne aktivnosti, ponekad uz određena individualna ograničenja, a najviše koristi polučuje ako se vježbanje provodi redovito i uz umjereni intenzitet, ali uz određeni oprez, posebice ako su prisutne komplikacije bolesti. Posebnu pažnju treba posvetiti riziku od hipoglikemije, jer se prilikom tjelovježbe smanjuje razina glukoze. Prije provođenja tjelesne aktivnosti potrebno je provjeriti razinu glukoze te tomu prilagoditi tjelesnu aktivnost ili je odgoditi u slučaju previsoke ili preniske razine. Istraživanja su pokazala da aerobne i anaerobne aktivnosti utječu na regulaciju glukoze. Prije svega, preporučuju se vježbe fleksibilnosti (iako nemaju izravan utjecaj na smanjenje glukoze) te vježbe balansa, koje smanjuju mogućnost padova. Preporučuje se 150 minuta tjedno umjerene do snažne aktivnosti.Primjerice, vježbe se mogu provoditi umjerenim intenzitetom uz 15 ponavljanja ili jakim intenzitetom uz šest do osam ponavljanja. Možemo zaključiti da je redovita tjelovježba nužna za očuvanje zdravlja i kvalitete života oboljelih od dijabetesa.
27
Vidulin, Sabina. „Sviranje u redovitoj nastavi glazbene kulture: Glazbeno-pedagoške i metodičke implikacije“. Bosnian / Croatian / Serbian, Nr. 10 (22.10.2018): 128–44. http://dx.doi.org/10.51515/issn.2744-1261.2018.10.1.128.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U radu se elaborira uloga i važnost provođenja aktivnosti sviranja u redovitoj nastavi glazbene kulture. Iako je sviranje bilo zastupljeno kao ravnopravna aktivnost u većini nastavnih programa, tek se programom iz 2006. godine omogućuje njegova kvalitetnija realizacija. Proučavanjem literaturnih jedinica i anketiranjem učitelja, sistematizirane su prednosti i ograničenja sviranja u redovitoj nastavi. Autorica donosi novi model provedbe sviranja u razredu.
28
Ivanov, Zoran. „Ocena opšte životne aktivnosti“. Glasnik Advokatske komore Vojvodine 80, Nr. 9 (2008): 284–90. http://dx.doi.org/10.5937/gakv0806284i.
Der volle Inhalt der Quelle
29
Zerbo Sporin, Dorjana. „Porazdelitev Telesnega Maščevja Študentk V Povezavi S Telesno Aktivnostjo In Tveganjem Za Obolevnost Kot Posledico Trebušne Debelosti / Body Fat Distribution of Female Students Related to Physical Activity and to Risk of Morbidity Due to Abdominal Obesity“. Slovenian Journal of Public Health 52, Nr. 3 (01.09.2013): 210–20. http://dx.doi.org/10.2478/sjph-2013-0022.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Izvleček Izhodišča: Pomanjkanje telesne aktivnosti in neustrezna prehrana lahko pripeljeta do prekomerne mase telesa in povečanega obsega pasu, ki je dejavnik tveganja za pojav bolezni, odvisnih od centralne porazdelitve telesnega maščevja. Namen raziskave je bil ugotoviti, ali je telesna aktivnost študentk povezana s količino in porazdelitvijo maščevja ter oceniti njihovo ogroženost zaradi prekomerne trebušne zamaščenosti. Metode: Raziskava je bila izvedena na Oddelku za biologijo Biotehniške fakultete v Ljubljani. Spremljano je bilo število tedenskih ur telesne aktivnosti, ki je pomenila kakršnokoli telesno gibanje, ki ga ustvarjajo skeletne mišice in ima kot posledico porabo energije. Študentke Fakultete za šport so bile združene v skupino »športnice« in telesno aktivne večinoma 15 ur tedensko več kot študentke »rekreativke«. Med skupinama so bile primerjane antropometrične vrednosti in ocena porazdelitve telesnega maščevja. Z indeksom pas - boki je bilo ovrednoteno tveganje za pojav bolezni, povezanih s prekomerno količino maščevja v predelu trebuha. Višja stopnja telesne aktivnosti športnic ni bila povezana z vrednostmi telesnih mer in s porazdelitvijo maščevja. Rezultati: Glavnina študentk izkazuje sorazmerno več maščevja v predelu bokov kot na trebuhu. 5% študentk sodi v skupino z visokim do zelo visokim tveganjem za pojav bolezni, povezanih s centralnim tipom porazdelitve maščevja. Težje študentke imajo tudi statistično pomembno večji obseg pasu. Z vidika ocenjene količine in porazdelitve telesnega maščevja, se stopnja telesne aktivnosti študentk rekreativk ne razlikuje od tiste, ki jo izvajajo študentke Fakultete za šport. Zaključki: Večina študentk ima periferno porazdelitev maščevja in nizko do zmerno tveganje za pojav srčno-žilnih bolezni. Potrebno je ustrezno obravnavati posameznice s centralnim tipom porazdelitve maščevja.
30
Marinović, Marija, Mihaela Grubišić, Želimir Bertić, Gordana Grozdek Čovčić, Iva Lončarić Kelečić und Mirjana Telebuh. „Uključenost u fizioterapiju i tjelesne aktivnosti osoba s mijastenijom gravis“. Journal of applied health sciences 7, Nr. 1 (03.02.2021): 37–45. http://dx.doi.org/10.24141/1/7/1/4.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Mijastenija gravis jest autoimuna neuromuskularna bolest pri kojoj organizam stvara protutijela protiv receptora na mišićnim stanicama i tako sprječava prijenos podražaja sa živaca na mišiće. Mišići se brzo umaraju i javlja se slabost mišića. Cilj istraživanja bio je provjeriti koliko su oboljeli od mijastenije gravis uključeni u fizioterapijski program i druge oblike tjelesne aktivnosti te ispitati stav oboljelih o ulozi tjelesne aktivnosti na njihovu bolest te postoji li razlika funkcioniranja u svakodnevnom životu kod oboljelih s obzirom na poteškoće povezane s inkontinencijom, operaciju timusa i na spol. U istraživanju je sudjelovalo 211 ispitanika s dijagnosticiranom mijastenijom gravis, 181 žena (85,8%) te 30 muškaraca (14,2%), prosječne dobi 39 godina. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina ispitanika smatra kako planirana tjelesna aktivnost pogoršava njihovo zdravstveno stanje, nema utjecaja ili nisu upoznati s učincima na zdravstveno stanje, manje su tjelesno aktivne i većinski nisu uključene u proces fizioterapije ni u neki drugi vid tjelesne aktivnosti. Statistički značajna razlika funkcioniranja u svakodnevnom životu nađena je kod osoba koje su operirale timus (p<0,00) i koje imaju problema s inkontinencijom (p<0,00). Neupitno je da mijastenija gravis dovodi do smanjenja funkcioniranja u svakodnevnom životu te da edukacija oboljelih o važnosti terapijskog vježbanja donosi benefite u smislu boljeg funkcioniranja za oboljele od mijastenije gravis.
31
Jovanovic, Nevena. „FINANSIRANJE IZBORNE KAMPANJE U REPUBLICI SRBIJI“. Administracija i javne politike 12, Nr. 3 (20.04.2020): 5–22. http://dx.doi.org/10.22182/ajp.1232019.1.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Izbornim kampanjama, kao osnovnim političkim aktivnostima poklanja se velika pažnja, posebno u pogledu finansiranja troškova izbornih aktivnosti. Finansiranje izborne kampanje u Republici Srbiji regulisano je Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti kojim se definišu i uređuju izvori, obim i ograničenja, evidencija i kontrola finansiranja. Po pravilu, pitanje finansiranja političke kampanje postavlja se po završetku izbornog procesa, a kao najveći problem ističe se nedovoljna transparentnost, odnosno javnost podataka i kontrola finansiranja troškova izborne kampanje. Rad finansiranje izborne kampanje prevashodno ima za cilj da ukaže na pravnu regulativu kojom se reguliše oblast finansiranja političkih kampanja u Republici Srbiji, a u vezi sa tim, posebnu pažnju zavređuje kontrola troškova izborne kampanje koja je u nadležnosti Angencije za borbu protiv korupcije. Nivo političke kulture i političke odgovornosti u Republici Srbiji ukazuje na pogodne uslove za razvijanje političke korupcije koju je neophodno svesti na najmanju moguću meru. Imajući u vidu navedeno, strog nadzor, precizni i strožiji propisi i veća transparentnost podataka o troškovima izbornih aktivnosti političkih subjekata, mogu doprineti smanjenju mogućnosti za koruptivno delovanje u oblasti politike. Konačno, analizom pravnih dokumenata iz oblasti finansiranja političkih kampanja mogu se dati predlozi i preporuke za unapređenje pravnih odredbi iz ove oblasti.
32
Janković, Branka, Milan Nikolić, Jelena Vukonjanski und Edit Terek. „AKTIVNOSTI PREDŠKOLSKOG DETETA NA KOMPJUTERIMA I MOBILNIM UREĐAJIMA“. Педагошка стварност 65, Nr. 1 (24.09.2019): 3–20. http://dx.doi.org/10.19090/ps.2019.1.3-20.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U radu se bavimo odnosom dece predškolskog uzrasta (iz njihovog ugla) pre- ma kompjuterima i mobilnim uređajima (tabletima i smart telefonima) kao i njihovim aktivnostima na ovim uređajima. Istraživanje je sprovedeno anketiranjem dece 4-6 godina, u predškolskim ustanovama u Srbiji. Sakupljeno je N = 360 popunjenih upit- nika. Cilj istraživanja je da se utvrdi u koje svrhe deca predškolskog uzrasta koriste kompjutere i mobilne uređaje, i da li ih koriste za zabavu ili u edukativne svrhe. Od- govori dece analiziraju se iz ugla koliko roditelji ograničavaju vreme svojoj deci na ovim uređajima i da li ih uključuju u aktivnosti van kuće. Rezultati istraživanja govore da, iako veliki procenat roditelja ograničava deci vreme provedeno na kompjuterima i mobilnim uređajima i omogućuje svojoj deci aktivnosti van kuće, deca ne koriste ade- kvatne sadržaje na kompjuteru i mobilnim uređajima. Najomiljenije aktivnosti dece na kompjuteru i mobilnim uređajima su igranje igrica, gledanje crtanih filmova i sluša- nje muzike što je posledica činjenice da deca ove uređaje pre svega doživljavaju kao igračku. Vrlo malo dece koristi kompjuter i mobilne uređaje za učenje. Na kraju, date su praktične preporuke roditeljima.
33
Šulentić Begić, Jasna, Amir Begić und Ivona Kir. „Slobodno vrijeme i glazba“. Revija za sociologiju 51, Nr. 2 (31.08.2021): 203–30. http://dx.doi.org/10.5613/rzs.51.2.2.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Učenicima osnovne škole nude se različite glazbene aktivnosti, kako u okviru školske ustanove (izvannastavne aktivnosti), tako i izvan nje (izvanškolske aktivnosti), a uključenost osnovnoškolaca u spomenute aktivnosti ovisi o raznolikim čimbenicima. U okviru ovoga rada provedeno je istraživanje koje se odvijalo tijekom 2018. godine i koje je obuhvatilo 510 ispitanika. Istraživanje je provedeno postupkom anketiranja na prigodnom uzorku u dvjema općeobrazovnim osnovnim školama Osječko-baranjske županije, tj. anketirani su učenici od četvrtog do osmog razreda jedne prigradske i jedne gradske škole. Cilj istraživanja bio je utvrditi u kojoj su mjeri izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti zastupljene među učenicima i utječu li lokacija škole, spol, razred učenika i (ne)bavljenje glazbom njihovih roditelja na pohađanje glazbenih aktivnosti. Rezultati istraživanja pokazali su kako je polaženje tih aktivnosti podjednako zastupljeno kod učenika u predgrađu i gradu. Također, utvrđeno je kako spomenute aktivnosti pohađa znatno veći broj djevojčica u odnosu na dječake. Izvanškolske glazbene aktivnosti u većoj mjeri polaze učenici četvrtih, petih i šestih razreda, negoli sedmih i osmih. Ujedno, utvrđeno je kako učenici, čiji se roditelji bave glazbom, u značajnoj mjeri polaze glazbene aktivnosti. Sveukupno, rezultati ovog istraživanja pokazali su nedovoljnu zastupljenost izvannastavnih i izvanškolskih glazbenih aktivnosti među populacijiom učenika od čevrtog do osmog razreda osnovne škole. Brojnija ponuda glazbenih aktivnosti i snažnije animiranje učenika za uključivanje u iste nužni su jer su istraživanja pokazala brojne dobrobiti bavljenja glazbom, poput poboljšanja ponašanja, školskih postignuća, društvenih vještina, pamćenja, kreativnosti, kognitivnih vještina i cjelokupnoga osobnog razvoja.
34
Grcić, Denis. „Pomen in izhodišča vseživljenjske karierne orientacije“. Andragoška spoznanja 17, Nr. 1 (07.03.2011): 45. http://dx.doi.org/10.4312/as.17.1.45-59.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Prispevek obravnava vseživljenjsko karierno orientacijo, ki se v širšem smislu ne nanaša le na izbiro poklica ali enkratno izbiro poklica, temveč na dinamično aktivnost nudenja pomoči posameznikom v njihovem poklicnem razvoju. Skozi svoje aktivnosti pomaga posamezniku pri usmeritvi za izbiro poklica skladno z njegovimi sposobnostmi, naravo poklica in družbenimi potrebami. Posameznika prav tako usmerja na področje dela, ki najbolj ustreza njegovim psihofizičnim lastnostim in kjer ima največ možnosti za uspeh.
35
Palić, Irena, und Barbara Krizel. „Dugoročna analiza učinka plaća u javnom sektoru na ekonomsku aktivnost u Hrvatskoj“. Ekonomski pregled 69, Nr. 2 (17.04.2018): 188–99. http://dx.doi.org/10.32910/ep.69.2.5.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Plaće u javnom sektoru bitan su dio državnog proračuna te su značajan element vođenja fi skalne politike. Svrha ovog istraživanja je empirijski ispitati kako plaće u javnom sektoru utječu na ekonomsku aktivnost u maloj otvorenoj ekonomiji na primjeru Hrvatske. S obzirom na rezultate prethodnih empirijskih istraživanja, postavljena je istraživačka hipoteza prema kojoj porast javnih plaća u Hrvatskoj dovodi do smanjenja ekonomske aktivnosti. U središnjem dijelu rada dugoročni učinak javnih plaća na ekonomska kretanja u Hrvatskoj ispitan je primjenom Johansenovog pristupa kointegraciji, pri čemu su korišteni mjesečni podaci o plaćama u javnom sektoru i indeksima industrijske proizvodnje od siječnja 2000. do veljače 2017. godine. Rezultati provedenog istraživanja upućuju na to da porast javnih plaća u dugom roku uzrokuje smanjenje ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj, što je u skladu s prethodnim istraživanjima u inozemnoj literaturi. Rezultati istraživanja upućuju na potrebu provođenja fiskalne konsolidacije u većoj mjeri putem smanjenja javnih rashoda, u koje su uključene i javne plaće, a manje porastom poreznog opterećenja.
36
Bačlija Sušić, Blaženka, und Nikolina Fišer. „Obogaćivanje glazbenog doživljaja i izražaja djece rane i predškolske dobi tradicijskim stvaralaštvom“. Nova prisutnost XIV, Nr. 1 (15.03.2016): 107–24. http://dx.doi.org/10.31192/np.14.1.4.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Predmet ovog akcijskog istraživanja je poticanje i obogaćivanje glazbenog stvaralaštva djece rane i predškolske dobi tradicijskim stvaralaštvom. Istraživanje se bavilo pitanjem mogućnosti unapređenja odgojno-obrazovnog procesa djece rane i predškolske dobi poticanjem i obogaćivanjem glazbenog doživljaja elementima tradicijskog stvaralaštva. Cilj istraživanja bio je ispitati koji su elementi, sadržaji i aktivnosti vezani uz glazbeno tradicijsko stvaralaštvo prihvatljivi i zanimljivi djeci u trećoj i četvrtoj godini života te potiču li oni u njima glazbeni doživljaj i interes za glazbenim aktivnostima općenito. Dobiveni rezultati provedenog istraživanja ukazuju da djeca rane i predškolske dobi pokazuju velik interes za glazbene aktivnosti koje uključuju istraživanje zvukova različitih tradicijskih instrumenata kao i za njihovu upotrebu pri izvođenju glazbe. Svakodnevno dopunjavanje odgojno-obrazovnog procesa tradicijskom glazbom putem brojalica, dječjih pjesmica i igara s pjevanjem uz upotrebu tradicijskih instrumenata, potiče djetetovu slobodu i spontanost, stvaralačku maštu i kreativnost te proširuje njihov emotivni doživljaj glazbe.
37
Matejević, Marina, und Marija Jovanović. „UKLJUČENOST RODITELJA U ŠKOLSKE AKTIVNOSTI“. ГОДИШЊАК ЗА ПЕДАГОГИЈУ 1 (2017): 9–20. http://dx.doi.org/10.46630/gped.1.2017.01.
Der volle Inhalt der Quelle
38
Vrana, Radovan, und Jasna Kovačević. „Kakvu narodnu knjižnicu želimo? Istraživanje korisnika Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića“. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, Nr. 2 (18.03.2019): 47–71. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.61.2.696.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
<p><strong>Cilj</strong>. Cilj istraživanja provedenog za potrebe ovog rada bio je utvrditi jake i slabe točke u radu Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića (Knjižnice grada Zagreba) u cjelokupnom spektru radnih aktivnosti navedene knjižnice, s posebnim naglaskom na aktivnostima koje korisnici najviše percipiraju kao važne, poput korisničkih usluga, građe, prostora, informacijske i komunikacijske tehnologije, zaposlenika u knjižnici, opreme, rasvjete, atmosfere za rad u knjižnici itd.</p> <p><strong>Pristup/metodologija/dizajn</strong>. U provedbi istraživanja upotrijebljena je metoda ankete. Anketni upitnik sastojao se od dva dijela. U prvom otvorenom dijelu ispitanicima je pružena mogućnost samostalnog upisa triju želja o bilo čemu što bi željeli vidjeti ili u čemu bi željeli sudjelovati u knjižnici. Drugi dio anketnog istraživanja sastojao se od sedam pitanja zatvorenog tipa uz mogućnost samostalnog dodavanja odgovora u tri pitanja. U istraživanju je upotrijebljen prigodni uzorak ispitanika.</p> <p><strong>Rezultati</strong>. Rezultati istraživanja potvrdili su postojanje problema poput nedostatka prostora i smanjene mogućnosti nabave najnovijih naslova građe u dovoljnom broju za sve zainteresirane korisnike, što pak ovisi o financijskim mogućnostima knjižnice. Rezultati istraživanja pokazali su i želje korisnika za pristupom e-građi i uslugama knjižnice putem interneta te želju za još raznovrsnijim knjižničnim aktivnostima, premda je knjižnica u istraživanju u velikoj mjeri prepoznata kao brend upravo na temelju već ionako velikog broja aktivnosti koje se u njoj odvijaju. Navedeni problemi ujedno su i sustavni problemi koje knjižnica nije u mogućnosti samostalno riješiti bez dodatne podrške knjižničnog sustava u kojem se nalazi.</p> <p><strong>Praktična primjena</strong>. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti u procesu poboljšavanja postojećih te oblikovanja budućih knjižničnih usluga i aktivnosti s ciljem postizanja još većeg zadovoljstva korisnika.</p>
39
Dumančić, Mario, Tihana Levar und Mirena Maljković. „Sadimo digitalno - projekt digitalne eko škole“. Politehnika 2, Nr. 2 (04.02.2019): 21–27. http://dx.doi.org/10.36978/cte.2.2.2.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U akcijskom istraživanju provedenom kroz projekt Sadimo digitalno - projekt digitalne eko škole promatrali smo kako uvođenje novih tehnologija utječe na učenje i podučavanje. Projekt je realiziran kroz spoj suvremenih tehnologija i standardnih sadržaja iz aktualnog Nastavnog plana i programa. U projektu je ostvarena vertikalna suradnja između učenika drugog, četvrtog i šestog razreda i učiteljica informatike, prirode, geografije i razredne nastave. Kroz različite je aktivnosti realizirana i horizontalna suradnja između više nastavnih predmeta. Cilj je projekta usporediti rast i razvoj biljke graha koji se zalijevao ručno s onim zalijevanim uz pomoć Micro:bita, senzora vlažnosti tla i pumpe za zalijevanje te prezentirati zaključke, analize i rezultate dodatnih istraživanja. Kroz sve faze projekta učenici su uz pomoć učitelja osmišljavali aktivnosti vezane uz projekt, surađivali, istraživali i rješavali nastale poteškoće. Tijekom rada učenici su usmjeravani na pravilnu uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Za potrebe projekta kreirane su i web stranice na kojima su objavljeni učenički radovi, prezentacije i dojmovi učenika o aktivnostima i zapažanjima koje su uočili
40
Bogunović, Irena, und Jasmina Jelčić Čolakovac. „Uloga neformalnih aktivnosti u nenamjernom usvajanju jezika“. Fluminensia 31, Nr. 2 (2019): 181–99. http://dx.doi.org/10.31820/f.31.2.15.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U Hrvatskoj se engleski uči kao strani jezik, a osim u formalnom obrazovanju, prisutan je i u svakodnevnom životu od najranije dobi. Dnevna izloženost engleskome jeziku mjeri se u satima, a istraživanja su pokazala da mnoge neformalne aktivnosti omogućuju nenamjerno usvajanje jezika. Cilj ovog rada je utvrditi u kojim aktivnostima studentska populacija u Hrvatskoj provodi najviše vremena služeći se engleskim jezikom, te postoji li povezanost između izloženosti engleskome jeziku i njegove uporabe s jezičnim znanjem. U istraživanju je sudjelovalo 93 ispitanika, studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Za utvrđivanje razine jezičnog znanja korišten je Oxford Placement Test, a na temelju rezultata ispitanici su podijeljeni u tri grupe. Izloženost engleskome jeziku i njegova uporaba ispitani su upitnikom u kojemu su ispitanici procjenjivali koliko vremena provode u ponuđenim aktivnostima služeći se engleskim jezikom. Rezultati su pokazali da ispitanici najviše vremena provode na internetu, a najmanje u usmenoj komunikaciji. Razlike između grupa s najvišom i najnižom razinom znanja bile su značajne u svim kategorijama osim čitanja za zabavu, pisane i usmene komunikacije. Rezultati istraživanja upućuju na povezanost između uporabe jezika i jezičnog znanja, kao i na činjenicu da se status engleskog kao stranoga jezika mijenja.
41
Gašpar, Marta, und Slađana Zuković. „MOGUĆNOSTI UNAPREĐENJA PEDAGOŠKOG SAVETOVANJA U OKVIRU CENTRA ZA PODRŠKU STUDENTIMA FILOZOFSKOG FAKULTETA“. Zbornik Odseka za pedagogiju, Nr. 27 (18.10.2018): 29–51. http://dx.doi.org/10.19090/zop.2018.0.29-51.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Centar za podršku studentima na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, koji je nedavno aktiviran, usmeren je na realizaciju različitih programa pedagoške i psihološke podrške, usmerenih na očuvanje i unapređivanje mentalnog zdravlja studenata, kao i na postizanje akademskih rezultata. U tom okviru, u radu su prikazani rezultati istraživanja čiji je cilj usmeren na ispitivanje mišljenja studenata o radu i aktivnostima Centra za podršku studentima, sa posebnim osvrtom na aktivnosti iz domena pedagoškog savetovanja. U istraživanju je učestvovao 101 student Filozofskog fakulteta, a korišćeni instrument kreiran je za potrebe ovog istraživanja. Dobijeni rezultati pokazali su da studenti uočavaju značaj delovanja Centra za podršku studentima, kao i lične benefite koje mogu dobiti kroz ovakvu vrstu podrške. Ipak, rezultati sugerišu potrebu intenzivnijeg rada na promociji Centra, kao i na motivisanju studenata za uključivanjem u aktivnosti koje mogu da im pruže dodatne informacije i korisno iskustvo. U skladu sa tim, u završnom delu rada date su implikacije koje upućuju na mogućnosti daljeg unapređenja kvaliteta rada Centra za podršku studentima, a samim tim i na mogućnosti unapređenja pedagoško-savetodavnog rada kao značajnog polja delovanja.
42
Gašpar, Marta, und Slađana Zuković. „MOGUĆNOSTI UNAPREĐENJA PEDAGOŠKOG SAVETOVANJA U OKVIRU CENTRA ZA PODRŠKU STUDENTIMA FILOZOFSKOG FAKULTETA“. Zbornik Odseka za pedagogiju, Nr. 27 (18.10.2018): 29–51. http://dx.doi.org/10.19090/zop.2018.27.29-51.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Centar za podršku studentima na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, koji je nedavno aktiviran, usmeren je na realizaciju različitih programa pedagoške i psihološke podrške, usmerenih na očuvanje i unapređivanje mentalnog zdravlja studenata, kao i na postizanje akademskih rezultata. U tom okviru, u radu su prikazani rezultati istraživanja čiji je cilj usmeren na ispitivanje mišljenja studenata o radu i aktivnostima Centra za podršku studentima, sa posebnim osvrtom na aktivnosti iz domena pedagoškog savetovanja. U istraživanju je učestvovao 101 student Filozofskog fakulteta, a korišćeni instrument kreiran je za potrebe ovog istraživanja. Dobijeni rezultati pokazali su da studenti uočavaju značaj delovanja Centra za podršku studentima, kao i lične benefite koje mogu dobiti kroz ovakvu vrstu podrške. Ipak, rezultati sugerišu potrebu intenzivnijeg rada na promociji Centra, kao i na motivisanju studenata za uključivanjem u aktivnosti koje mogu da im pruže dodatne informacije i korisno iskustvo. U skladu sa tim, u završnom delu rada date su implikacije koje upućuju na mogućnosti daljeg unapređenja kvaliteta rada Centra za podršku studentima, a samim tim i na mogućnosti unapređenja pedagoško-savetodavnog rada kao značajnog polja delovanja.
43
Faletar Tanacković, Sanjica, und Kornelija Petr Balog. „Odsjek za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Osijek – odakle smo krenuli i kamo idemo?“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 63, Nr. 1-2 (29.01.2021): 655–82. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.63.1-2.822.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Cilj. Cilj ovoga rada je dati povijesni pregled djelovanja Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek od njegovog osnutka do danas s naglaskom na njegovu znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnost, studentsku populaciju te ishode učenja i kompetencije diplomiranih studenata. Pristup. Na temelju postojećih dokumenata i radova koji govore o nastanku Odsjeka i njegovu djelovanju, ali i o studijskim programima i studentskim kompetencijama, te zadovoljstvu studenata i poslodavaca, u radu se donose informacije o razlozima osnutka, načinima djelovanja i razvijanja Odsjeka te planovima za budući razvitak. Rezultati. Rad donosi rezultate promišljanja autorica o aktivnostima Odsjeka, snazi ali i prostorima za poboljšanje uočenih slabosti te pravcima budućeg razvoja. Vrijednost. Vrijednost je ovog rada što bilježi brojne aktivnosti Odsjeka te na jednom mjestu opisuje njegov razvoj kroz protekle dva desetljeća. Kako Odsjek raste, on se i mijenja te je nužno da se sve te promjene trajno zabilježe. Vrijednost je ovog rada što bilježi brojne aktivnosti Odsjeka te na jednom mjestu opisuje njegov razvoj kroz protekle dva desetljeća. Kako Odsjek raste, on se i mijenja te je nužno da se sve te promjene trajno zabilježe.
44
Stropnik, Domen, Pika Krištof-Mirt und Helena Lenasi. „Športne aktivnosti po vstavitvi totalne kolčne endoproteze“. Slovenian Medical Journal 89, Nr. 7-8 (07.09.2020): 365–77. http://dx.doi.org/10.6016/zdravvestn.2906.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
Vstavitev totalne kolčne endoproteze je ena od najpogostejših in najuspešnejših ortopedskih operacij z visokim deležem zadovoljnih bolnikov. Število vstavljenih kolčnih endoprotez po svetu iz leta v leto narašča, vse večji je tudi delež mlajših operirancev. Po posegu bolniki v večini lahko nadaljujejo vsakodnevne aktivnosti, primerne svoji starosti in telesni zmogljivosti. Z dokazi opredeljena jasna navodila in smernice, katerih športnih aktivnosti naj bolniki po operaciji ne bi izvajali, se še niso oblikovala. Kirurgi se ravnajo po posameznih priporočilih in osebnih izkušnjah. Z retrospektivno opazovalno pilotsko raziskavo smo preverili izvajanje športnih aktivnosti pred in več kot eno leto po vstavitvi totalne kolčne endoproteze pri slovenskih bolnikih, mlajših od 60 let. Analizirali smo vprašalnika Harris Hip Score (HHS) in University of California Los Angeles (UCLA), ki so ju preiskovanci izpolnili pred operacijo in več kot 1 leto po njej. Pred operacijo se je večina slovenskih preiskovancev omejevala na nizko stopnjo aktivnosti; kar 62 % iz te podskupine je bilo po operaciji sposobnih zmernih obremenitev (plavanje, ples, hoja v hribe, golf, balinanje, hišna opravila), 15 % pa je celo doseglo visoke stopnje aktivnosti (tenis, smučanje, delo na kmetiji, kontaktni športi).Čeprav je smiselno, da se držimo določenih priporočil, bi vsakemu bolniku morali individualno svetovati glede športnega udejstvovanja po posegu, glede na njegovo predoperativno ukvarjanje z različnimi športi in želeno stopnjo aktivnosti po operaciji.
45
Parezanović, Marko, und Relja Željski. „ULOGA PROPAGANDNIH AKTIVNOSTI U POLITIČKIM PREVRATIMA“. Srpska politička misao 65, Nr. 3/2019 (01.11.2019): 409–26. http://dx.doi.org/10.22182/spm.6532019.18.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
U radu će biti analizirani i naučno sagledani uloga i značaj propagandnih aktivnosti koje imaju za cilj pružanje pomoći inspiratorima (ideolozima), finansijerima, organizatorima i sprovodiocima političkih prevrata, počev od pripremne, pa sve do završne faze njihovog delovanja. Posebna pažnja biće posvećena bezbednosnim aspektima pojedinih specifičnih instrumenata (postupaka i sredstava) koji su sve prisutniji u sprovođenju propagande osmišljene da bude podrška političkom prevratu, kao što su plasiranje dezinformacija i lažnih vesti (fake news), kako bi se odgovorilo na hipotetičko pitanje „da li su lažne vesti za prevratnike zapravo dobre vesti?”. Takođe, završni deo rada će biti fokusiran na rešenja, tehnike i taktike koje stoje na raspolaganju strukturama u čijoj nadležnosti se nalazi suprotstavljanje negativnim efektima „zlonamerne” propagande, posebno one koja je stavljena u funkciju političkog prevrata.
46
Bajić, Zorislava, Nenad Ponorac, Nela Rašeta und Đorđe Bajić. „Uticaj fizičke aktivnosti na kvalitet kostiju“. sportlogia 6, Nr. 1 (01.06.2010): 7–13. http://dx.doi.org/10.5550/sgia.1001007.
Der volle Inhalt der Quelle
47
Kopotaeva, T. B. „Sovremennye metody otsenki aktivnosti psoriaticheskogo artrita“. Rheumatology Science and Practice, Nr. 2s (15.04.2006): 78. http://dx.doi.org/10.14412/1995-4484-2006-1434.
Der volle Inhalt der Quelle
48
Franjić, Darjan, Ivana Franjić und Jelena Ravlija. „ZNAČAJ KOMUNIKACIJE U PREVENCIJI ANTIVAKCINALNIH AKTIVNOSTI“. Zdravstveni glasnik, Nr. 8 (30.11.2018): 15–24. http://dx.doi.org/10.47960/2303-8616.2018.8.15.
Der volle Inhalt der Quelle
49
Marić, Ilija, Franjo Lovrić und Darjan Franjić. „UTJECAJ REKREACIJSKIH AKTIVNOSTI NA MENTALNO ZDRAVLJE“. Zdravstveni glasnik, Nr. 12 (30.11.2020): 105–14. http://dx.doi.org/10.47960/2303-8616.2020.12.105.
Der volle Inhalt der Quelle
50
Pajić, Sonja, und Milena Radovanović. „Ludičke aktivnosti u nastavi španskog jezika“. Узданица 18, Nr. 1 (Juni 2021): 303–14. http://dx.doi.org/10.46793/uzdanica18.1.303p.
Der volle Inhalt der QuelleAnnotation:
This paper aims at emphasising the importance of ludic activities in teaching Spanish as a foreign language. There are many advantages of applying ludic ac- tivities in Spanish language teaching. Due to a real context that can be achieved by ludic activities, students have the opportunity to use the target language directly. They improve their motivation, creativity and team work, and practice many different language skills. The adequate application of ludic activities is essential. It is very important for teachers to prepare the lesson plan properly. They should keep in mind factors such as the level of knowledge, the age and intеrests of their students. There are a number of manuals and web sites that can help teachers organize ludic activities in teaching. Considering the fact that ludic activities in Spanish language teaching in Serbia have not been sufficiently researched, we conducted a survey to examine the attitudes of Spanish language teachers on this topic. Teachers’ attitudes towards ludic activities have been shown to be positive. Some teachers stressed the need of organizing seminars and trainings. The results of the survey can serve as the basis for further research in this field and more attention should be paid to this topic.