Relevant bibliographies by topics / Bosanska književnost

Contents

  1. Journal articles
  2. Books
  3. Book chapters
  4. Conference papers

Academic literature on the topic 'Bosanska književnost'

Author: Grafiati
Published: 24 April 2022
Last updated: 30 July 2025

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the lists of relevant articles, books, theses, conference reports, and other scholarly sources on the topic 'Bosanska književnost.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Journal articles on the topic "Bosanska književnost"

1

Memić, Amra. "KRAJIŠKA JUNAČKA EPIKA." Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću 6, no. 6 (2013): 243–69. http://dx.doi.org/10.52535/27441695.2013.6.243-269.

Full text
Abstract:
Nastanak bošnjačkih epskih pjesama, koje se uobičajeno zovu i krajiške junačke pjesme, objašnjava se društveno-historijskim uslovima područja na kojem su one nastajale, a najviše se javljaju upravo na području Bosanske krajine, kao ''krajištu'' (granici) dvije suprotne kulture, dvije suprotne religije i dva od pamtivijeka sukobljena svijeta, islamskog Istoka i kršćanskog Zapada. Ono što je definiralo samu suštinu ovog tipa pjesama je specifičan krajiški graničarsko-ratnički mentalitet bosanskoga čovjeka koji kroz dugi period – od pada srednjovjekovne bosanske države, preko perioda osmanske vla
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Drkić, Munir, and Ahmed Zildžić. "Tekst iznad kulture: historijat književnog prevođenja s perzijskog na bosanski jezik." Književni jezik, no. 31 (December 2020): 89–114. http://dx.doi.org/10.33669/kj2019-31-05.

Full text
Abstract:
Nekolicina klasičnih tekstova iz perzijske književnosti bila je čitana, tumačena i izučavana na prostoru Bosne još od XV stoljeća; međutim, prijevodna aktivnost s perzijskog na bosanski jezik počinje u drugoj polovini XIX stoljeća. Osnovni cilj ovoga članka jeste ponuditi historijski pregled književnog prevođenja s perzijskog na bosanski jezik. Autori ovoga članka historijat te prijevodne tradicije klasificiraju u tri perioda: 1. Od nastanka prvih prijevoda do 1950. godine; 2. od 1950. do 1990. godine; 3. od 1990. godine do danas. Potom su kraćom analizom najznačajnijih prijevoda pobrojane naj
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Krasovec, Aleksandra. "Kalejdoskopsko-mozaični romani Josipa Ostija." Jezik in slovstvo 67, no. 3 (2022): 17–27. http://dx.doi.org/10.4312/jis.67.3.17-27.

Full text
Abstract:
Slovensko-bosanski pesnik in pisatelj Josip Osti (1945–2021) začne leta 2014 pisati romane, ki se povezujejo v nekakšno trilogijo – Duhovi hiše Heinricha Bölla (2016), Pred zrcalom (2016) ter Življenje je srhljiva pravljica (2019). Dela imajo močno (avto)biografsko zasnovo in oblikujejo posebno žanrsko zvrst, ki jo avtor imenuje kalejdoskopski ali mozaični roman. Kalejdoskopsko, fragmentarno strukturo sestavljajo kratke zgodbe, anekdote, esejizirani vrinki, lirični odlomki, dnevniški vpisi itd. Opazna je tudi povezava s tradicijo kratke proze v bosansko-hercegovski književnosti, posebej s krat
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Ljevo-Ovčina, Amela. "Poljska književnost u Bosni i Hercegovini – prijevodi od 1990. do 2020." Przekłady Literatur Słowiańskich 12 (December 29, 2022): 1–17. http://dx.doi.org/10.31261/pls.2022.12.01.16.

Full text
Abstract:
U radu je riječ o prijevodima poljske književnosti u Bosni i Hercegovini u periodu od 1990. do 2020. u izdanjima u obliku knjige i manjim dijelom u bosansko-hercegovačkim časopisima. Predstavljen je repertoar prevedenih djela, zatim bosansko-hercegovački prevoditelji s poljskog jezika, s kratkim osvrtom na vrijeme do 90-ih godina prošlog stoljeća. Ovaj pregled pokazuje raznovrsnost prevedenih djela, ali i praznine i kašnjenja u prevođenju savremene poljske književnosti.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Tatarević, Sinanudin. "Rječnik klasičnih arapskih termina / Dictionary of classical Arabic terms." Context: Journal of Interdisciplinary Studies 7, no. 1 (2022): 155–57. http://dx.doi.org/10.55425/23036966.2020.7.1.155.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Alic, Fahira. "FRAZEOLOŠKI IZRAZI U KNJIŽEVNOM OPUSU EDHEMA MULABDIĆA." Kapija, no. 3-4 (January 1, 2019): 95. http://dx.doi.org/10.58584/2490-3752.2019.5.3-4.95.

Full text
Abstract:
U radu se nastoji dati kratak pregled frazema u djelima Edhema Mulabdića (roman Zeleno busenje i pripovijetke Na obali Bosne). Rad je obuhvatio samo jedan segment klasifikacije frazema te je na kraju rada izvršen popis svih pronađenih frazema. Utvrđeno je šta se podrazumijeva pod terminom frazema te se na osnovu metode analize i deskripcije može uvidjeti značaj ove vrste leksike, kao i značaj analiziranja književnog izraza Edhema Mulabdića. Frazeme se smatraju inherentno-ekspresivnom lekiskom koja je uveliko prisutna i u književnom i u razgovornom stilu bosanskoga jezika te se na taj način pos
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Muratovic, Admir. "PROZODIJSKE KARAKTERISTIKE U GOVORIMA UČENIKA BEHRAM-BEGOVE MEDRESE." Kapija, no. 1 (January 1, 2015): 105. http://dx.doi.org/10.58584/2490-3752.2015.1.1.105.

Full text
Abstract:
Akcent ili naglasak znači isticati jedan slog u riječi jačinom i visinom u odnosu na ostale slogove, dok je akcentuacija ili prozodija (< grč. prosodia = naglašavanje) dio nauke o jeziku koja predstavlja sve osobine naglašenih, ali i nenaglašenih, slogova, te odnose među njima. U savremenome bosanskom jeziku postoje četiri vrste akcenta: kratkosilazni, kratkouzlazni, dugosilazni i dugouzlazni. U ovome radu analizirali smo najizraženije prozodijske karakteristike govorā učenika Behram-begove medrese, koji dolaze iz raznih krajeva našega kantona, pa i šire. Prema tome, oni svojim govorom ugla
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Kapetanović, Amir. "The issue of dialectal base in Mrnavić's Osmanšćica." Croatica et Slavica Iadertina, no. 4 (January 18, 2017): 89. http://dx.doi.org/10.15291/csi.412.

Full text
Abstract:
Do sada se Mrnavićev književni jezik u stručnoj literaturi kontroverzno definiraokao "liepa bosanska ikavska štokavština" s nekim čakavizmima (A. Pavić) i kao čakavština s nekim štokavizmima (M. Franičević), a tvrdilo se također da je pisao "čistim narodnim jezikom svojega kraja" (J. Ravlić). U članku se prvi put opisuju i problematiziraju izabrane važnije jezične značajke Osmanšćice, prema kojima bi se mogla utvrditi jezična podloga Mrnavićeva književnoga jezika.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Petrović, Ivica. "MILENA PREINDSLBERGER-MRAZOVIĆ – NOVINARKA I KNJIŽEVNICA." Mostariensia 27, no. 2 (2023): 97–110. http://dx.doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.97.

Full text
Abstract:
U članku je riječ o Mileni Preindslberger-Mrazović, prvoj bosansko-hercegovačkoj novinarki i vlasnici i urednici lista Bosnische Post te književnici, čiji su tekstovi nadahnuti ljudima i zemljom u kojoj je provela četiri desetljeća svoga života. Budući da je pisala isključivo na njemačkome jeziku, njezini su tekstovi dugo ostali nepoznati domaćoj, bosansko-hercegovačkoj javnosti i čitateljima. U ovome prilogu obrađen je dio njezinih članaka i feljtona koje je objavljivala u različitim novinama i časopisima, a ponajviše u listu Bosnische Post. Budući da je riječ o tekstovima o kojima do sada ni
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Zaimović, Nerma. "O rukopisu Kitab-i bosnevi iz Zbirke bosanske alhamijado književnosti sa pojedinim arapskim tekstovima." Književni jezik 32 (December 2021): 67–95. http://dx.doi.org/10.33669/kj2021-32-03.

Full text
Abstract:
The poem Kitab-i bosnevi is just one of several that represents a compilation of moralistic alhamijado poems. They are collected in one Collection of Bosnian alhamijado literature with individual Arabic texts. The aim is to determine orthographic features through orthographic and phonetic-phonological analysis of the manuscript Kitab-i bosnevi, supposed to date from the 19th century, show how the author wrote words of domestic origin and recorded terms of oriental origin taken from Arabic and Persian. Detailed orthographic analysis of words of domestic and oriental origin was emphasised in the
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
More sources

Books on the topic "Bosanska književnost"

1

Kiš, Danilo. Poetika melankolije: Na tragovima suvremene bosansko-hercegovačke književnosti. Rabic, 2009.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Kiš, Danilo. Poetika melankolije: Na tragovima suvremene bosansko-hercegovačke književnosti. Rabic, 2009.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Bosansko-muslimanska književnost u doba preporoda (1887-1918). 2nd ed. Mešihat Islamske zajednice BiH, 1990.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Rječnik klasičnih arapskih termina: Gramatika, književnost, stilistika, metrika : arapsko-bosanski. Centar za napredne studije, 2019.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Sjećanja iz Šimine šume: Prikazi iz bosanskohercegovačke književnosti iz produkcije IK Bosanska riječ - Lijepa riječ iz Tuzle. Lijepa riječ, 2021.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Book chapters on the topic "Bosanska književnost"

1

Kalajdžija, Alen. "Biti evlija (bogougodnik) u bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj kulturi i bosanskom jeziku: sejjid šejh el-hadž Abdulvehab ibn Abdulvehab Žepčevi Bosnevi Ilhami-baba." In Hagiografija v luči sodobnih raziskav. Univerza v Mariboru, Univerzitetna založba, 2023. http://dx.doi.org/10.18690/um.ff.9.2023.17.

Full text
Abstract:
Bosanski alhamijado autor s kraja 18. i početka 19. st. Abdulevahab Ilhamija, poznat po svome društvenom i političkom angažmanu u historiji osmanske Bosne, u narodu je stekao status „evlije“, bogougodnog čovjeka, s obzirom na činjenicu da je bio žrtva montiranog političkog procesa 1821. godine. Ostao je zapamćen kao borac za prava svojih savremenika i kao veliki kritičar društvenog poretka tadašnje Bosne. U bosanskoj historiografiji, književnoj historiji i filologiji općenito poznat je po svome umjetničkom stvaralaštvu, koje je stvarao na arapskom, turskom i bosanskom jeziku. Ilhamija je napis
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Conference papers on the topic "Bosanska književnost"

1

Rosić, Tiodor. "BASMOVNI PODTEKST RŠUMOVIĆEVE PESME „DESET LJUTIH GUSARA”." In Književnost za decu u nauci i nastavi. University of Kragujevac, Faculty of Education in Jagodina, Serbia, 2024. https://doi.org/10.46793/kdnn23.179r.

Full text
Abstract:
The paper explores Ljubivoje Ršumović’s poem “Deset ljutih gusara” from the point of view of magical poetry. It has been shown that the subtext of the poem con- tains mystical words that are used to cast spells. More precisely: the poem is compared with the initial magic poem “Od korma”, i.e. “Od trbuha”, published in Bosanska vila in 1908. By applying the analytical and comparative method, speculations about the genesis of the poem were rejected, including the one that the subtext implies a way of remember- ing a certain number. The poem contains considerable elements of destruction, almost c
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Orlović, Snježana. "MANASTIR KRUPA: ZADUŽBINA IZ VREMENA KRALjA MILUTINA." In Kralj Milutin i doba Paleologa: istorija, književnost, kulturno nasleđe. Publishing House of the Eparchy of Šumadija of the Serbian Orthodox Church - "Kalenić", 2023. http://dx.doi.org/10.46793/6008-065-5.539o.

Full text
Abstract:
The Krupa Monastery belongs to the Eparchy of Dalmatia. According to the records made in the past few centuries, this monastery was founded in 1317, with the help of King Milutin, by monks from Bosanska Krupa. The fact that this is not just a legend is confirmed by the historical and political circumstances in this area. In the hitherto uninhabited areas, during the reign of Ban Mladen Šubić, at the end of the 13th century, Serbs began to settle. This area was of great importance for Nemanjić and the area over which the Serbian state exerted influence. Serbian rulers king Stefan Dečanski and T
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
You might also be interested in the extended bibliographies on the topic 'Bosanska književnost' for particular source types:
Journal articles
We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!

To the bibliography