Добірка наукової літератури з теми "Låg kvalitet"

Syftet är att analysera undervisning i förskolan. Analyserna utgår från kvalitetsbedömningar med Early Childhood Environment Rating Scale-3 (ECERS-3) (Harms, Clifford och Cryer 2014). Hög kvalitet i förskolan främjar barns lärande inom läroplanens målområden. Artikelns teoretiska ram utgörs av interaktionistiska och ekologiska teorier som innebär att individer och miljö konstruerar varandra i ett dynamiskt och ömsesidigt samspel (Bronfenbrenner 1979, 1986; Bruner 1996; Vygotsky 1986). Undervisning i förskolan definieras i texten som kommunikativ, interaktiv och relationell och behöver förstås i en samhällelig kontext. Kvalitetsbedömningar har genomförts i 153 svenska förskolor med ECERS-3. Resultaten visar att förskolans kvalitet varierar. Låg kvalitet bedöms på aktiviteter som kräver vuxnas engagemang, interaktion och kommunikation med barnen i form av undervisning. Det indikerar att förskollärares kompetens bildar en skärningspunkt för undervisningens kvalitet. Ytterligare forskning behövs för att utveckla förskolans undervisning och didaktik, vilket gynnar såväl barngruppen som enskilda barn och bidrar till en kompetenshöjning hos förskollärarna.

Vršnjački vođena intervencija jedna je od strategija koja uspješno povećava razinu socijalnih interakcija između djece s poremećajem iz spektra autizma i djece tipičnog razvoja u inkluzivnom okruženju. Temelji se na podučavanju vršnjaka vještinama komunikacije i pružanja podrške djeci s poremećajem iz spektra autizma s ciljem smanjivanja podrške odrasle osobe tijekom vremena. Cilj ovog rada je ispitati utjecaj programa vršnjački vođene intervencije na učestalost i kvalitetu socijalne interakcije djeteta s poremećajem iz spektra autizma s vršnjacima tipičnog razvoja. U istraživanju je sudjelovao dječak s poremećajem iz spektra autizma, 5 njegovih vršnjaka i dječakova majka. U radu je korišten istraživački nacrt na pojedincu te su se podaci o socijalnoj interakciji dječaka prikupljali tijekom inicijalne i finalne procjene za sljedeće varijable: verbalno iniciranje interakcije s vršnjacima, iniciranje interakcije s vršnjacima dodirom, verbalno odgovaranje na vršnjačko iniciranje interakcije, komentiranje aktivnosti vršnjaka. Radi dobivanja uvida u generalizaciju vještina na kontekste izvan provedbe programa proveden je intervju s majkom, a dječak je sniman u različitim situacijama izvan konteksta podučavanja. Rezultati potvrđuju hipoteze istraživanja, dječak je pokazao bolje rezultate u učestalosti i kvaliteti iniciranja socijalnih interakcija s vršnjacima nakon provedbe programa vršnjački vođene intervencije i generalizirao vještine u drugim kontekstima.

The ultimate pH value of meat (measured at approx. 24 hours post slaughter) gives information about the technological quality, i.e. shelf life, colour, water-holding properties and tenderness and is a direct consequence of muscle glycogen (energy) levels at slaughter. It may therefore also indicate whether or not the animal has been exposed to stressful energy depleting events prior to slaughter. In the present study, 141 animals (130 red deer (Cervus elaphus) and 11 fallow deer (Dama dama) were included to investigate the relationship between ultimate pH and residual glycogen concentration in red deer and fallow deer M. longissimus. In addition, the muscle glycogen content and ultimate pH values in three red deer muscles (Mm. triceps brachii, longissimus and biceps femoris) were studied. M. triceps brachii had higher ultimate pH and lower glycogen content compared with the other two studied muscles. The frequency of intermediate DFD (5.8≤ pH<6.2) was 5.4% in red deer M. longissimus, compared with 9.1% in fallow deer, while the frequency of DFD (pH≥ 6.2) was much lower in red deer (3.8%) than in fallow deer (54.5%). A curvilinear relationship between ultimate pH and total glucose concentration (glycogen and glucose) 30 min post slaughter in red deer and fallow deer M. longissimus was found. The relationship between muscle pH and lactic acid concentration however, was indicated to be linear. A significant variation in total glucose concentration at ultimate pH below 5.80 was observed, including values in the range from 18 to 123 mmol/kg wet tissue. It was concluded that further studies are needed to further explore the relationship between muscle glycogen content and technological and sensory quality attributes of meat from different deer species.Abstract in Swedish / Sammanfattning:Köttets pH-värde (mätt ca 24 timmar efter slakt) har stor betydelse för den teknologiska kvaliteten som t. ex. hållbarhet, färg, vattenhållande förmåga och mörhet. Glykogenförrådet (energinivån) i djurens muskulatur vid slakt är helt avgörande för köttets slutliga pH-värde. Därför kan pH-värdet också indikera om hanteringen av slaktdjur varit skonsam eller om stora mängder muskelenergi har förbrukats vid stress. I vår undersökning ingick 141 hjortar (130 kronhjortar (Cervus elaphus) och 11 dovhjortar (Dama dama) för att studera sambandet mellan köttets pH-värde och glykogeninnehållet i M. longissimus. Glykogeninnehåll och pH-värden i 3 muskler från kronhjort (Mm. triceps brachii, longissimus och biceps femoris) undersöktes också. M. triceps brachii hade högre pH-värde och lägre glykogeninnehåll jämfört med de två andra musklerna. Det var inte så stor skillnad i frekvensen av intermediär DFD (pH-värden mellan 5,8 og 6,2) mellan de två hjortarterna (5,4% för kronhjort och 9,1% för dovhjort), däremot var frekvensen av DFD (pH-värden över 6,2) mycket låg hos kronhjort (3,8%) jämfört med dovhjort (54,5%). Det fanns ett kurvlinjärt samband mellan slutligt pH-värde i köttet och total glukoskoncentration (glykogen + glukos) mätt i M. longissimus 30 min efter slakt för både kron- och dovhjort. Ett linjärt samband mellan pH-värde och koncentration av mjölksyra i M. longissimus kunde också visas. Vi fann en mycket stor varitation i glukoskoncentration (18−123 mmol/kg våtvikt) när köttets pH-värdet var 5,8 eller lägre. Det behövs fler undersökningar för att vidare klargöra sambanden mellan glykogeninnehåll i muskulaturen och teknologisk och sensorisk kvalitet i olika typer av hjortkött.

Cilj ovog istraživanja je utvrditi glasovne karakteristike kod osoba s jednostranom paralizom glasnice prije i poslije terapije glasa. Procjena glasa odnosi se na perceptivnu procjenu te objektivnu, koja uključuje akustičku analizu i aerodinamičke testove fonacije. U istraživanju je sudjelovalo 9 osoba ženskog spola, u dobi od 27 do 66 godina. Zvučni zapisi spontanog govora korišteni su za perceptivnu procjenu glasa, koju su obavila tri stručna klinička logopeda s iskustvom u području patologije glasa. Snimljeni uzorci fonacije analizirani su u programu Praat za akustičku analizu glasa. Dobiveni podaci obrađeni su deskriptivnom statistikom i neparametrijskim testovima. Rezultati istraživanja pokazuju statistički značajne razlike u perceptivnoj procjeni glasa prije i poslije terapije, i to kao poboljšanje kvalitete glasa. Prema perceptivnoj procjeni, glas ispitanica poslije terapije bio je normalan ili blago promukao. Razlike su se pokazale i na rezultatima objektivne procjene glasa. Za varijable shimmer, jitter i maksimalno vrijeme fonacije, te su razlike pokazane statistički značajnima. Dobiveni rezultati perceptivne i objektivne procjene potvrđuju vrijednost glasovne terapije za osobe s jednostranom paralizom glasnice. Terapija glasa je neinvazivni oblik rehabilitacije i prvi je izbor osobama kojima je poremećaj glasa najteži simptom paralize glasnice.

Cilj ovog istraživanja je, primjenom kratkog upitnika samoprocjene, istražiti utječe li nošenje medicinske ili platnene zaštitne maske tijekom nastave na vokalni zamor učitelja razredne (N=102) i učitelja ili nastavnika predmetne nastave (N=398). Rezultati upitnika uspoređeni su u odnosu na prijašnju prisutnost poremećaja glasa, razrednu i predmetnu nastavu, te dob sudionika. Potvrđene su statistički značajne razlike u svim varijablama, osim jedne, između skupine sudionika koji su prije obveznog nošenja zaštitnih maski na nastavi imali poremećaj glasa i onih koji nisu imali. Razlika između predavača razredne i predmetne nastave, pokazala se statistički značajnom samo u varijabli koja se odnosi na osjećaj lošije kvalitete glasa nakon nošenja zaštitne maske.

Psihogene disfonije su poremećaji glasa, koji su rezultat psihološke neuravnoteženosti. Većina stručnjaka klasificira ih kao vrstu funkcionalnog poremećaja glasa, iako ima neslaganja i neusklađenosti o tome. Psihogeni poremećaji glasa javljaju se u dva osnovna oblika, kao disfonije kod kojih je kvaliteta glasa narušena, ili kao afonije kada se radi o bezglasju, iako su nevoljne radnje - kašljanje, smijanje ili plakanje - čujne. Psihogene disfonije i afonije karakterizira skup vokalnih teškoća i onih psihosocijalnih. Laringoskopskim pregledom uglavnom se ne uočavaju promjene na glasnicama, no glas je promukao, šuman, uz izraženu napetost gornjeg prsnog dijela, ramena i vrata. Nerijetko se javlja i nepravilno disanje. Psihosocijalna situacija također je narušena. Uzrok ovog poremećaja primarno je psihološke naravi. Dijagnostiku psihogene disfonije i afonije obavlja stručni multidisciplinarni tim - fonijatar, logoped i psiholog. Po potrebi, uključuju se i ostali stručnjaci. Konačna dijagnoza temelji se na mišljenju i procjeni svakog člana tima. Terapija zahtijeva uključenost u logopedsku i psihološku terapiju. Logopedska terapija odnosi se na kombinaciju simptomatske terapije i indirektnih vrsta terapije. Rezultat terapije najviše ovisi o osobi i njezinoj motivaciji za napretkom.

Cilj ovog rada je opis djelatnosti logopeda u području procjene teškoća hranjenja i gutanja u Hrvatskoj i svijetu. Budući da se radi o relativno novom području u Hrvatskoj, ovim istraživanjem željelo se dobiti podatke o karakteristikama rada logopeda u području procjene teškoća hranjenja i gutanja. Uzorak je činilo 49 logopeda zaposlenih u zdravstvenim ustanovama. Sudionici su ispunjavali upitnik, na web-stranici, kojim se željelo ustanoviti na koji način logopedi u Hrvatskoj rade procjenu teškoća hranjenja i gutanja. Dobiveni podaci su obrađeni kvalitativnom analizom i izračunom postotaka. Kako bi se dobio bolji uvid u karakteristike procjene teškoća hranjenja i gutanja u Hrvatskoj, dobiveni podaci uspoređeni su s već poznatim podacima iz sličnih istraživanja u stranim državama. Rezultati pokazuju da 73 % logopeda - zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj – rade s osobama koje imaju teškoće hranjenja i gutanja. Analizirajući karakteristike rada logopeda u području procjene teškoća hranjenja i gutanja u Hrvatskoj, zaključak je da se procjena radi prema preporukama vanjskih stručnjaka, kod kojih je to područje razvijenije. Unatoč tome, potrebna je dodatna edukacija logopeda u tom području. Za poboljšanje kvalitete procjene potrebno je donošenje protokola za procjenu teškoća hranjenja i gutanja.

Stečeno oštećenje sluha jedno je od najčešćih kroničnih stanja odrasle i starije dobi. Njegov snažan socioekonomski utjecaj razvijene zemlje nastoje umanjiti preventivnim aktivnostima, a jedna od najbitnijih je bolje informiranje javnosti o svim implikacijama, te senzoričke promjene na kvalitetu života. Pritom je najbitnije sustavno informiranje mladih osoba koje su, zbog nedostatka formalnih mehanizama zaštite, pod dodatnim rizikom stjecanja oštećenja sluha zbog čestog izlaganja rekreacijskoj buci. Promjena znanja ove subpopulacije o stečenom oštećenju sluha i njegovim posljedicama ima potencijal promjene njihovih stavova o prevenciji, te u konačnici i mijenjanje rizičnih ponašanja koja pridonose razvoju oštećenja sluha u odrasloj ili starijoj dobi. Zato je važno poznavati početna znanja i stavove mladih osoba o stečenom oštećenju sluha, radi uvida u potrebu aktivnog i sustavnog stručnog rada na njihovoj promjeni, s ciljem podrške prevenciji teškoća slušanja uzrokovanih bukom u ovoj rizičnoj subpopulaciji. U ovom su istraživanju, pomoću ad hoc online upitnika, ispitani stavovi 112 mladih osoba iz čitave Hrvatske o stečenom oštećenju sluha. U skladu s početnom pretpostavkom istraživanja, pokazalo se da su stavovi sudionika o oštećenju sluha uglavnom negativni ili nedovoljno diferencirani, što govori o potrebi sustavnijeg obrazovanja mladih osoba o fenomenu oštećenja sluha, s ciljem prevencije oštećenja sluha stečenog u odrasloj i starijoj dobi.

Većina autora navodi povećanu učestalost poremećaja gutanja starijih osoba smještenih u ustanovama, u Hrvatskoj do sada nema sličnih podataka. Uzorak čine 164 osobe (prosječna dob 81 godinu) smještene u domovima za starije i nemoćne i 30 kontrolnih ispitanika (prosječna dob 46 godina). Probir na poremećaje gutanja učinjen je pomoću EAT-10 ljestvice koja je, uz dopuštenje autora i vlasnika licencije, prevedena i prilagođena hrvatskom jeziku. Rezultati pokazuju da 46 % ispitanika ima značajnih teškoća s gutanjem, koje upućuju na moguću disfagiju. Samo 4,6 % njih je hranjeno pomoću NG-sonde. Prema diskriminativnoj funkciji, kašalj je varijabla koja dobro odjeljuje ispitanike s teškoćama gutanja i bez njih. Kašalj je, prema regresijskoj funkciji i dobar prediktor ukupnog rezultata na ljestvici, a u tumačenju rezultata treba biti oprezan zbog moguće tihe aspiracije ili oslabljenog refleksa u starijoj dobi. Potvrđena je prediktivnost ukupnog rezultata na ljestvici s tjelesnom masom, zbog kronično smanjenog unosa hranjivih tvari u organizam. Zaključak: Kod osoba starije životne dobi smještenih u ustanove povećan je rizik za disfagiju koja, najčešće, ostaje neprepoznata. Zbog toga dolazi do smanjenja kvalitete života, učestalijih upala donjih dišnih putova, slabljenja imuniteta, pothranjenosti i dehidracije, što može ugroziti život starijih osoba. Istraživanje bi trebalo biti putokaz logopedima i ostalim stručnjacima, koji se bave disfagijom, da svoj rad usmjere i na stariju populaciju.

Neurogene orofaringealne disfagije su vrlo čest simptom i posljedica akutnih i kroničnih neuroloških bolesti, posebice cerebrovaskularnih, ekstrapiramidnih i demijelinizacijskih bolesti. Poremećaj gutanja uzrokuje niz sekundarnih komplikacija - malnutriciju, dehidraciju i aspiracijsku pneumoniju - ali i one suptilnije, često nedovoljno osviještene, psihološke i socijalne posljedice koje dugoročno utječu na kvalitetu života bolesnika. Prepoznavanje i liječenje bolesnika s poremećajem gutanja nerijetko je izazov, zato se cjelokupan postupak odvija u okviru multidisciplinarnog tima. Klinički logoped je sastavni dio multidisciplinarnog tima koji dijagnosticira i liječi poremećaje gutanja, svojim znanjem i kompetencijama utječe na povoljan rezultat liječenja. Logoped, kao član multidisciplinarnog tima, prilagođava konzistenciju hrane koju će uzimati bolesnik s neurogenom disfagijom i omogućuje sigurno hranjenje terapijskim postupcima. Logoped inicijalno provodi testove procjene gutanja, kojima prepoznaje bolesnike s rizičnim čimbenicima za aspiraciju. Ako je kod bolesnika uočen nesiguran obrazac gutanja, provodi se detaljna logopedska dijagnostika kojom se utvrđuje dalji način prehrane, kako bi se bolesniku omogućilo sigurno gutanje. Logoped odabire jednu ili više rehabilitacijskih tehnika koje će primijeniti, ovisno o bolesnikovu općem zdravstvenom stanju, suradljivosti i mogućnosti korištenja naučenim tehnikama nakon otpusta iz bolnice. Ovaj rad daje uvid u načine na koje se logoped brine o bolesnicima s poremećajem gutanja – od primitka do otpusta iz bolnice – i naglašava važnost logopeda u multidisciplinarnom timu, koji se bavi neurogenom disfagijom.

My essay deals with a problem in our society which, in my opinion, has been neglected. Even today in 2011, the quality of schools and preschools is extremely varied. This has been a problem for a long time and not nearly enough attention has been paid to it. In my essay I have tried to understand what it is that causes these differences in quality between preschools. With help from literature and research studies I have examined what quality in preschool really means. My starting point is an account of my own experience at the preschool where I currently work and a description of a study visit I made to another preschool which operates in a very different way to the one where I work. I wanted to investigate what the consequences are for children who grow up attending preschools of different quality. Do they have the same opportunities? My conclusion is that the problem is both more extensive and more complicated than I had first thought. It is high time that this problem received the attention it deserves and that radical changes are made in order to ensure that all children are provided with a learning environment of an equally high standard.

Clothing can be consumed for its function but also for it’s symbolism, identity and status where the social aspect is an underlying factor. These various aspects, low prices and the frequent launch of new trends are contributing factors to an extensive consumption of low-quality and short-lived clothing. In connection to this, sustainability is an increasingly important aspect in clothing consumption. The large amount of consumption of clothing that digitalization and media also contributes to, affects the environment and the health of individuals. It is therefore of interest to look into this problem and pay further attention to people's consumption of clothes with low-quality and short life. The purpose of this research is to study whether people belonging to generation X buy clothes of low- quality and short life. This study aims to get an understanding of their perception of these clothes and the effects they have on the environment. Furthermore, the purpose is to examine how this generation experiences that media based marketing influences their purchase of clothes with low quality and short life. A qualitative research method was used, where 18 semi-structured interviews took place. The questions asked in the interviews were based on the following three theories; theory of cognitive dissonance, consumer culture theory and media system dependency theory. This study indicates that purchases of low quality and short life clothing occur among the respondents. They have a negative perception about clothes of low quality and short life because they perceive that the purchase of these clothes leads to the constant need to buy new garments due to the short life and the low quality. In addition to this, the respondents have a perception that the purchase of these garments has a negative effect on the environment. This study shows mixed opinions and views regarding the marketing of clothing via the media, however, most respondents were skeptical about it. Despite this, the study shows that the majority of respondents feel that marketing via the media influences them to buy more clothes of low quality and short life than they otherwise would have done. The study also shows that the respondents feel that marketing via the media can change their view and create feelings about clothes with low quality and short life, which they experience can influence their purchase of these clothes.
Kläder kan konsumeras bland annat för deras funktion men även för deras symbolik, identitet och status där den sociala aspekten är en bakomliggande anledning. Dessa olika aspekter, låga priser och att nya trender frekvent lanseras bidrar till omfattande köp av kläder med lågkvalitet och kort livslängd. Hållbarhet har i och med detta blivit en allt viktigare aspekt. Den stora mängden köp av dessa kläder, som även digitaliseringen och media bidrar till är något som påverkar miljön och individers hälsa. Det är därför intressant att undersöka detta problem och ytterligare uppmärksamma människors köp av kläder med låg kvalitet och kort livslängd. Det blir extra intressant att undersöka detta problem hos generation X eftersom endast en del av dessa personer växte upp under en tid när digitaliseringen tog fart. Syftet är att undersöka om människor tillhörande generation X köper kläder av låg kvalitet och kort livslängd och vad de har för uppfattning om dessa kläder samt deras effekter på miljön. Därtill är syftet att undersöka hur denna generation upplever att den mediabaserade marknadsföringen influerar deras köp av kläder med låg kvalitet och kort livslängd. För att studera detta användes en kvalitativ metod i form av 18 semistrukturerade intervjuer där frågorna skapades utifrån tre teorier. Dessa teorier är theory of cognitive dissonance, consumer culture theory och media system dependency theory. Studien visar på att det förekommer köp av kläder av låg kvalitet och kort livslängd bland respondenterna. De har en negativ uppfattning om kläder av låg kvalitet och kort livslängd. Detta eftersom de uppfattar att köp av dessa kläder leder till att ständigt behöva inhandla nya plagg i och med den korta livslängden och den låga kvaliteten. Utöver det uppfattar respondenterna att köp av dessa plagg har en negativ effekt på miljön. I studien framgår det att respondenterna betraktar marknadsföring av kläder via media på olika sätt däremot var de flesta skeptiska till det. Trots detta visar studien att majoriteten av respondenterna upplever att marknadsföring via media influerar de till att köpa mer kläder av låg kvalitet och kort livslängd än vad de annars skulle ha gjort. Studien visar också att respondenterna upplever att marknadsföring via media kan ändrar deras synsätt och skapar känslor om kläder med låg kvalitet och kort livslängd vilket de upplever kan influera deras köp av dessa kläder.

Med dagens växande miljöproblem har förutsättningarna på miljöanpassade varor och tjänster ändrats radikalt. Ett stort antal byggföretag har därför börjat samarbeta med olika organisationer för att bedöma material, leverantörer och tjänster ur miljösynpunkt [1].   Detta examensarbete har haft till syfte att ge en objektiv bild av hur den norska köparen reagerar på Svanen-märkta bostäder samt att ta fram effektiva förbättringsförslag rådande försäljning och marknadsföring av Svanen-märkta bostäder.     Observationer, intervjuer och litteraturstudier genomfördes för att samla information om NCC, Svanen samt deras gemensamma Svanen-märkta bostadsprojekt LonaParken. En enkätundersökning utfördes därefter för att få kunskap om vad bostadsmarknaden intresseras av. Med detta som underlag genomfördes analys med åtgärdsförslag för att öka försäljning av Svanen-märkta bostäder.   Analysen visade att intresset för miljöanpassande tjänster, hälsa samt energibesparing är stor på bostadsmarknaden. Dock har inte alla kännedom om Svanen-märkta bostäder. Genom god information via olika kommunikationskanaler till kunden, allmänheten samt medarbetarna på försäljningsavdelningen kan fastställa att Svanen-märkta bostäder står för ordet kvalitet, där grundpelarna är hälsa, låg energiförbrukning samt miljöanpassning.
With today's growing environmental problems, the conditions for environmentally friendly goods and services has changed radically. A large number of construction companies have begun to collaborate with various organizations to value materials, suppliers and services from an environmental perspective [1].   The purpose of this essay is to provide an objective picture of the norwegian housing market concerning the Swan-labeled residentials as well as to develop effective proposals for improving current sales and marketing. Observations, interviews, literature reviews were conducted to gather information about NCC, ecolabelling and the common Swan-labeled residential project LonaParken. A survey was then conducted to gain knowledge about what interasts the housing market. An analysis was conducted on this base, which resulted in different proposals to expand sales of Swan-labeled homes. The analysis of the housing market indicates that there is great interest of environment services, health and energy issues, however the awareness of Swan-labeled homes is less common. Through informing via various communication channels to customers, public and the sales department, one should emphasize that Swan-labeled residential stands for quality. Where health, low energi consumption and environment is the main focus area.

This dissertation is a case study on the Co-branding between Prada and LG, ”The Prada phone by LG”. The purpose of the study is to broaden the understanding of Co-branding and the effects this type of collaboration can have on a company’s brand. The research questions are: “What effects can a Co-branding have on a company’s Brand Equity?” and “How can these effects be measured?”. The study has been made using questioners, which have been exposed in diagrams. The sampling frame used is the target group for “The Prada phone by LG”. We decided to construct the questioners by using the four parts of Aakers theory of how to measure Brand Equity. The parts that were relevant for the study were brand loyalty, brand knowledge, perceived quality and brand associations. Through this study we have developed a tool to measure Brand Equity and we have established a, for this study, relevant way to measure the effects of a Co-branding. The result of the study showed that the Co-branding ”The Prada phone by LG” has given positive effects on all four parts of Brand Equity on LG: s brand.

Denna uppsats är en fallstudie på Co-brandingen mellan Prada och LG, ”The Prada phone by LG”. Syftet med uppsatsen är att närma oss fenomenet Co-branding och de effekter ett sådant samarbete kan få på ett varumärke. Frågeställningarna är följande; ”Vilka effekter kan Co-branding ge på ett företags Brand Equity?” och ”Hur kan dessa effekter mätas?”. Data har insamlats via frågeformulär och redovisats i diagram. Urvalsramen är målgruppen för ”The Prada phone by LG”. Vid utformandet av frågeformulären har vi utgått ifrån Aakers teori om hur man mäter de fyra delarna av Brand Equity som är relevanta för studien, nämligen varumärkeslojalitet, varumärkeskännedom, kundupplevd kvalitet och varumärkesassociationer. Genom denna studie har vi utvecklat ett mätverktyg för att kunna mäta Brand Equity, dessutom har vi fastställt ett, för denna studie, relevant tillvägagångssätt att mäta effekterna av en Co-branding. Resultatet av undersökningen visar att Co-brandingen ”The Prada phone by LG” har gett positiva effekter på alla de fyra delarna av LGs Brand Equity.

Author: Bc. Ondřej Martínek Title: Physical activity and its quality in children with ADHD Objectives: The aim of the theoretical part of the work was to process the issue of ADHD, especially in children of younger school age. The work also aimed to present the possibilities of testing and therapy in physiotherapeutic practice. The aim of the practical part was to obtain information about the subjective evaluation of children's motor skills by the DCDQ questionnaire from the point of view of their parents, to get an idea of leisure activities and physiotherapy care and to compare test results (One Leg Stance Test and The Ladder Agility Test) of experimental group with control group. Methods: The research group consisting of 22 probands and the control group of 25 probands completed 2 standardized tests (The Ladder Agility Test, One Leg Stance Test). Their parents completed The Developmental Coordination Disorder Questionnaire and answered 2 open questions. The obtained data were evaluated in Microsoft Excel. A two-sample t-test (Welch version) was used for statistical processing. Results: Statistically significant differences were found in the evaluation of probands by their parents with the ADHD questionnaire, but in practical motor tests no significant differences were found between the...