To see the other types of publications on this topic, follow the link: Andrija Štampar.
Journal articles on the topic 'Andrija Štampar'
Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles
Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Andrija Štampar.'
Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.
You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.
Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.
1
Kolić, Marko. "Andrija Štampar i medicinari – Klub zdravlja »Andrija Štampar« (1951–1990)." Studia lexicographica 17, no. 33 (2023): 127–44. http://dx.doi.org/10.33604/sl.17.33.6.
Full textAbstract:
Rad se bavi utjecajem Štamparovih ideja o socijalnoj medicini i razvoju javnoga zdravstva na studentsku populaciju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na primjeru Kluba zdravlja »Andrija Štampar«. Obuhvaćeno je razdoblje od 1951., kada je Klub osnovan, do 1990., kada nastupaju značajne društveno-političke promjene koje su se odrazile i na rad Fakulteta, odnosno studentske organizacije. Prvi dio rada analizira Andriju Štampara i njegov odnos prema medicinarima i studentima u Zagrebu uopće. Štampar je kao nastavnik uveo kolegije iz socijalne medicine, a kroz praktične vježbe nastojao je upoznati studente s tadašnjim javnozdravstvenim prilikama. Postavši voditelj Ureda za socijalnu i zdravstvenu zaštitu studenata, dobio je priliku poboljšati standard zagrebačkih studenata, no rat ga je u tome prekinuo. U konačnici, kao dekan pokrenuo je reformu studija medicine. Štamparove ideje postupno će biti prihvaćene i među studentima, što je došlo do izražaja nakon 1945. Naime, između 1945. i 1990. na Medicinskom fakultetu djelovala su mnogobrojna društva, a među njima i Klub zdravlja, kojemu je primarni cilj bio javnozdravstveno djelovanje. Stoga je u drugom dijelu rada analiziran osnutak Kluba zdravlja, aktivnosti koje je provodio i ostvareni rezultati. Društvene će se aktivnosti vremenom proširiti i na druga medicinska polja, ovisno o interesima članova, no javnozdravstvene aktivnosti ostat će važna sastavnica rada društva sve do kraja proučavanoga razdoblja. Rad je nastao na temelju literature, arhivskih izvora pohranjenih na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, u Državnom arhivu u Zagrebu i Hrvatskom državnom arhivu, te na temelju onodobne periodike, pretežno studentske provenijencije.
2
Mohorić, Silvia, Ivan Anić, Svjetlana Gašparović Babić, Helena Glibotić Kresina, and Iva Sorta-Bilajac Turina. "Seventy-five years since the Foundation of the World Health Organization." Medicina Fluminensis 59, no. 3 (2023): 265–72. http://dx.doi.org/10.21860/medflum2023_306344.
Full textAbstract:
Svjetska zdravstvena organizacija, posebno koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva Ujedinjenih naroda, ima izniman značaj u razvoju i unaprjeđenju javnog zdravstva na globalnoj razini te ove godine slavi 75 godina svog postojanja. Jedan od njezinih suosnivača i prvi predsjednik bio je Andrija Štampar. On je postavio deset glavnih postulata koji su i danas izrazito relevantni u kontekstu modernog javnozdravstvenog djelovanja. Do danas, Svjetska zdravstvena organizacija postigla je iznimne uspjehe na globalnoj razini, od usko usmjerenih, poput eradikacije velikih boginja, do sveobuhvatnijih, poput uvođenja Integrirane strategije vođenja dječjih bolesti. Donosimo pregled postignuća Andrije Štampara i Svjetske zdravstvene organizacije uz njihove današnje odjeke.
3
Knežević, Matej. "The healthcare architecture of Zoja Dumengjić in the context of Andrija Štampar’s ideology." Studia lexicographica 17, no. 33 (2023): 145–53. http://dx.doi.org/10.33604/sl.17.33.7.
Full textAbstract:
Andrija Štampar je putem svojih načela uspostavio temelje javnoga zdravstva i socijalne medicine. Provedbom svojih ideja promijenio je paradigmu postojećih medicinskih stavova, stavljajući fokus prema preventivnoj medicini. Kao okvir za djelovanje po takvim medicinskim tendencijama, arhitektura je shvaćena kao područje velike važnosti. Radom kroz Školu narodnoga zdravlja, Štampar je uspostavio odjel zdravstvene arhitekture kao mjesto gdje se načela socijalne medicine isprepleću s konceptima novoga prostornog planiranja. Unutar ovoga odjela radila je i arhitektica Zoja Dumengjić, čiji se rad snažno utemeljio na socijalnim postavkama Andrije Štampara. Zoja Dumengjić je značajna osobnost hrvatske arhitekture dvadesetoga stoljeća, koja je ostavila opsežan i značajan doprinos upravo u specijaliziranom području arhitekture zdravstvene namjere. Temeljem postojeće literature, predstavljen je kratak pregled raznovrsnosti i opsega njezina rada i života. Njezin opus obuhvaća projekte različite tipologije, uključujući domove zdravlja, dispanzere, medicinske centre i velike bolničke sklopove. Posebno je značajno pridonijela području arhitekture lječilišta za tuberkulozu u našoj zemlji. U okviru ovoga rada dodatno su istaknuta najznačajnija arhitektonska ostvarenja, posebice ona koja u značajnoj mjeri reflektiraju principe Štamparove ideologije. Rad Zoje Dumengjić u području zdravstvene arhitekture ukorijenjen je u modernizmu i predstavlja idealan primjer kako je arhitektura uspjela odražavati nove humanističke vrijednosti i pristupiti prostoru kao instrumentu za poboljšanje kvalitete života i zdravlja.
4
Kocić, Dragoljub. "Andrija Štampar – moj uzor i profesor." Studia lexicographica 17, no. 33 (2023): 155–58. http://dx.doi.org/10.33604/sl.17.33.8.
Full textAbstract:
Cilj izlaganja jest iz osobne perspektive autora, kao medicinskoga djelatnika, ali i njegovih kontakata s Andrijom Štamparom, kao profesorom i dekanom Medicinskoga fakulteta, dati usporedbu javnoga zdravstva prema Štamparovih postulatima, kojih se i sam autor držao tijekom radnoga vijeka, i onoga što je od Štamparove vizije javnoga zdravstva (pre)ostalo u suvremeno doba. Referirajući se na pandemiju bolesti COVID-19, sprečavanju koje je pridonijela i Štamparova metodologija, poziva se na Štamparovu ideju da patologija u pučanstvu mora nametati organizaciju zdravstva u državi, ujedno se prisjećajući studentskih dana i Štamparovih predavanja o epidemijama i higijenskim navikama. Također se ističe kako je već Štampar na svojim predavanjima postavljao pitanja o potrebi privatizacije medicine, odnosno o »zarađivanju na bolestima ljudi«. U skladu s navedenim, autor se fokusirao na sve veću tendenciju privatizacije u medicini, postavljajući pitanje jesu li time narušeni principi javnoga zdravstva i domova »narodnoga« zdravlja te mora li o zdravlju naroda brinuti država ili zavodi zdravstvenoga osiguranja, naglašavajući kako je danas ugovorni liječnik opće prakse primoran primarno se brinuti o svojoj i egzistenciji medicinske sestre, a tek onda o upisanim pacijentima, čime su nezadovoljni i liječnici i njihovi pacijenti te se odnos liječnik–pacijent svodi na dehumanizaciju i depersonalizaciju, što u konačnici rezultira sve većim odljevom mladih medicinskih kadrova iz Hrvatske, a pacijenti su »prisiljeni« okrenuti se privatnim zdravstvenim ustanovama. Iako je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o proglašenju prestanka epidemije bolesti COVID-19, autor stvarnom hrvatskom epidemijom i realitetom drži povećanje nezaraznih bolesti te činjenicu da je Hrvatska na drugom mjestu po broju malignih bolesti u Europskoj uniji, smatrajući kako organizacija zdravstva i pristup moraju biti drugačiji od sadašnjega, vjerujući kako bi Štampar, suočen s takvim izazovom, tražio osnivanje ustanova sličnih dispanzerima, odnosno centara za maligne bolesti, gdje bi bolesnici dobivali sve potrebito – podršku, pregled i terapiju.
5
Šarić, Marko. "Andrija Štampar and the Institute for Medical Research and Occupational Health." Archives of Industrial Hygiene and Toxicology 60, no. 1 (2009): 1–6. http://dx.doi.org/10.2478/10004-1254-60-2009-1914.
Full text
6
Dugac, Željko. "Public health experiences from interwar Croatia (Yugoslavia) and making western medicine in the 1930s China." Acta medico-historica Adriatica 16, no. 1 (2018): 75–106. http://dx.doi.org/10.31952/amha.16.1.3.
Full textAbstract:
Da bi se stekla kontrola i prevlast na određenom području, medicina je često služila kao alat za promicanje različitih interesa. Tragom aktivnosti Zdravstvene organizacije Lige naroda i Rockefellerove fondacije na području Kine 1930-ih, ovaj rad analizira međusobno povezivanje međunarodnih i mjesnih čimbenika u preobrazbi tradicionalne kineske sredine u skladu s novim i trendovskim projektima javnog zdravstva. Te su aktivnosti provedene ne samo radi poboljšanja uvjeta javnog zdravstva u zemlji već i zbog uvođenja kineskoga javnog zdravstva u proces internacionalizacije i standardizacije prema zapadno orijentiranom tipu medicine i medicinskog obrazovanja. Politički utjecaji, gospodarski interesi i kulturno okruženje, kao i vojne akcije u ovom vrlo burnom razdoblju kineske povijesti nužno su djelovali na započete procese. Djelatnosti javnog zdravstva provodila je skupina međunarodnih stručnjaka. Među njima glavnu su ulogu imala dva hrvatska liječnika: Andrija Štampar (poslije jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije) i Berislav Borčić (ravnatelj Škole javnog zdravstva u Zagrebu). Na temelju korespondencije između ta dva liječnika, kao i putopisnog dnevnika Andrije Štampara, ovaj esej prikazuje neke manje poznate pojedinosti o stanju u Kini i međusobnom isprepletanju politike i medicine.
7
Ružić, Alen, and Željko Dugac. "Andrija Štampar as president of the Interim Commission of the World Health Organization." Acta medico-historica Adriatica 21, no. 1 (2023): 141–56. http://dx.doi.org/10.31952/amha.21.1.6.
Full textAbstract:
This paper provides an analysis of Andrija Štampar’s activities after World War II on the establishment of effective international health. Analyzed archival materials have confirmed with numerous evidence that Štampar as the president of the Interim Commission of the World Health Organization (WHO) played a crucial role in the establishment of the ideological starting points and organization of the WHO system, which remain relevant to date. Apart from the strategic foundations, it has been shown that his principles regarding the need for practical action based on the best professional knowledge and experience have no alternatives. The above is presented in the paper with the details of Štampar’s activities during the cholera epidemic in Egypt and associated with the experiences of the recent global crisis caused by the COVID pandemic.
8
Katanić, Filip, and Vlatka Dugački. "Andrija Štampar’s actions in combating infectious diseases during World War I (1914–1918)." Studia lexicographica 17, no. 33 (2023): 37–69. http://dx.doi.org/10.33604/sl.17.33.2.
Full textAbstract:
Radom se prikazuje djelovanje Andrije Štampara tijekom Prvoga svjetskog rata (1914‒1918) na suzbijanju zaraznih bolesti na području Banske Hrvatske. Prikazuje se kako je masovna pojava zaraznih bolesti tijekom Prvoga svjetskog rata, tipičnih za nehigijenske, ratne uvjete, poslužila Štamparu kao presudno formativno iskustvo u oblikovanju njegovih razmišljanja vezano uz suzbijanje takvih tipova bolesti, uviđajući važnost edukacije stanovništva, preventive i cijepljenja, što je pak utjecalo na njegove daljnje koncepcije i poglede na organizaciju, ustroj i djelovanje javnoga zdravstva. Također se na temelju primjera, počevši od predratnoga razdoblja 1913. do kraja Prvoga svjetskog rata 1918., razmatra kako je Štampar i kojim metodama, svojim brzim i stručnim djelovanjem, savjesnim postupanjem u javnom i općem interesu, uspio u nastojanjima da suzbije zarazne bolesti epidemijskoga karaktera, istodobno analizirajući kontekst općih ratnih zbivanja i pošasti koje su harale u Austro-Ugarskoj Monarhiji u istraživanom razdoblju, želeći na taj način dobiti zaokruženu cjelinu njegova djelovanja. Uspješno se boreći protiv zaraznih bolesti i svodeći ih na najmanju moguću mjeru, pridonio je razvoju javnoga zdravstva i iznimno pridonio suvremenoj medicini, vodeći se idejom da primarna zdravstvena zaštita treba biti dostupna svima. S obzirom na to da je djelovao u pozadini, a ne kao liječnik na bojištu, njegovo se osobno iskustvo razlikuje od iskustava njegovih kolega koji su rat proveli na prvoj crti, čime je dokazao kako je zdravlje stanovništva u pozadini bojišta ključno za opstanak samoga naroda te da ima jednaku važnost kao i zdravlje vojnika na bojištima koji se izravno bore za svoju državu i njezin probitak. Pri istraživanju korištena je arhivska građa pohranjena u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, među ostalim građa obiteljskoga fonda Andrije Štampara, kao i periodičke publikacije i literatura, među kojima su i Štamparovi članci, koji su poslužili za rekonstruiranje političkoga duha i vremena.
9
Ivković, Jakov. "Šest godina javnozdravstvenih aktivnosti Udruge narodnog zdravlja “Andrija Štampar”." Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi 5 (2016): 69–75. http://dx.doi.org/10.21857/ydkx2c3ng9.
Full text
10
Franković, Sanda, and Zvonimir Kralj. "Noć knjige; Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ 24. travnja 2017 World Book Night; School of Public Health “Andrija Štampar” April 24th, 2017." Sestrinski glasnik/Nursing Journal 22, no. 2 (2017): 149–51. http://dx.doi.org/10.11608/sgnj.2017.22.031.
Full text
11
Kujundžić Tiljak, Mirjana. "The 90th anniversary of Andrija Štampar School of Public Health." Croatian Medical Journal 58, no. 5 (2017): 330–31. http://dx.doi.org/10.3325/cmj.2017.58.330.
Full text
12
Fatović-Ferenčić, Stella, and Martin Kuhar. "“Imagine All the People”." Acta medico-historica Adriatica 17, no. 2 (2019): 269–84. http://dx.doi.org/10.31952/amha.17.2.5.
Full textAbstract:
Recently, the World Health Organization launched its Universal Health Coverage initiative with the aim to improve access to quality health care on a global level, without causing financial hardship to the patients. In this paper, we will identify and analyze the ideological similarities between this influential initiative and the work of one of the founders of the WHO—Andrija Štampar (1888–1958)—whose social medicine was built of various normative, sociological and philosophical elements. Our aim is to demonstrate the crucial role of carefully erected and thought-out ideology for the success of public health programs.
13
Vinduška, Iva, and Bozica Jurinec. "Celebrating – Night of the book in the year 2014 - School of Public Health Andrija." Sestrinski glasnik/Nursing Journal 19, no. 3 (2014): 250. http://dx.doi.org/10.11608/sgnj.2014.19.053.
Full text
14
Kuljančić, Dušan. "Andrija Štampar: Founder of the Yugoslav Public Health Service and Yugoslav ambassador to the WHO." Timocki medicinski glasnik 45, no. 3 (2020): 118–21. http://dx.doi.org/10.5937/tmg2003118k.
Full textAbstract:
Andrija Štampar was born in 1888 in the village of Brodski Drenovac in Slavonia, and died in 1958 in Zagreb. He was a Yugoslav and Croatian doctor and scientist most deserving of founding public health and social medicine in the Balkans in the first half of the 20th century. He graduated from the Medical Faculty in Vienna in 1911 with a doctorate in general medicine. Even as a medical student, he wrote articles and pamphlets with the goal of educating and enlightening people about prevention and maintaining health. He began his professional career working as a municipal doctor in Nova Gradiška, and from 1919 to 1930 he worked as the head of the hygiene department of the Ministry of Public Health in Belgrade, and in that period he worked on founding a health service in the former Yugoslavia. He organized more than 250 public institutions important for health work. With his dedicated and tireless work, he tried to establish a doctor as a public and social worker and a national teacher and educator, who is economically independent and equally accessible to all strata of society. He emphasized the importance of preventive medical work. From 1930, his more significant engagement at the international level began. He works as a hygiene expert at the League of Nations in many European countries, in the USA and in China, where he is credited with the reform of the health service. He spent the years of World War II as a detainee in a prison in Graz. After his release, he continued to work in the field of public health and science, as the director of the School of Public Health, dean of the Faculty of Medicine, rector of the University of Zagreb, member and president of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts JANU (1947-1958). Along with a rich professional career in the country, he achieves notable successes in the organization of the public health service and in the world. He has been working on the founding of the World Health Organization since 1946, and after writing its constitution in the summer of 1948, he chaired the first Assembly of this highest health body in the world in Geneva.
15
Machala Poplašen, Lovela, and Kristina Romić. "Vrednovanje zbirke visokoškolske knjižnice pomoću citatne analize." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 63, no. 1-2 (2021): 209–26. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.63.1-2.797.
Full textAbstract:
Cilj. Cilj je ovog rada opisati i kritički analizirati primjenu citatne analize u vrednovanju knjižničnih zbirki Knjižnice „Andrija Štampar“, visokoškolske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Metodologija. Citatnom analizom analizirano je ukupno 235 diplomskih radova diplomskog studija Sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2014. do 2017. godine. Izabrani uzorak diplomskih radova pokriva različite medicinske specijalizacije koje obuhvaćaju ključne discipline medicinskih znanosti. Rezultati. Analiza je dokazala da knjižnična zbirka djelomično zadovoljava potrebe te specifične skupine korisnika. Istraživanje je otkrilo da su časopisi najpoželjniji izvor informacija koje studenti rabe u sestrinskom području, čineći 56% ukupnog broja citata. Studenti diplomskog studija Sestrinstva rabe časopise koji su im poznati i lako dostupni. Praktična primjena. Ovaj rad ukazuje da je citatna analiza prikladna metoda za prikupljanje pokazatelja o stvarnoj uporabi knjižničnih i informacijskih izvora. Originalnost/vrijednost. Ovaj rad želi doprinijeti razumijevanju kvalitete knjižničnih zbirki u visokoškolskoj knjižnici.
16
Salopek Bogavčić, Iva. "O pitanjima alkoholizma i protualkoholnoga djelovanja početkom 20. stoljeća u Trojednoj Kraljevini." Povijesni prilozi 39, no. 58 (2020): 111–49. http://dx.doi.org/10.22586/pp.v39i58.9210.
Full textAbstract:
Članak na temelju arhivskih fondova čuvanih u državnim arhivima, statističkih pokazatelja, relevantne literature, novina te članaka iz časopisa “Novi naraštajˮ i “Novi životˮ sagledava problematiku alkoholizma i početke borbe protiv alkoholizma do 1914. godine na prostoru Kraljevine Hrvatske i Slavonije te Kraljevine Dalmacije. Pitanje ozbiljnosti alkoholizma na našim prostorima aktualizirali su Fran Gudrum Oriovčanin, Nikola Đurić i Andrija Štampar kritički sagledavši problem u svojim pisanim osvrtima te pokretanjem edicija i dvaju časopisa na tu temu. U članku se propituju uzroci pojave takvih društava, društveni stereotipi o alkoholu kao i prva statistička vrednovanja utjecaja alkoholizma na društvo. Formiranjem Društva apstinenata u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji godine 1912. započeo je sustavniji formalni oblik borbe protiv alkoholizma, koji je s vremenom zaživio osnivanjem podružnica po manjim mjestima diljem Kraljevina. Vrhunac djelovanja protualkoholnoga pokreta uviđa se u organizaciji izložbe godine 1914. u Umjetničkome paviljonu kao i u sudjelovanju hrvatskoga predstavnika na IV. austrijskome antialkoholnom kongresu u Brnu
17
Blagojević, Mirjam Vida. "Razvoj epidemiološke službe i javnoga zdravstva u Osijeku od kraja 19. do sredine 20. stoljeća." Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 53, no. 1 (2021): 199–219. http://dx.doi.org/10.17234/radovizhp.53.3.
Full textAbstract:
With the help of different publications and documents preserved in the State Archives in Osijek, the paper seeks to provide an overview of health conditions and the development of the epidemiological service and public health in Osijek. The paper concentrates on the periods spanning the late 19th to mid-20th century. It aims to clarify general health conditions in the city and answer the question of how much the development of epidemiological services and public health in that period contributed to the improvement of the city’s overall health. Until the end of the First World War, it was difficult to advance public health in Osijek due to insufficient recognition of diseases and knowledge of their treatment. Additional problems were the lack of physicians and other medical personnel and inadequate investment in the city’s general improvement due to political, economic and social circumstances. Health-care and related institutions were established in Osijek during the interwar period thanks to efforts made by Andrija Štampar. The paper will briefly analyse their activities, concluding with the 1950s.
18
Bras, Marijana, Veljko Đorđević, and Nadja Komnenić. "Person-centered medicine in Croatia: Analyzing past successes and creating future goals." International Journal of Person Centered Medicine 4, no. 1 (2014): 14–18. http://dx.doi.org/10.5750/ijpcm.v4i1.434.
Full textAbstract:
The promotion of person-centered medicine and people-centered healthcare has been occurring in Croatia for decades. Professor Andrija Štampar, considered by many as the father of public health, pioneered various public health projects in Croatia and abroad. Croatia is a country with a long history of patient associations, as well as one with an array of public health projects recognized worldwide. Recently, a group of enthusiasts gathered here to undertake the creation of a variety of projects related to the development of person-centered medicine. The International College on Person Centered Medicine (ICPCM) emerged from the ongoing annual Geneva Conferences and from the aspiration to promote medicine of the person, for the person, by the person, and with the person. The main theme of the First International Congress of the ICPCM in Zagreb in November 2013 was the Whole Person in Health Education and Training. The Zagreb statement on the appraisal and prospects for person-centered medicine in Croatia was formulated and adopted, wherein it was concluded that Croatia could contribute significantly to the development of person-centered medicine and people-centered healthcare, within Croatia and abroad.
19
Kovacek, Ivancica, Zdenko Mlinar, and Vesna Bogdan. "Review of testing for foreign horse and pig DNA in meats in Croatia." IOP Conference Series: Earth and Environmental Science 854, no. 1 (2021): 012046. http://dx.doi.org/10.1088/1755-1315/854/1/012046.
Full textAbstract:
Abstract Several years after the food industry scandal when horsemeat was found in products sold in Europe as beef products in 2013, Croatia began testing food for the presence of foreign protein. For the time being, these tests are not part of routine monitoring, but the result of examining the situation on the market in the city of Zagreb. Namely, in recent years, central Croatia has been trying to establish itself as a tourist destination, and Zagreb hosted hundreds of thousands of tourists from all over the world before the COVID-19 pandemic. The eating habits of the various groups that came to Zagreb were different, and the larger hotel chains recognized the seriousness of the services and sought help to ensure that the food offered was consistent with their declarations and would not conflict with religious requirements. One of these requirements was the testing for foreign proteins such as horse and pork in foods where they were not declared. Although horse and pork are safe for human consumption, they are not part of the eating habits in all countries. The Dr. Andrija Štampar Teaching Institute for Public Health introduced methods for detection of horse and pig DNA in food samples.
20
Salopek Bogavčić, Iva. "Prilog proučavanju početaka medicine narodnog zdravlja od 1912. do 1919. s naglaskom na djelovanje Andrije Štampara." Acta medico-historica Adriatica 20, no. 1 (2022): 51–82. http://dx.doi.org/10.31952/amha.20.1.3.
Full textAbstract:
U radu se propituju preteče razvoja medicine narodnog zdravlja od 1912. i djelovanje Andrije Štampara kao općinskog liječnika na području novogradiške Posavine od 1913. do 1918. Razmatraju se preteče medicine narodnog zdravlja kao pojave društava za čuvanje narodnog zdravlja u Beogradu i Zagrebu te povezanost Andrije Štampara s tim društvima. Analizom arhivskoga gradiva Hrvatskoga državnog arhiva, zakona, časopisa i novina pokušava se povezati teorijska faza djelovanja Andrije Štampara s praktičnom fazom koja započinje od 1912. radom u Karlovcu i nastavlja se preseljenjem u Novu Gradišku 1913. U radu se pokušava utvrditi koliko su iskustva u saniranju epidemija kolere i boginja u novogradiškoj Posavini i rad u ratnoj bolnici Crvenog križa u Novoj Gradiški utjecali na stvaranje osnovnih principa socijalne medicine i javnog zdravstva. Poseban naglasak stavljen je na set preventivno-epidemioloških mjera koje je Štampar primjenjivao tijekom epidemija 1913. – 1916. te ih je zaključno nazvao “savršenim”, što je pridonijelo i njihovoj implementaciji u postulate medicine narodnog zdravlja desetak godina poslije.
21
Have, Henk Ten, Ana Borovečki, and Stjepan Orešković. "Master Programme “Health, Human Rights and Ethics”: A Curriculum Development Experience at Andrija Štampar School of Public Health, Medical School, University of Zagreb." Medicine, Health Care and Philosophy 8, no. 3 (2005): 371–76. http://dx.doi.org/10.1007/s11019-005-5429-8.
Full text
22
Ulm, Lea, Ana Klobucar, Sandra Sikic, et al. "Covid-19 and the environment – the role of the Public Health Institute." Molecular and experimental biology in medicine 3, no. 2 (2020): 17–24. http://dx.doi.org/10.33602/mebm.3.2.2.
Full textAbstract:
The Croatian National Health Care Act defines the areas of activities of the public health institute, including the activities of the epidemiology of infectious diseases and chronic non-communicable diseases, public health, health promotion, environmental health, microbiology, school and adolescent medicine, mental health and addiction prevention at Zagreb City level. This paper reviews the highly variable activities in the Andrija Štampar Teaching Institute of Public Health with the aim of promoting a comprehensive approach to the COVID-19 pandemic. Human and analytical resources in the Institute, activities and rapid implementation of innovations testify to the high capacities for adaptation to emerging risks. In the Institute, it is possible to carry out a whole range of tests and to monitor the environmental factors with predominant impact on human health and safety of the Zagreb environment. The supply of safe water for human consumption in the Republic of Croatia during the current COVID-19 crisis has been uninterrupted and in accordance with applicable legislation. Also, our laboratories have been developing and introducing a method for wastewater testing for SARS-CoV-2 presence. The sludge from wastewater treatment plants is used in agriculture, and potential risks associated with the COVID-19 outbreak should be assessed prior to each application on the soil. Increased use of disinfectants during the epidemic may present a higher risk to the aquatic environment. Air quality monitoring indicates a positive impact on air quality as result of isolation measures.
23
Tisaj, Renata. "The oppinions of secondary school students on elderies." Nastavnička revija 4, no. 1 (2023): 18–42. http://dx.doi.org/10.52444/nr.4.1.2.
Full textAbstract:
Cilj istražovanja je utvrditi povezanost obrazovnog smjera i stanovanja sa starijim osobama te mišljenje učenika o starijim osobama. Također se želi utvrditi povezanost obrazovnog smjera i znanja o starosti i starenju. Provedena je presječna studija koja je obuhvatila 160 učenika srednjih škola medicinskog i gimnazijskog smjera. Kao instrument istraživanja korišten je anonimni anketni listić koji se sastojao od triju dijelova. Prvi dio anketnog listića samostalno je kreiran za potrebe ovog istraživanja, a druga dva dijela preuzeta su od Centra za zdravstvenu gerontologiju NZJZ Dr. Andrija Štampar. Kategorijski podatci predstavljeni su apsolutnim i relativnim frekvencijama. Razlike među kategoričkim varijablama testirane su Fisherovim egzaktnim testom. Numerički podatci opisani su medijanom i interkvartilnim rasponom. Normalnost raspodjele numeričkih varijabli testirana je Shapiro-Wilkovim testom. Razlike numeričkih varijabli između dviju nezavisnih skupina testirane su Mann Whitney U testom. Ocjena povezanosti dana je Spearmanovim koeficijentom korelacije R. Sve P vrijednosti su dvostrane. Razina značajnosti postavljena je na Alpha = 0,05.Rezultati pokazuju da stariji učenici imaju značajno veće znanje o starenju, a time i pozitivnije mišljenje o starosti i starenju. Općenito, učenici imaju dostatno znanje o starosti i starenju bez obzira na obrazovni smjer. Stanovanje sa starijim osobama ne utječe na mišljenje učenika o starijim osobama. Učenici imaju pretežno neutralan do blago pozitivan stav o starijim osobama. Iz dobivenih rezultata može se zaključiti da više znanja o starenju vodi boljem mišljenju učenika o starenju i starosti. Stanovanje učenika sa starijim osobama ne utječe na mišljenje o njima.
24
Belamarić, Josip. "Institute of Epidemiology and Bacteriology on Zeleni Brijeg, Zagreb by Architect Vasily Mikhailovich Androsov." Prostor 31, no. 1(65) (2023): 16–27. http://dx.doi.org/10.31522/p.31.1(65).2.
Full textAbstract:
The complex of medical institutions of the 1920s on Zeleni brijeg (Green Hill) in Zagreb was built as a kind of a stronghold of the pioneering programme of new institutional forms of primary health care, as conceived by Andrija Štampar and his associates. The Institute of Epidemiology, which was originally supposed to be built according to Drago Ibler›s project (1922), but it was later rejected. The construction of the Institute began in the autumn of 1924, according to the plans by Vasily Mikhailovich Androsov, one of the Russian architects employed in the Architectural Department of the Ministry of Construction in Belgrade, probably after a closed competition, hastened by the threat that substantial funds allocated by the Ministry of Public Health, the Hygiene Section of the League of Nations, and above all the Rockefeller Foundation, would be lost. An Androsov design also replaced another avant-garde design of Croatian and Yugoslav modernism: due to direct intervention by King Alexander Karađorđević, Androsov’s design for the Palace of the Main Post Office in Belgrade, in the spirit of academic mannerism, was chosen and built instead of Josip Pičman’s design that had taken the first prize in the relevant competition. Hence the title of this article, which draws attention to the creator of a block of buildings of medical institutions, the interesting history of which can now be discussed on the basis of more information.
25
Tiric Cihoratic, Ljiljana. "Are our Counselling Centers Visible Enough? Counselling Center for Learning and Adjustments Difficulties at the Department for School and Adolescent Medicine, Institute for Public Health „Dr. Andrija Štampar“." Socijalna psihijatrija 45, no. 1 (2017): 57–62. http://dx.doi.org/10.24869/spsih.2017.57.
Full text
26
Machala Poplašen, Lovela, and Martina Čuljak. "Usporedba citatnih izvora na uzorku znanstvenika javnozdravstvene institucije u Hrvatskoj." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, no. 1 (2019): 129–50. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.62.1.654.
Full textAbstract:
<p><strong>Cilj</strong>. U ovom radu uspoređuje se i analizira broj radova, citiranost i h-indeks kroz tri relevantna citatna izvora podataka na uzorku koji čini znanstveno-nastavno osoblje i asistenti Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ (ŠNZ) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od siječnja 2006. do prosinca 2016. godine.</p> <p><strong>Metodologija</strong>. Uzorak čini 70 znanstvenika i asistenata koji su u navedenom razdoblju kao adresu ustanove u kojoj rade navodili ŠNZ. Analizira se njihova produktivnost kroz tri baze podataka, odnosno tri najvažnija citatna izvora, Web of Science Core Collection (WoSCC), Scopus i Google Scholar (GS), pri čemu je naglasak stavljen na sljedeće bibliometrijske pokazatelje: broj radova, citiranost i h-indeks. Izdvojeno je 20 najcitiranijih radova u sve tri citatne baze i promatraju se predmetna područja unutar svake baze u kojima su časopisi najcitiranijih radova indeksirani.</p> <p><strong>Rezultati</strong>. GS očekivano indeksira najveći broj radova, ali maksimalne i minimalne vrijednosti citiranosti i h-indeksa GS-a daju približne rezultate onima u WoSCC-u i Scopusu. Medijan rezultata ukazuje na to da većina autora iz uzorka ima veću citiranost i h-indeks u GS-u. GS identificira najcitiranije radove jednako kao WoSCC i Scopus. Najcitiraniji radovi nisu iz područja javnog zdravstva jer je to područje slabijeg odjeka u biomedicini.</p> <p><strong>Originalnost</strong>/<strong>vrijednost</strong>. Rad pridonosi boljem razumijevanju razlika među citatnim izvorima WoSCC, Scopus i GS kada je riječ o bibliometrijskim indikatorima kojima se evaluira znanstvena produktivnost. Rad također prikazuje znanstvenu produktivnost jedne od vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj vidljivu u relevantnim bibliografskim i citatnim bazama podataka.</p>
27
Vranješ, H., M. Džepina, and V. Juhović Markus. "Reproductive health state of adolescents and connection with some life habits." Paediatria Croatica 55, no. 3 (2011): 197–203. http://dx.doi.org/10.13112/pc.782.
Full textAbstract:
Sexually transmitted diseases, especially ones caused by human papillomavirus (HPV), are an important cause of reproductive health disorders in young people. The aim of this study was to analyze the association of some behavior factors with the state of reproductive health in women having sought help at Youth Counseling Center, Department of School and University Medicine, Dr Andrija Štampar Institute of Public Health in Zagreb. The questionnaires and medical records of 579 adolescents aged 15-26 years, surveyed and reviewed in 2006 and 2007, were retrospectively analyzed. The mean age of adolescents was 20.3 years, the age at first sexual intercourse 17.5 years, and 64% of them had their first gynecologic examination. Only 34% of girls showed full knowledge about reproductive health, and for 47.1% of them the source of information were professionals; 21.8% of subjects had three or more sexual partners; 33.2% of them had partners that had three or more sexual partners themselves; and 28.8% smoked cigarettes every day. The prevalence of pathologically altered Pap tests in female adolescents was 58.0%: mainly due to the low level of squamous intraepithelial lesion (34.9%) and inflammation (23.1%); 12.1% of adolescents had changes characteristic of HPV infection, and the high-risk HPV type was detected in 21.4% of them. Study results showed a significantly higher risk of abnormal Pap test results in adolescents whose former partner number was three or more and in those that were in relationship with a partner who also had three or more sexual partners (OR 1.8), and those who smoked cigarettes on a daily basis (OR 2.1). The increased risk was not confirmed in female adolescents reporting irregular condom use (OR 1.03). The results indicated the importance of introducing highschool counseling and academic centers that may early include and take care of couples and to preserve the reproductive health of young people.
28
Dugac, Željko. "Building an original and internationally standardized public health system in the Kingdom of Yugoslavia." Acta historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae veterinariae 43, no. 1 (2024): 51–64. https://doi.org/10.5937/acthist43-52883.
Full textAbstract:
This paper analyzes the key processes involved in establishing the public health system in the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes (later the Kingdom of Yugoslavia), drawing upon existing scholarly studies and relevant archival sources. In the aftermath of World War I, the nascent state was confronted with numerous public health challenges. The establishment of the Ministry of Public Health marked the beginning of efforts to address these issues, as the Ministry assumed responsibilities over healthcare, medicine, veterinary medicine, pharmacy, and military health. This initiative included the enactment of necessary legal regulations, the creation of social medical institutions, and the regulation of medical personnel training, thereby laying the groundwork for a new approach to public health. The Ministry spearheaded reforms in the organization of health services, encompassing the establishment of new healthcare institutions, the creation of an innovative educational system, and the implementation of health programs and competencies designed to address both crisis situations and ongoing healthcare needs. Concurrently, the Ministry launched various preventive and social programs, as well as comprehensive health education initiatives, aimed at enhancing public awareness of hygiene and healthy behaviors. Additionally, significant efforts were made to establish enduring conditions for the integration of new scientific knowledge into daily life. All these programs were unified by a common ideological principle that posited that medicine, healthcare, and scientific advancements must serve the broader society, ensuring equal access for all community members. These initiatives were undertaken under the auspices of the Hygiene Department of the Ministry of Public Health, led by Dr. Andrija Štampar, an internationally recognized public health expert. The development of this public health system was further supported by professional and financial assistance from international organizations, including the Health Organization of the League of Nations and the Rockefeller Foundation. This collaborative effort resulted in the creation of a public health system that was both original and internationally standardized.
29
Dugac, Željko, Stella Fatović-Ferenčić, Luka Kovačić, and Tomislav Kovačević. "Care for Health Cannot Be Limited to One Country or One Town Only, It Must Extend to Entire World: Role of Andrija Štampar in Building the World Health Organization." Croatian Medical Journal 49, no. 6 (2008): 697–708. http://dx.doi.org/10.3325/cmj.2008.49.697.
Full text
30
Brkić, Danijel, Andrea Jajetić, Aleksandar Racz, et al. "Žitarice i mlinski proizvodi kao dobar izvor magnezija u svakodnevnoj prehrani." Journal of applied health sciences 7, no. 1 (2021): 71–86. http://dx.doi.org/10.24141/1/7/1/7.
Full textAbstract:
Žitarice predstavljaju najrasprostranjeniju i najvažniju kulturu za prehranu ljudi. Važne su i kao sirovina u prehrambenoj industriji te čine osnovu piramide prehrane. Mlinski proizvodi također predstavljaju osnovne prehrambene proizvode. Glavni su mlinski proizvodi prekrupa, krupica i brašno. Magnezij je mineral koji je iznimno važan element u ljudskom organizmu. Zauzima četvrto mjesto po zastupljenosti kationa u organizmu te je drugi najčešći u stanicama. Ima važnu ulogu za katalitičku aktivnost više od 300 enzima u enzimatskim sustavima. Najvažniji je za pravilan rad srca te kao regulator fosfora i kalcija u kostima. Cilj je ovog rada utvrditi količinu magnezija u odabranim žitaricama i mlinskim proizvodima te prikazati zdravstvenu dobrobit magnezija. Tijekom analize sastava žitarica i mlinskih proizvoda analizirano je sveukupno 28 uzoraka. Od toga je bilo pet uzoraka kukuruza u zrnu, sedam uzoraka pšenice, 11 uzoraka pšeničnog brašna, brašno od integralne heljde bez glutena, zobena kaša, prosena kaša, kaša zobi, ječma i pira te kaša riže, kukuruza i heljde. Analiza je provedena na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”. Magnezij je nakon digestije s nitratnom kiselinom i vodikovim peroksidom u mikrovalnoj pećnici određen induktivno spregnutom plazmom s masenom spektrometrijom (ICP-MS). Količine magnezija u žitaricama iznosile su od 81,92 mg / 100 g do 145,21 mg / 100 g za pšenicu te od 111,68 mg / 100 g do 145,21 mg / 100 g za kukuruz. Prosječna vrijednost magnezija iznosila je 105,81 mg / 100 g za uzorke pšenice te 133,72 mg / 100 g za uzorke kukuruza u zrnu. Količina magnezija utvrđena u pšeničnom brašnu kretala se u rasponu od 23,17 mg / 100 g do 60,41 mg / 100 g, dok je srednja vrijednost magnezija iznosila 34,56 mg / 100 g. Količina magnezija u brašnu od integralne heljde bez glutena iznosila je 226,32 mg / 100 g. Utvrđena količina magnezija u zobenoj kaši, prosenoj kaši, kaši zobi, ječma i pira te kaši riže, kukuruza i heljde kretala se u rasponu od 76,77 mg / 100 g do 153,61 mg / 100 g. Srednja vrijednost magnezija za uzorke kaše iznosila je 122,98 mg / 100 g.
31
Vrga, Boris, and Tatjana Vrga. "Državna školska poliklinika u Petrinji (1925. – 1945.)." Acta medico-historica Adriatica 15, no. 2 (2017): 193–218. http://dx.doi.org/10.31952/amha.15.2.1.
Full textAbstract:
What has been researched and reconstructed, based on archival documents and data from professional literature, is the activity of the State school-polyclinic in Petrinja, from its foundation in 1925 to its termination in 1945. Key figures taking part in its activity have also been highlighted. Founded as one of the first school-polyclinics in Croatia, the State school-polyclinic in Petrinja developed complete preventive and curative health activities aimed at school population in Petrinja as well as at pupils from the village schools in Petrinja County. These activities were based on carrying out thorough check-ups, giving school children vaccination, and taking other counter-epidemic measures, providing health and sanitary education, exercising sanitary supervision of schools and pupils’ homes, implementing remedial measures in the field, taking extra care of socially handicapped children, providing regular diet and healthy meals for the poorest (who got prescription glasses for free, as well as medicines, fish-liver oil, who got their teeth filled, hair cut and were given the opportunity to recuperate in the youth holiday camps at the seaside and in the mountains.) The activities also encompassed the efficient treatment of the sick, among whom the various infectious and internist diseases (anaemia, undernourishment, struma, rickets) and dental caries were prevalent. Its twenty-year-old continuous activity aimed at providing school population with health care represents a successful synthesis of preventive and curative health principles based on progressive ideas of social medicine promoted by Andrija Štampar, who was a promoter and reformer of public health service in our regions. Due to being well-organized and the professional enthusiasm of its managers and staff, the State school-polyclinic in Petrinja efficiently promoted public hygiene and addressed the specific health needs of the school population. While promoting integral health care, maintaining and improving physical and mental health of children and youth in the schools in Petrinja and the other schools nearby, it raised the reputation of health care in Petrinja and contributed to the development of the Croatian school of medicine.
32
Ivčić, Snježana, Aleksandar Džakula, Damir Martinović, and Valerija Žapčić. "Back to People's Health in Croatia – Generating new forms of collective agency." Social Medicine 14, no. 2 (2021): 96–109. https://doi.org/10.71164/socialmedicine.v14i2.2021.1251.
Full textAbstract:
This paper concerns new forms of collective agency in the area of health care in Croatia from 2015 until 2018. These new forms developed in the midst of the growing privatization and commodification of health care and the simultaneous decrease in the accessibility to health care. Privatization has taken place slowly, but continuously over the last 29 years. The traditional civil society organizations in the field of health care used to be characterized by a narrow set of activities, with vertical structures, and were frequently focused on a single-disease approach and collaboration with the pharmaceutical industry. Such practices produced limited results, hence improved forms of activism emerged. In this research, we illustrate their development using the example of three case studies of collective agency. The first case study is looking at the policy analysis and the activist group started by the Organization for Workers' Initiative and Democratization (OWID); the second one focuses on the informal group of medical students called U3 formed at the Andrija Štampar School of Public Health with the aim of developing critical thinking; and the third case study considers the Karika Association, started as an attempt to rethink health care in the community. The main research methods employed included process tracing analysis and research data comparison aimed at showing the differences between the traditional and the new forms of healthcare activism, in addition to the secondary sources of information such as scientific and professional literature. The results show that the new forms of collective agency in the healthcare area include various groups of citizens not necessarily connected with a specific disease, that they have a horizontal structure and are focused on the healthcare system in general. In conclusion, they represent the beginning of a paradigmatic shift in activism from a single-disease approach towards comprehensive health care that has the potential to deal with the growing issue of commercialization, commodification and inequalities in today's healthcare systems.
33
Željko, Dugac. "PHYSICIANS AS AN EXAMPLE OF TRANSITION OF INTELLECTUAL ELITES THROUGH THE DIFFERENT SOCIAL AND POLITICAL REGIMES." ACTA HISTORIAE MEDICINAE stomatologiae, pharmacie, medicinae veterinae 39, no. 1-2 (2021): 89–94. https://doi.org/10.5281/zenodo.4589476.
Full textAbstract:
In this paper the contributions of four scientists and physicians Miroslav Čačković, Teodor Wickerhauser, Dragutin Mašek and Andrija Štampar who were active in the period between the Austro-Hungarian Monarchy and socialism in Croatia is observed. This study has been undertaken as an example of the transition of elite's intellectuals who had a certain importance in the political, social and cultural domain, as well as certain sciences and professions. Those elite medical figures, with their education, administrative position and competencies established fields of activity and finally the institutions over which they extended their authority, managed to maintain the continuity of existence through two wars and the transition between three socio-political systems. The research confirmed that the example of prominent doctors and scientists who worked through the three political systems in Croatia can be seen in all the determinants set by sociologist Pierre Bourdieu by observing the craft of scientists, autonomy and access rights, scientific capital and scientific positions within scientific fields.
34
Živaković-Kerže, Zlata. "Dom narodnoga zdravlja u Osijeku." Studia lexicographica 13, no. 25 (2020): 75–86. http://dx.doi.org/10.33604/sl.13.25.3.
Full textAbstract:
Velikim zalaganjem Andrije Štampara 1920-ih i 1930-ih došlo je do reorganizacije i unaprjeđivanja zdravstvene službe. Pri tome je golemo značenje imala njegova zamisao o potrebi osnivanja i otvaranja domova zdravlja diljem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, tj. potonje Kraljevine Jugoslavije. Otvaranjem Doma narodnoga zdravlja u Osijeku s brojnim službama, napose dispanzerskom i protuepidemijskom, osigurana je u gradu na Dravi bolja zdravstvena zaštita stanovništva. Rad Doma narodnoga zdravlja odvijao se potpuno u skladu s tadašnjim programom socijalne medicine koju je zastupao Štampar, koji je do 1930. u nekoliko navrata boravio u Osijeku. U sastavu novootvorenoga Doma narodnoga zdravlja djelovale su gradska i školska poliklinika, sanitarna inspekcija, anti-TBC i kožno‑venerični dispanzer, antitrahomska i antirabična stanica, dječji dispanzer, zubni odjel i Higijenski zavod, dok su pokusne životinje, potrebne za rad zavodskoga bakteriološkog laboratorija, držane – do izgradnje posebne dvorišne zgrade (1958/59) – u dvorišnoj zgradi koja se nalazila uz zgradu u kojoj je danas Odjel neurologije, dakle u sklopu osječke Opće bolnice.
35
Masic, Izet. "Academician Professor Gjuro Dezelic, PhD (1935-2024)." International Journal on Biomedicine and Healthcare 12, no. 4 (2024): 319. http://dx.doi.org/10.5455/ijbh.2024.12.319-324.
Full textAbstract:
On Friday, September 27, 2024, Professor Gjuro (Đuro) Deželić, chemist, medical informatics specialist and diplomat, died in Zagreb at the age of 90. Professor Deželić was the founder of the university teaching of Medical Informatics, from 1975 full professor of Medical Informatics at the Faculty of Medicine in Zagreb and head of the Department of Informatics at the “Andrija Štampar” School of Public Health in Zagreb. He was associate of the Institute of Physical Chemistry of the University of Zagreb (1963– 1971) and the Ruđer Bošković Institute (1968–1975), scientific advisor of the University Computing Center. He dealt with physical chemistry of colloidal systems and macromolecules and physical biochemistry, studied light scattering of pure liquids and their mixtures and dispersed macromolecular and colloidal systems. In the field of Medical Informatics, he was engaged in the design of health information systems in Croatia. He won the “Ruđer Bošković” Award for scientific work (1975). In periods 1992–1993 he was appointed Grand Master of the “Brothers of the Croatian Dragon” Society (Veliki meštar Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”). From 1993 he served as ambassador in Denmark, and from 1996 to 2000 in Slovakia. Đuro Deželić is the great-grandson of Gjuro Stjepan Deželić, who, together with Đuro Gajdek, is the author of a book about the father of Croatian firefighting. Đuro Deželić obtained the title of Doctor of Science in that field in 1960 at the same faculty. He completed his postdoctoral training in the field of physical chemistry in 1965-1966 in the USA at Indiana University in Bloomington, Indiana. He later trained in the field of general informatics and medical informatics in Italy, Great Britain, France, Belgium and Japan. Đuro Deželić was Former President of Yugoslav Association of Medical Informatics (YAMI), Former President of Croatian Society of Medical Informatics (HDMI) and EFMI Council member 1990-1992 (EFMI). He was one of pioneers of Medical informatics in Europe and the world. With pioneers of Medical informatics professors: Stefan Adamic in Slovenia, Rajko Vukašinović in Serbia and Izet Mašić in Bosnia and Herzegovina in the late 80s of the last century he formed Yugoslav Association of Medical Informatics (YAMI), which became official member of EFMI and IMIA in 1990. In this text I added my interview with Professor Deželić which I made a few years ago and published in EFMI Inside magazine in 2020, deposited on www.efmi.org.
36
Buljan, Josip. "»Zdravlje« Andrije Štampara i »veselo zdravlje« dida Andrije Prlića." Studia lexicographica 17, no. 33 (2023): 165–71. http://dx.doi.org/10.33604/sl.17.33.10.
Full textAbstract:
Prema Štamparovoj definiciji, zdravlje je ideal kojem treba težiti, od globalne do pojedinačne razine. Obavljajući službu terenskoga liječnika na selu, u skladu sa Štamparovim postulatima, autor u izlaganju navodi kako je osvijestio ograničenje dosega svojega rada te važnost sudjelovanja drugih pojedinaca, ali i zajednice. U realnom svijetu, bez uzajamne suradnje na relaciji pojedinac–zajednica, Štamparov je ideal neostvariv. Pojedinac se može truditi oko svojega fizičkog zdravlja (živeći i hraneći se zdravo, vježbajući, odmarajući) unutar genetski definiranoga mogućega raspona (norma reakcije), dok je za kvalitetu okoliša (zrak, voda, klimatski uvjeti, buka, svjetlosno zagađenje) potrebna intervencija šire zajednice. Stoga je već 1978. na Međunarodnoj konferenciji o primarnoj zdravstvenoj zaštiti (International Conference on Primary Health Care) donesena Deklaracija (Declaration of Alma-Ata), u uvodu koje se ističe Štamparova definicija zdravlja i potvrđuje da je zdravlje, koje je stanje potpunoga tjelesnog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti, temeljno ljudsko pravo te da je postizanje najviše moguće razine zdravlja najvažniji svjetski društveni cilj, realizacija kojega zahtijeva djelovanje, uza zdravstveni sektor, i mnogih drugih društvenih i gospodarskih sektora. U rujnu 2012. donesena je nova strategija Europskoga ureda Svjetske zdravstvene organizacije »Zdravlje 2020. Okvir europske politike i strategija za 21. stoljeće« (Health 2020. A European policy framework and strategy for the 21st century) – nova strategija zdravlja, usmjerena na poboljšanje zdravlja za sve i smanjenje nejednakosti u zdravlju kroz bolje vodstvo i upravljanje. Navedenom Deklaracijom i strategijom cilj je postao konkretan, prizeman i ostvariv. U skladu s time, u izlaganju se na temelju studije slučaja predstavlja način na koji se ideja zdravlja u Štamparovu smislu može ostvariti na osobnoj razini, prikazujući pojedinca koji je, prakticirajući ideje zdravlja i higijene u duhu nauka Andrije Štampara, doživio 106 godina.
37
Džakula, Aleksandar, Rafaela Tripalo, Dorja Vočanec, Dagmar Radin, and Karmen Lončarek. "Are Andrija Štampar’s principles gone – forever and ever?" Croatian Medical Journal 58, no. 5 (2017): 372–76. http://dx.doi.org/10.3325/cmj.2017.58.372.
Full text
38
Fatović-Ferenčić, Stella. "“Society as an Organism:” Metaphor as Departure Point of Andrija Štampar’s Health Ideology." Croatian Medical Journal 49, no. 6 (2008): 709–19. http://dx.doi.org/10.3325/cmj.2008.49.709.
Full text
39
Mezzich, Juan E., Marijana Braš, Veljko Đorđević, Slavko Orešković, Neda Pjevač, and Snježana Kaštelan. "Cultivating Andrija Štampar’s legacy: from international health and positive health to person-centered care." Croatian Medical Journal 64, no. 6 (2023): 444–47. http://dx.doi.org/10.3325/cmj.2023.64.444.
Full text
40
Živaković-Kerže, Zlata, and Marija Benić Penava. "The Anti-Tuberculosis League as the cornerstone of Štampar’s concept of public enlightenment (A review of the 2nd and 3rd Meetings of the Osijek County Physicians)." Studia lexicographica 17, no. 33 (2023): 71–87. http://dx.doi.org/10.33604/sl.17.33.3.
Full textAbstract:
Radom se prikazuje djelovanje Lige protiv tuberkuloze u Osječkoj oblasti kao temelj Štamparove zamisli narodnoga zdravstvenog prosvjećivanja kroz osvrt na dva sastanka (II. i III.) liječnika Osječke oblasti u 1927. i 1928. godini. U uvodnom dijelu donosi se pregled antituberkuloznoga pokreta u Europi te razvoj sustava dispanzera i reforme javnoga zdravstva u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1920-ih. Osnivanje Lige protiv tuberkuloze u Osijeku 1926. rezultat je stvarnoga zdravstvenog stanja stanovništva i provedene široke kampanje za borbu protiv tuberkuloze i reforme javnoga zdravstva na zdravstvenoj misli Andrije Štampara. Prema donesenim društvenim pravilima, rad Lige zasnivao se na antituberkuloznom pokretu s temeljnim zadatkom da se cijelo stanovništvo na području Osječke oblasti nalazi pod jednim organiziranim stručnim nadzorom. U skladu s navedenim, prikazuje se djelovanje Lige protiv tuberkuloze i dva sastanka liječnika Osječke oblasti, s naglaskom na humani odnos liječnika prema bolesnicima i požrtvovan pristup liječenju tuberkuloze kao opake socijalne bolesti. Brojčani podatci o raširenosti bolesti kao prijetnji stanovništvu predočuju medicinsku skrb zamišljenu kao široku akciju usmjerenu na ostvarenje socijalno-medicinskih ciljeva. Posebno je u tom kontekstu naglašena uloga liječnika Prokopija Uzelca, tajnika Lige, te se detaljno navodi njegovo izlaganje na II. sastanku liječnika Osječke oblasti, kao i 14. točaka rezolucije o radu Lige koju je predložio, što pokazuje sveobuhvatni pristup i razumijevanje težine problema zaštite od tuberkuloze. U radu se donosi i kraći opis III. sastanka liječnika Osječke oblasti, izvodi iz govora sudionika te navodi iz govora Andrije Štampara, koji je nazočio sastanku. Opisom liječničkih sastanaka te navođenjem izvadaka iz njihovih govora, kao i predloženom rezolucijom želi se prikazati presudni zaokret u načinu zdravstvenoga prosvjećivanja te prelazak iz osobnoga angažmana liječnika u status društveno angažiranoga i organiziranoga pristupa liječenju tuberkuloze kao socijalne bolesti. Radom se također analizira dostupna građa s ciljem davanja uvida u društvenu atmosferu i spremnost osječkih liječnika da aktivno podupiru Ligu kao važnu društveno organiziranu akciju u prevenciji i saniranju posljedica bolesti.
41
Lukovnjak, Boris. "Analiza rezultata Europskoga zdravstvenoga potrošačkog indeksa od 2014. do 2017. – s posebnim osvrtom na pokazatelje preventive." Studia lexicographica 13, no. 25 (2020): 149–54. http://dx.doi.org/10.33604/sl.13.25.8.
Full textAbstract:
U radu su, na temelju analize istraživanja koje je pod nazivom Europski zdravstveni potrošački indeks (Euro Health Consumer Index – EHCI) provela renomirana švedska tvrtka Health Consumer Powerhouse, uspoređeni mjerljivi pokazatelji kvalitete i učinkovitosti zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj s ostalim zemljama Europe. Spomenuta tvrtka svake godine objavljuje novu ediciju EHCI-ja kojom prati kretanja pojedinih pokazatelja ili cjelina pokazatelja u svakoj zemlji. S obzirom na tekovinu Andrije Štampara i njegovih istomišljenika, Hrvatska je u europskim i svjetskim okvirima prepoznata kao pionir postojećega europskog modela primarne zdravstvene zaštite i preventivnih aktivnosti. Zbog nedovoljnih financijskih ulaganja te nesustavnoga pristupa edukaciji populacije, Hrvatska je u spomenutoj analizi najlošije pokazatelje zdravstvene zaštite ostvarila upravo u području preventive. Istaknuti su kao važni i farmakoekonomski učinci ulaganja u prevenciju i primarnu zdravstvenu zaštitu jer je općepoznato kako je jedna kuna uložena u preventivu ekvivalentna iznosu od deset kuna uloženih u kurativu.
42
Čeović, Stjepan, and Ivica Balen. "Refleksija Štamparove javno-zdravstvene djelatnosti na području Slavonskoga Broda." Studia lexicographica 13, no. 25 (2020): 119–28. http://dx.doi.org/10.33604/sl.13.25.6.
Full textAbstract:
Aktivnost javnozdravstvene službe u Slavonskom Brodu započinje već u vrijeme Vojne granice, kada je organiziran sanitarni kordon i karantena da bi se spriječilo prenošenje opasnih zaraznih bolesti preko Save. Ipak, razvijenija preventivna djelatnost slijedila je u vrijeme djelovanja Andrije Štampara, jer se osniva Školska poliklinika, održavaju javnozdravstvena predavanja, započinje rad Antituberkuloznoga dispanzera, Ambulante protiv veneričnih bolesti te Stanice protiv bjesnoće. Velik je napredak učinjen 1946. godine osnivanjem Sanitarno-epidemiološke stanice kao zasebne institucije. Pokazala se vrlo uspješnom u suzbijanju poslijeratne epidemije trbušnoga tifusa, eradikaciji malarije i uvođenju masovnoga cijepljenja protiv dječjih zaraznih bolesti. Kroz četrdesetgodišnje razdoblje, u okviru Medicinskoga centra slijedila je izvjesna stagnacija, napose u usporedbi s velikim progresom kliničkih i dijagnostičkih grana medicine. Osnivanjem Županijskog zavoda za javno zdravstvo 1994. godine preventivna djelatnost doživljava znatni razvitak. To se posebno odnosi na praćenje i suzbijanje kroničnih degenerativnih bolesti, malignih tumora, zaštitu školske djece i mladeži, kao i na osvješćivanje sve češće prisutne bolesti ovisnosti u mladoj populaciji.
43
Brkić Midžić, Silvija. "Photographs in the collection of the Croatian Museum of Medicine and Pharmacy as a reflection of Andrija Štampar’s ideology." Studia lexicographica 17, no. 33 (2023): 89–108. http://dx.doi.org/10.33604/sl.17.33.4.
Full textAbstract:
U radu se prezentira fotografska građa iz fundusa Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je osnovan rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 7. srpnja 2014., a počeo je s radom u ožujku 2015. godine. Hrvatski muzej medicine i farmacije zamišljen je kao ustanova u kojoj bi se javnost kontinuirano upoznavala s razvojem medicinskih znanosti, otkrićima iz toga područja i njihovom primjenom, na osnovi materijalne i nematerijalne baštine. Inicijalnu jezgru fundusa Muzeja čini Zbirka za povijest medicine i farmacije preuzeta od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti, koja se kontinuirano obogaćuje novim donacijama. Danas muzejski fundus obuhvaća raznovrsnu građu medicinske i farmaceutske baštine, ukupno više od 6000 predmeta, koji su razvrstani u 15 zbirki. Radom se žele predstaviti tematske cjeline unutar Zbirke fotografija Hrvatskoga muzeja medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koje su po sadržaju i namjeni odraz Štamparove ideologije. Odabrani uzorak čine ostavštine hrvatskih liječnika Luje Thallera (1891–1949) i Vladimira Ćepulića (1891–1964), nekadašnjega Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj osnovanoga pri Hrvatskom liječničkom zboru u Zagrebu i Kluba narodnoga zdravlja. Ova građa predstavlja materijalno svjedočanstvo o javnozdravstvenim projektima, socijalnomedicinskim istraživanjima, terenskom radu i zdravstvenom prosvjećivanju u Hrvatskoj u doba djelovanja Andrije Štampara i nekoliko desetljeća kasnije. Svojim sadržajem zbirka pridonosi čuvanju memorije o specifičnom socijalnomedicinskom modelu razvoja hrvatskoga zdravstva te čini potentno polazište u daljnjim interpretacijama i prezentacijama Štamparova djela.
44
Gongola, Ana, and Nikša Sviličić. "UTJECAJ ZDRAVSTVENE PISMENOSTI NA ISHODE KRONIČNIH BOLESTI." South Eastern European Journal of Communication 2, no. 2 (2020): 87–93. http://dx.doi.org/10.47960/2712-0457.2020.2.2.87.
Full textAbstract:
Zdravstvena pismenost podrazumijeva sposobnost razumijevanja i pravilnoga korištenja informacija u svrhu unapređenja vlastitoga zdravlja. Povezanosti zdravstvene pismenosti i zdravstvenoga stanja dobro je poznata i opisana. Praksa nedvojbeno ukazuje na sinkronicitet razine zdravstvene pismenosti, adherencije, zdravstvenih ishoda i zdravlja općenito. Osobe slabije zdravstvene pismenosti osjećaju duboko ukorijenjeni sram i strah, a to ih dovodi u poziciju povećanoga zdravstvenog rizika. Hrvatska ima dugu tradiciju javnoga zdravstva koja počiva na djelu dr. Andrije Štampara. Danas nemamo točne podatke o razini zdravstvene pismenosti, ali iz zdravstvenoga stanja nacije i prema istraživanjima provedenima u susjednim zemljama možemo zaključiti da nije na zadovoljavajućoj razini (razina zdravstvene pismenosti globalno je oko 50 %) te da poprima razmjere krize. Aktivnosti i inicijative u svrhu izobrazbe populacije o temama iz zdravstvenoga segmenta stoga su nužne, ali je jednako važno osvijestiti i pružatelje zdravstvene skrbi, da bi, svjesni razmjera problema, mogli prilagoditi svoj komunikacijski stil i pristup osobama koje su na osnovnoj razini ili ispod osnovne razine zdravstvene pismenosti. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da je vrijednost takvih inicijativa u osnaživanju zajednica i poboljšanju života pojedinaca jer manjak zdravlja dovodi do usporavanja ekonomskoga i socijalnog razvoja, propadanja postojećih potencijala i iscrpljivanja resursa u svim dijelovima društva.
45
Salopek, Igor, Ervin Jančić, Hrvoje Cvitanović, Lea Hrvat, and Jasminka Oštrek. "Pregled razvoja psihijatrijske službe u Karlovcu." Acta medico-historica Adriatica 17, no. 1 (2019): 143–60. http://dx.doi.org/10.31952/amha.17.1.9.
Full textAbstract:
Dana 3. studenoga 1969. započeo je s radom novootvoreni Odjel za neuropsihijatriju tadašnjega Medicinskog centra Karlovac, čime je omogućen sveobuhvatan i suvremen pristup osobama sa psihičkim smetnjama. Otvorenju je prethodio završetak izgradnje prve etape nove karlovačke Bolnice na Švarči. Do tada je psihijatrijska skrb bila insuficijentna, unatoč entuzijazmu pojedinaca poput dr. Andrije Štampara koji je 1912. i 1913. djelovao u Karlovcu. Prvo desetljeće rada Odjela obilježilo je opterećenje „miješanjem“ psihijatrijske i neurološke kazuistike, ali i vodstvo erudita, prim. dr. Dražena Neimarevića. Poboljšanje uvjeta rada uslijedilo je 1980. osnivanjem zasebnih odsjeka, a dodatni pomaci u skrbi realiziraju se osnivanjem dnevnih bolnica za alkohologiju i psihoterapiju. Kvalitetniji pristup pacijentima posebno se postiže osamostaljivanjem psihijatrijske službe 1994. godine. Početkom 21. stoljeća inovativni iskoraci učinjeni su otvaranjem prve ambulante za liječenje seksualnih poremećaja u Hrvatskoj te uspostavom jednog od prvih mobilnih psihijatrijskih timova u okviru nacionalne implementacije modela psihijatrije u zajednici. Obilježavajući 50. godišnjicu osnivanja Odjela za neuropsihijatriju Opće bolnice Karlovac, preostaje zahvaliti svima koji su dali svoj doprinos razvoju psihijatrijske službe. Na tim temeljima valja prilagođavati i poboljšavati pristupe osobama sa psihičkim smetnjama, a s ciljem njihova kvalitetnog oporavka i destigmatizacije. Na kraju, prateći prilike u hrvatskoj psihijatriji i paralelne procese u komparativnim ustanovama, prikaz „karlovačke Psihijatrije“ može poslužiti i kao ogledni primjer razvoja drugih ustanova u sličnim županijskim/regionalnim centrima.
46
Urem, Sandra. "Specifičnost disciplinarnih i institucionalnih pristupa etnografskom filmu – Milovan Gavazzi i Andrija Štampar." Studia ethnologica Croatica, 2015, 247–305. http://dx.doi.org/10.17234/sec.27.6.
Full text
47
Albrecht, Nicole. "Peasant Internationalism: Understanding Social Medicine Beyond Socialism." European Journal for the History of Medicine and Health, June 5, 2025, 1–30. https://doi.org/10.1163/26667711-bja10053.
Full textAbstract:
Abstract This article investigates the development of a decentralised and rural approach to health, and its significance for understanding differing approaches to socialist public health and medicine. Yugoslav public health expert Dr Andrija Štampar advanced a decentralised approach to international health, integrating public health services with rural modernisation efforts through transnational collaboration in the League of Nations Health Organisation (lnho). In so doing, he was supported by his fellow Central-Eastern European reformers, here described as ‘peasant internationalists’. By prioritising rural welfare over building public health institutions in urban areas, they challenged the dominance of centralised public health governance in both Western Europe and the Soviet Union. The administration model based on Štampar’s rural health centres helped shape post-World War ii global health policy through the World Health Organization (who), particularly during its early years. In the absence of other socialist member states, Yugoslav health experts continued to champion a decentralised and rural–grassroots focused approach to infrastructure-building through public health fellowships and through the formation of development funds. The who is thus recontextualised as a site of East–West–South collaboration, undermining Cold War binaries, and revealing the enduring relevance of cooperation between predominantly agricultural states. The interplay of interwar social medicine and Cold War health diplomacy highlights the decentralised model of public health administration as a bridge between socialist and liberal internationalism.
48
Gracin, Boris, Danica Romac, and Zrinka Ćavar. "SVUGDJE, SVE I SVATKO U PREVENCIJI OVISNOSTI." DRUŠTVENE DEVIJACIJE 8, no. 1 (2023). http://dx.doi.org/10.7251/zcmz0123285g.
Full textAbstract:
Upotreba droga visoko je zastupljena u Europskoj uniji, oko 83,4 milijuna (29%) osoba je konzumiralo droge u prošloj godini, od ĉega više muškaraca (50,5 milijuna) te najĉešće kanabis (oko 22 milijuna) i psihostimulanse (oko 8,1 milijuna, od toga 3,5 milijuna kokain, 2,6 milijuna MDMA – u te 2 milijuna amfetamin). S obzirom na sloţenost i raširenost problema ovisnosti te mobilnost populacije unutar Europske Unije (EU), vaţno je pratiti zdravstvene pokazatelje i usporeĊivati drţave s ciljem boljeg razumijevanja dinamike uporabe droga te što djelotvornijih mjera za smanjenje štetnih posljedica koje zahvaćaju sve segmente društva. Cilj i metode: Procijeniti rizik novih izazova u podruĉju ovisnosti usporedbom zdravstvenih pokazatelja Sluţbe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti (SMZPO) Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr Andrija Štampar (NZJZ) i podataka za drţave EU-a za 2022. Rezultati: Zapaţen je blagi pad ukupnog broja osoba u lijeĉenju, najveći udio njih u lijeĉenju je zbog opijata, uz pad broja novih i stabilan broj prethodno lijeĉenih osoba, koje su sve starije (70% dobi 45 – 54 godine) i lošijeg zdravlja (kod 50% psihiĉki i/ili somatski komorbiditet), što je sliĉno drţavama EU. Obzirom na indikatore oporavka zapaţamo dobru retenciju, pad injiciranja droga i stabilnu nisku incidenciju HCV i HIV-a te zaposlenost, što je razliĉito u odnosu na drţave EU. U drţavama EU i Gradu Zagrebu istraţivanja ukazuju na porast upotrebe kanabinoida i psihostimulansa što prati porast zahtjeva za lijeĉenjem zbog psihostimulansa, ali ne i kanabinoida. Zapaţamo kako nadleţne institucije od pandemije Covid -19 rjeĊe upućuju osobe u tretman zbog uporabe droga.
49
Kujundžić Tiljak, M., S. Orešković, and H. Tiljak. "A single-payer health care system in Croatia: problem or solution?" European Journal of Public Health 30, Supplement_5 (2020). http://dx.doi.org/10.1093/eurpub/ckaa166.1400.
Full textAbstract:
Abstract Background Andrija Štampar implemented innovative healthcare solutions in Croatia at the beginning of the 20th century, advocating principles of comprehensiveness, continuity, and availability. These principles are globally challenged at ideological, social and policy levels, reflecting discussions in the USA and EU on whether a single-payer, mandatory health insurance (MHI) system and universal health coverage (UHC) are optimal solutions for the sustainable health system of the 21st century? Methods Analyzing the impact of the Croatian Health Insurance Fund (CHIF) as a single-payer on the performance of Croatia's health care system through the analysis of the financial and health outcomes for the 2000-2020 period to assess allocative efficiency, organizational effectiveness, and economic sustainability. Results The CHIF is the single purchaser of all publicly financed individual health services, delivered through both public and private providers. Although the broad scope of the MHI scheme, patients must pay towards the costs of many goods and services, and the right to free health care services has been systematically reduced in the last twenty years. The financial sustainability of the system is decreasing mainly caused by the model focusing on the tertiary care and payment scheme based on monthly hospital limits. However, the incidence of catastrophic and impoverishing payments is lower in Croatia than in many other EU13 countries. Conclusions The solution might be in the development of integrated health services, implementation of health promotion, education, and awareness, diseases prevention, and focus on the outcomes. The funding should follow the population needs in accordance with public health priorities and not only the structural demand of the existing system. The alternative is to face additional financial burden and impoverishment of the population in need of healthcare services. Key messages Modern universal health coverage strives to integrate health care and focuses on the outcomes. Single-payer system is not an obstacle for integration or source of fragmentation.
50
Kuhar, Martin. "‘From an Impure Source, All Is Impure’: The Rise and Fall of Andrija Štampar’s Public Health Eugenics in Yugoslavia." Social History of Medicine, May 13, 2016, hkw011. http://dx.doi.org/10.1093/shm/hkw011.
Full text