To see the other types of publications on this topic, follow the link: Bukvice.
Journal articles on the topic 'Bukvice'
Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles
Consult the top 40 journal articles for your research on the topic 'Bukvice.'
Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.
You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.
Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.
1
Bjedov, Linda, Ante Tadin, Josip Margaletić, Nenad Turk, Alemka Markotić, Marko Vucelja, Nikolina Labaš, Zrinka Štritof, Josipa Habuš, and Petra Svoboda. "Influence of beech mast on small rodent populations and hantavirus prevalence in Nacional Park „Plitvice lakes“ and Nature Park „Medvednica“." Šumarski list 140, no. 9-10 (October 28, 2016): 455–63. http://dx.doi.org/10.31298/sl.140.9-10.2.
Full textAbstract:
Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj ima najveći areal, najzastupljenija je vrsta na obraslom šumskom zemljištu i pojavljuje se u velikom broju šumskih zajednica. Urod bukvice bilježi se kao bitan faktor porasta populacije sitnih glodavaca, koji su poznati prijenosnici niza zaraznih bolesti opasnih za čovjeka. Cilj ovog istraživanja je praćenje populacija sitnih glodavaca i hantavirusa u bukovim šumama. U okviru rada obavljen je izlov u periodu od 2011. do 2014. godine na ukupno 7 lovnih ploha raspoređenih na dva lokaliteta (NP Plitvička jezera i PP Medvednica). Ulovljene jedinke obrađene su na prisutnost hantavirusa. Na lovnim plohama u NP Plitvička jezera mjeren je i urod bukvice. Rezultati ovoga rada pokazali su da u bukovim šumama dominiraju žutogrli šumski miš i šumska voluharica te zajedno čine 99 % ulova. Brojnost sitnih glodavaca karakterizirale su povišene vrijednosti u 2012. godini i visoka brojnost („mišja godina“) u 2014. godini, dok je 2011. i 2013. godinu karakterizirala niska brojnost. Kod obrađenih glodavaca potvrđena je prevalencija 3 vrste hantavirusa. Puumala virus bio je zastupljen u 50 % ulova šumske voluharice, Dobrava (DOBV) u 5 % ulova žutogrlog šumskog miša i hantavirus Seewis (SWSV) u jednoj od dvije ulovljene jedinke šumske rovke. Urod bukvice na lovnim plohama NP Plitvička jezera zabilježen je povišen u 2011. godini i obilan u 2013. godini. Iz podataka utvrđujemo pozitivnu vezu između količine jesenskog uroda bukvice te porasta populacija sitnih glodavaca, porasta prevalencije hantavirusa i epidemije mišje groznice u godinama nakon obilnog uroda.
2
Mujezinović, Osman, Mirza Dautbašić, Milivoj Franjević, and Kenan Zahirović. "Trofičke karakteristike i utjecaj bukove skočipipe na površinu oštećenja lista bukve u Bosni i Hercegovini." Šumarski list 144, no. 1-2 (February 28, 2020): 27–33. http://dx.doi.org/10.31298/sl.144.1-2.3.
Full textAbstract:
Bukva predstavlja jednu od najvažnijih vrsta drveća u Bosni i Hercegovini. Stoga, potrebno je praćenje zdravstvenog stanja bukovih sastojina i poduzimanje svih neophodnih preventivnih i represivnih mjera kako bi se zdravstveno stanje ovih sastojina unaprijedilo. U okviru istraživanja analiziran je utjecaj bukove skočipipe na površinu oštećenja listova na stabalcima bukve od imaga i ličinke u ovisnosti od lokacije i položaja stabalaca bukve u sastojini (svjetlo/sjena). Lokacije istraživanja su se nalazile unutar kulture smreke, visokih šuma bukve i mješovitih šuma bukve i jele sa smrekom. Bukova skočipipa predstavlja jednog od glavnih defolijatora koji se javljaju na stablima bukve. Uzorak istraživanja čine 15 stabalaca bukve, po 5 stabalaca na tri lokacije. Na svakoj lokaciji odabrana su 3 stabalca čija krošnja je bila na svjetlu i dva stabalca čija krošnja je bila u sjeni (ukupno 9 stabalaca na svjetlu i 6 stabalaca u zasjeni). Na svakom stablu pregledavana su i mjerena oštećenja od imaga i ličinke bukove skočipipe. Ustanovljeno je da prosječna površina oštećenja lista bukve od imaga je varirala od 2-4%, a ličinke od 4-8%. Statističkim analizama je utvrđeno postojanje statistički značajnih razlika u površini oštećenja lista bukve od ličinke u ovisnosti od položaja stabalaca bukve u sastojini.
3
Masic, Izet. "The Most Influential Physicians in Bosnia and Herzegovina: Abdulah Bukvica (1881-1969)." Medical Archives 73, no. 3 (2019): 213. http://dx.doi.org/10.5455/medarh.2019.73.213-214.
Full text
4
Lojo, Ahmet, Jelena Knežević, Aida Ibrahimspahić, Velid Halilović, Admir Avdagić, Besim Balić, and Jusuf Musić. "Modeliranje debljine kore bukve (Fagus sylvatica L.)." Šumarski list 145, no. 5-6 (June 24, 2021): 239–47. http://dx.doi.org/10.31298/sl.145.5-6.3.
Full textAbstract:
Debljina kore i njen udio u obujmu oblog drva predstavljaju bitne značajke u tehnološkom procesu pridobivanja drva, posebno u fazi preuzimanja drva. S obzirom da je itekako važno raspolagati s relativno točnim podacima ovih značajki kore za pojedine vrste drveća, osnovni cilj ovoga rada je istražiti navedene značajke kore bukve. Istraživanje je provedeno na području Kantona 10, a obuhvatilo je 678 stabla bukve od 10 do 85 cm promjera na prsnoj visini i od 5 do 40 m visine. Mjerenje srednjeg promjera i debljine kore obavljeno je metodom sekcioniranja, a ukupno je izmjereno 6.403 promjera i debljina kore ili 9,4 mjerenja po jednom stablu u prosjeku. Rezultati su pokazali sljedeće: a) povećanjem srednjeg promjera oblog drva dvostruka debljina kore povećava se od 6,05 mm (debljinski razred 12,5 cm) do 20,69 mm (debljinski razred 82,5 cm); b) povećanjem srednjeg promjera oblog drva udio se kore u obujmu eksponencijalno smanjuje od 9,44% (debljinski razred 12,5 cm) do 4,95% (debljinski razred 82,5 cm). Utvrđene razlike u komparaciji s drugim autorima koji su istraživali ove značajke kore bukve, ukazuju na važnost nastavka istraživanja i na drugim područjima u BiH. Na taj način bi se dobili pouzdaniji rezultati koji bi bili primjenjivi za cijelu državu ili parcijalno za pojedine njene dijelove, ako se razlika između područja pokaže statistički značajnom. Dobiveni rezultati predstavljaju nezaobilaznu polaznu osnovu za izradu tablica kore bukve i novog pravilnika o načinu izmjere oblog drva i utvrđivanja količina.
5
Cuaton, Ginbert Permejo. "Post-Disaster Relocation of Urban Coastal Communities in the Philippines." Andalas Journal of International Studies (AJIS) 8, no. 2 (November 30, 2019): 143. http://dx.doi.org/10.25077/ajis.8.2.141-151.2019.
Full textAbstract:
This paper examines the super typhoon Haiyan disaster as a case study that demonstrates the full complexity of multidimensional challenges, vulnerabilities, and adaptation needs of urban coastal communities at high risk of future impacts. Anchored on the Coastal Relocation Potential framework developed by Bukvic, Smith, and Zhang (2015), this qualitative research gathered data using a combination of desk research and field works in three urban coastal villages of Tacloban City highly devastated by Haiyan. Results showed that residents in urban coastal communities consider the following factors in deciding to relocate or not: a) household level socio-economic factors, b) psychosocial and physical impacts, c) post-disaster recovery concerns, and d) relocation assistance support needs. The study argues that policy-makers need proper planning, participatory consultation and great consideration to the socio-economic impacts it will cause to coastal dwellers, majority of which is urban-poor families.
6
Ogrin, Darko. "Nekateri rezultati klimatskih meritev v Planici s poudarkom na meritvah terminalnih poganjkov dreves." Dela, no. 11 (December 1, 1995): 21–45. http://dx.doi.org/10.4312/dela.11.21-45.
Full textAbstract:
V prispevku so analizirane klimatske razmere v planiški dolini z vidika sončnega obsevanja, temperaturnih razmer in lokalne zračne cirkulacije. Poseben poudarek, tudi metodološki, je namenjen raziskavi odnosa med višinskim priraščanjem bukve, macesna, rušja in smreke ter klimatskimi in ostalimi rastiščnimi pogoji.
7
Ogris, Nikica. "Hiranje navadne bukve po vsej Sloveniji 2010-2019." Novice iz varstva gozdov 13 (June 2020): 3–7. http://dx.doi.org/10.20315/nvg.13.2.
Full text
8
Kerkez, Ivona, Slavko Pavlović, Aleksandar Lučić, Jovana Devetaković, Mirjana Šijačić-Nikolić, and Vladan Popović. "Different methods for beech seed quality testing." Sustainable Forestry: Collection, no. 77-78 (2018): 1–10. http://dx.doi.org/10.5937/sustfor1877001k.
Full textAbstract:
This paper presents three different methods for beech seed quality testing. The aim of this study is to determine the correlation between the electrical conductivity test, tetrazolium test and hydrogen peroxide treatment. The seed was collected in 12 different seed stands in Serbia that are commonly used for nursery production. The seed sample used for testing was randomly taken from the total amount of the collected seed. The analysis of the obtained results included the calculation of the Pearson correlation coefficient in the statistical software package "Statistica 7". The correlation was determined between the recorded results of the seed weight and the electrical conductivity; the seed weight and the tetrazolium test; the seed weight and the hydrogen peroxide treatment; the electrical conductivity and the tetrazolium test; the electrical conductivity and the hydrogen peroxide treatment; the tetrazolium test and the hydrogen peroxide treatment. Based on the conducted researches it can be concluded that the standardization of the electrical conductivity test using the tetrazolium test and hydrogen peroxide treatment could contribute to a more quality and more comprehensive determination of the beech seed quality for commercial purposes.
9
Žigon, Jure, Ajda Pogorelčnik, Marko Petrič, and Matjaž Pavlič. "Uporaba naravnih olj za površinsko zaščito lesa navadne bukve." Les/Wood 66, no. 2 (November 30, 2017): 37–46. http://dx.doi.org/10.26614/les-wood.2017.v66n02a04.
Full text
10
Ratknić, Mihailo, Ljubinko Rakonjac, Tatjana Ratknić, and Sonja Braunović. "Beech and fir forest resources in the Pešter plain area." Sustainable Forestry: Collection, no. 65-66 (2012): 41–50. http://dx.doi.org/10.5937/sustfor1265041r.
Full textAbstract:
According to EUNIS classification, the analysed stands belong to a mixed beech-fir forest type (G4.61). The soils are eutric cambisol, eutric rankers, distric cambisol and luvisol. 65 plants were identified, out of which 6 tree species, 9 shrub species and 50 ground flora species. The ecological indices have the following averages values: humidity from 2.90 to 3.00, soil chemical reaction from 2.71 to 3.15, nutrient matter from 2.55 to 2.83, light from 2.28 to 2.60 and temperature from 2.56 to 3.07. Out of the total number of recorded plants, 29, that is, 46.0% are medicinal, namely; 4 species come under healing class one, 2 come under healing class two, 11 come under healing class three, 6 come under healing class four and 6 come under healing class five. The following fruit tree species were identified: Vaccinium myrtillis, Crataegus monogyna, Fragaria vesca, Sorbus aucuparia, Lonicera nigra, Rubus hirtus, Sorbus austriacus. 24 melliferous plants were recorded in beech and fir forests, out of which 6 woody, 6 shrub and 10 herbaceous plants. The highest number of melliferous plants blossom in May. The beech and fir forest was recorded on 464.09 hectares. The total volume is 161,015 m3 . The trees with a diameter lower than 30 cm account for 51.5%.
11
Memišević Hodžić, Mirzeta, and Dalibor Ballian. "Morfološka i fenološka varijabilnost obične bukve (Fagus sylvaticaL.) u međunarodnom testu provenijencija u Bosni i Hercegovini." Šumarski list 145, no. 1-2 (February 28, 2021): 19–30. http://dx.doi.org/10.31298/sl.145.1-2.2.
Full textAbstract:
Cilj istraživanja je usporediti rast provenijencija obične bukve, te utvrditi početak i završetak fenoloških faza listanja provenijencija obične bukve u međunarodnom testu provenijencija u Bosni i Hercegovini. Test obuhvaća osam provenijencija iz Bosne i Hercegovine, četiri iz Njemačke, tri iz Srbije, po dvije iz Hrvatske, Rumunije i Švicarske te jednu iz Mađarske (tablica 1). U proljeće 2017. godine mjerili smo visine i promjere vrata korijena biljaka u međunarodnom testu provenijencija. Također smo promatrali i bilježili pojavu fenoloških faza listanja kroz šest faza (slika 1): A – Spavajući pup; B – Pupovi izduženi, nabubreni, žućkasto-zelenkaste boje; C – Pupovi se počinju otvarati i vidi se prvo zelenilo; D – Počinju se javljati savijeni dlakavi listići; E – Listovi su odmotani, još lepezasti, prisutne blijede liske; F – Listovi su potpuno razvijeni, glatki i široki. Prosječna visina za sve provenijencije bila je 164,6 cm (tablica 2), a prosječan promjer vrata korjena 33,4 mm (tablica 5). Najmanju prosječnu visinu (104,2 cm) i promjer (22,6 mm) imala je provenijencija Alba - Iulia iz Rumunije (9664). Najveću prosječnu visinu (197,4 cm) i promjer (40,1 mm) imala je provenijencija Dilj Čaglinski iz Hrvatske (9624). Utvrdili smo razlike između provenijencija u pogledu pojavljivanja fenoloških faza listanja (tablica 8), kao i dužini trajanja faza (tablica 10). Faza B se najranije pojavila 31.3. kod provenijencija Grmeč Jasenica i Dinara iz Bosne i Hercegovine i Cer iz Srbije. Najkasnije se pojavila 8.5. kod provenijencija Herzogenbuchsee iz Švicarske i NS Hasbruch iz Njemačke. Fenofaza F najranije se pojavila 1.5. kod provenijencije Valkonya iz Mađarske. Analiza varijanse pokazala je da postoje statistički značajne razlike između provenijencija, kako u visini (tablica 3) i promjeru vrata korijena (tablica 6) tako i u dužini trajanja fenoloških faza (tablica 10). Biljke u međunarodnom testu provenijencija obične bukve su za vrijeme mjerenja bile stare 12 i 13 godina. Potrebno je vršiti daljnja mjerenja morfoloških svojstava kako bi se utvrdile tendencije rasta pojedinih provenijencija u idućim fazama razvoja. Također je potrebno promatrati fenološke faze kako bi se procijenili utjecaji genetske konstitucije i godišnje klime na fenološka kretanja. Rezultati ovog istraživanja poslužit će za odabir najboljih provenijencija po produktivnosti i otpornosti na kasne proljetne mrazeve.
12
Zahirović, Hasan. "Bosnian Drama on the Czech Scene." Društvene i humanističke studije (Online) 6, no. 3(16) (July 27, 2021): 95–116. http://dx.doi.org/10.51558/2490-3647.2021.6.3.95.
Full textAbstract:
The Bosnian-Herzegovinian drama was occasionally performed on the Czechoslovak and Czech stages. The plots were not systematically translated, nor cultural-artistic contacts were planned, especially when it came to the twentieth century. With the arrival of students in the Czech Republic in the last two decades, systematic translation began, various stage readings were organized and Bosnian-Herzegovinian literature, including drama, began to be published. In the history of Czech theater, Ahmed Muradbegović was the first Bosnian dramatic who was tagged in Czechoslovakia, while the audience could also read contemporary playwrights, which were either published (Bašović, Imširević) or represented by theater agencies (Bukvić, Karahasan, Milenić, Šljivar). Text adaptations of Bosnian authors, dramalets, performances, and various stage events are presented and held in the Czech Republic thanks to the Bosnian community in Prague.
13
Helgesen, Marit K. "Oddbjørn Bukve og Gro Kvåle (red) (2014): Samhandling og kvalitet i helseorganisasjonar." Norsk statsvitenskapelig tidsskrift 32, no. 01 (February 22, 2017): 102–4. http://dx.doi.org/10.18261/issn.1504-2936-2017-01-08.
Full text
14
Petrović, Gordana, Mimica Stefanović, Milica Rančić, Milenko Mirić, and Ivana Gavrilović-Grmuša. "Antifungal activity of grey alder bark extractives against wood rotting fungi." Zastita materijala 61, no. 1 (2020): 69–76. http://dx.doi.org/10.5937/zasmat2001069p.
Full text
15
Stajić, Branko, Novica Milojković, Marko Kazimirović, Zvonimir Baković, Predrag Aleksić, and Živan Janjatović. "Anamorfne krivulje indeksa staništa mezijske bukve (Fagus × taurica Popl.) u području Žagubica, istočna Srbija." Šumarski list 140, no. 5-6 (June 30, 2016): 258. http://dx.doi.org/10.31298/sl.140.5-6.4.
Full textAbstract:
Dosadašnja istraživanja i njihovi rezultati u čistim i mješovitim sastojinama mezijske bukve na različitim staništima, kao najrasprostranjenije i najvažnije vrste drveća u Srbiji, nisu dovoljna za potpuno sagledavanje i sistematizaciju staništa i sastojina prema trenutnoj i potencijalnoj razini proizvodnosti (Vučković i Stajić 2005). Postoji više različitih načina utvrđivanja potencijalne proizvodnosti staništa. U tom kontekstu, visina stabala je generalno prihvaćena kao najznačajniji indikator proizvodnosti staništa. S obzirom na to, potencijalna proizvodnost staništa najčešće se utvrđuje preko stanišnog indeksa (eng. site index – SI) koji se određuje kao iznos dominantne visine sastojine u određenoj starosti (Monserud 1984; Sterba and Monserud,1993; Bravo and Montero 2001; Gadow 2002; Skovskaard and Vanclay 2008; Pretzsch 2009; Zlatanov et al. 2012; Bontemps and Bouriaud 2014; Kitikidou et al. 2015). Usprkos velikom značenju evaluacije proizvodnog potencijala staništa za gospodarenje šumama, istraživanja proizvodnosti staništa u vidu stanišnih indeksa nisu intenzivno provođena u Srbiji, ali i u cijeloj regiji zemalja s prostora bivše države Jugoslavije (s izuzetkom Slovenije). U šumarstvu Srbije klasifikacija staništa prema proizvodnosti provodi se pomoću tzv. bonitetnih visinskih grafikona, koji predstavljaju izjednačenu ovisnost visine o prsnom promjeru i bonitetu staništa u obliku visinskih krivulja. Broj izjednačenih linija visina u ovisnosti o prsnom promjeru predstavlja broj bonitetnih razreda, ujedno i broj nizova obujma u tarifama, koji se određuju prema potrebi (Banković and Pantić 2006). U cilju poboljšanja postojećeg sustava klasifikacije staništa prema proizvodnosti, njegove usklađenosti s dominantnim načinom klasifikacije staništa po proizvodnosti i kreiranja mogućnosti za usporedbu dobivenih rezultata s rezultatima ocjene proizvodnog potencijala staništa bukve u Europi, neophodno je definirati krivulje stanišnih indeksa (eng. site index curves) za ovu vrstu drveća. Stoga, cilj istraživanja je (1) modeliranje odnosa visine i starosti dominantnih stabala bukve i (2) konstrukcija anamorfnih krivulja stanišnih indeksa za bukvu na području Žagubice u istočnoj Srbiji.Istraživanje je provedeno u bukovim jednodobnim sastojinama u području Žagubice (oko 15 000 ha ukupne površine pod šumom). Nadmorska visina je od 650 do 1250 m. Prosječna godišnja temperatura i količina oborina iznose 9,8°C i 682 mm. Za utvrđivanje stanišnih indeksa korišteni su podaci o starosti i visinama dominantnih stabala sa 109 subjektivno odabranih privremenih kružnih pokusnih ploha (u cilju pokrivanja cjelokupnog raspona stanišnih uvjeta i dobnih razreda), veličine 500 m<sup>2</sup>. Na svakoj plohi je utvrđena prosječna starost i srednja visina 10% najdebljih stabala. Izmjereni podaci o visinama u različitim starostima upotrijebljeni su za dobivanje prosječne krivulje rasta u visinu (metoda vodeće krivulje, eng. guide-curve method). Prosječna krivulja visinskog rasta je modelirana pomoću 7 različitih funkcija rasta (Tablica 2). Temeljna starost za izračun SI iznosi 100 godina (SI<sub>100</sub>). Kriteriji za odabir najboljeg modela bili su sljedeći: koeficijent determinacije, suma kvadrata relativnih odstupanja i relativna prosječna kvadratna greška (%). Odgovarajućim procedurama dobivene su tzv. anamorfne krivulje stanišnih indeksa. Prvi dobiveni rezultati provedene analize pokazuju da primijenjeni modeli imaju relativno visoke koeficijente determinacije, ukazujući na to da objašnjavaju više od 65% varijacije u dominantnim visinama, što se prema kriterijima Cohena (1986) može smatrati kao veliki učinak. Između ostalih, modeli Korsuna i Schumachera pokazuju najbolje ukupne statističke značajke. Ipak, Korsunov model je preliminarno izabran za kalkulacije stanišnih indeksa zbog nešto boljih statističkih indikatora. U cilju dodatne ocjene primjenjivosti Korsunove funkcije i ostalih modela, konstruirane su i grafički predstavljene prosječne krivulje visinskog rasta (Slika 1). Korsunova se funkcija pokazala kao najbolja s obzirom na promatrane statističke indikatore i po praćenju tijekova rasta, pa je definitivno izabrana kao model za konstrukciju seta anamorfnih krivulja stanišnih indeksa (Slika 2). Ovaj rad ima veliko značenje za šumarski sektor u Srbiji i bukvu kao dominantnu vrstu. U izvjesnom smislu, imajući u vidu veliki uzorak s dobro distribuiranim jedinicama unutar različitih starosti i stanišnih razreda, ovo istraživanje je prvo obimno istraživanje proizvodnosti bukovih staništa. Uz to, primijenjena metoda stratifikacije staništa prema proizvodnosti je po prvi puta provedena na bazi stanišnih indeksa dobivenih s privremenih pokusnih ploha. Dobivena saznanja imaju praktičnu primjenjivost u okviru gospodarenja šumama, kao temelj za donošenje odluka na polju planiranja, šumarske politike i ekologije. Naravno, potrebno je provoditi daljnja istraživanja u cilju proširivanja baze podataka i saznanja o odnosu između dominantnih visina i starosti u bukovim sastojinama u proučavanom području, kao i pristupiti konstrukciji polimofrnih krivulja stanišnih indeksa. Na taj način polimorfne krivulje stanišnih indeksa bile bi takođe vrlo korisne i u određivanju odgovarajućih uzgojnih tretmana, općoj klasifikaciji staništa s obzirom na njihovu kvalitetu i za implementaciju načela potrajnog gospodarenja šumama.
16
Beker, Teo. "UPOTREBA I VIZUELIZACIJA VELIKIH PODATAKA OTVORENOG TIPA ZA ANALIZU POGODNOSTI STANIŠTA EVROPSKE BUKVE NA PODRUČJU SRBIJE." Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu 35, no. 08 (August 2, 2020): 1461–64. http://dx.doi.org/10.24867/08kg02beker.
Full textAbstract:
Studije pogodnosti staništa dobijaju povećani značaj usled ubrzanog menjanja zivotne sredine i globalnog zagrevanja. U ovom radu je istrenirano 6 modela mašinskog učenja na području cele Evrope i analizirani su i upoređeni rezultati na području Srbije. Finalni rezultati su vizualizovani.
17
Dimitrova, Violeta. "Zalihe biomase mrtvog drva u šumskim ekosustavima bukve (Fagus sylvatica L.) na području zapadnog Balkana, Bugarska." Šumarski list 142, no. 7-8 (August 31, 2018): 370. http://dx.doi.org/10.31298/sl.142.7-8.2.
Full textAbstract:
Mrtva stabla imaju važnu ulogu u funkcioniranju i produktivnosti šumskih ekosustava kroz utjecaj na biološku raznolikost, akumulaciju ugljičnog dioksida, promet hranjivih tvari i tok energije, hidrološke procese, zaštitu tla te regeneraciju šumskih vrsta. Isto tako, mrtvo drvo osigurava uvijete za očuvanje važnih staništa. Povijesno gledano, uklanjanje mrtvog drva iz sastojine provodi se već dugi niz godina kao mjera zaštite od štetnih insekata i gljiva koji se smatraju prijetnjom zdravoj šumi. Takva praksa dovodi do smanjenja količine mrtvog drveta u šumskim ekosustavima do kritično niskih razina, koje nisu dovoljne za održavanje vitalnih populacija mnogih šumskih vrsta. Tijekom zadnjih godina, nacionalno zakonodavstvo uvelo je nove postavke, posebno one koje se odnose na razvoj i upravljanje Natura 2000 područjima, a kojima se, za procjenu stanja šumskih staništa, zahtijeva informacija o količini ove komponente. U tom smislu, cilj ovog istraživanja bio je dobiti kvantitativne podatke o zalihama mrtve šumske biomase u bukovim zajednicama u zapadnom Balkanu. Količina dubećeg mrtvog drva izračunata je pomoću tablice visinskih klasa i promjer; metoda uzorkovanje na linijskim transektima korištena je za određivanje zalihe ležećeg mrtvog drva. Thomasova ljestvica korištena je za procjenu stupnja raspadanja dubeće mrtve biomase a 4-stupanjska harmonizirana ljestvica ležeće mrtvo drvo (Tablica 2) i panjeve (Tablica 3). Kao rezultat istraživanja provedenih u bukovim zajednicama,utvrđeno je da ukupna zaliha biomase mrtvog drva varira u rasponu od 14,48 do 41,8 m<sup>3</sup> ha<sup>–1</sup>. Biomasa dubećeg mrtvog drva bila je 6,7-17,5 m<sup>3</sup> ha<sup>–1</sup>, a biomasa ležećeg mrtvog drva bila je 3,4-26,5 m<sup>3</sup> ha<sup>–1</sup>, dok je biomasa panjeva bila 0,28-6,4 m<sup>3</sup> ha<sup>–1</sup> (Tablica 5). Promatrano dubeće mrtvo drvo bilo je uglavnom u četvrtom stupnju razgradnje. Pretežna stopa razgradnje za ležeću biomasu bila je B, a za panjeve C i D (Tablica 6). Prema rezultatima ovih istraživanja može se generalizirati da je postotak ukupne količine mrtvog drva u ukupnoj šumskoj zalihi nedostatan iz perspektive povoljnog stanja očuvanja.
18
Sever, Krunoslav, Željko Škvorc, Boris Lazarević, Tomislav Karažija, and Dimitrije Damir Sviličić. "Fotosintetski odgovor bukovih klijanaca na suboptimalnu ishranjenost s mineralnim hranivima." Šumarski list 145, no. 5-6 (June 24, 2021): 225–38. http://dx.doi.org/10.31298/sl.145.5-6.2.
Full textAbstract:
U ovom radu prikazani su rezultati izmjere parametara koji opisuju fotosintetsku aktivnost bukovih klijanaca pod utjecajem suboptimalne ishranjenosti s mineralnim hranivima. Cilj rada bio je približiti ovu problematiku šumarskoj praksi kroz raspravu dobivenih rezultata u kontekstu dosadašnjih spoznaja o utjecaju mineralne ishrane na fotosintetski proces šumskoga drveća. U rano proljeće 2019. godine bukovi klijanci porijeklom iz jedne prirodne mješovite sastojine hrasta kitnjaka i obične bukve presađeni su u sterilni supstrat (agroperlit). Nakon presadnje redovito su zalijevani (tretirani) kompletnom hranivom otopinom (KO tretman), odnosno hranivim otopinama u kojima su izostavljeni dušik (–N tretman), fosfor (–P tretman), magnezij (–Mg tretman) ili željezo (–Fe tretman). Na šest klijanaca unutar svakog od pet prethodno opisanih tretmana tijekom vegetacijskog razdoblja 2019. godine redovito su mjereni sljedeći parametri: stopa fotosinteze (A), provodljivost puči (gs), intercelularna koncentracija CO2 (ci), indeks relativnog sadržaja klorofila u lišću (CCI) te indeks fotosintetske učinkovitosti (PIABS). Svi parametri bili su lošiji kod klijanaca iz –N, –P i –Mg tretmana u odnosu na klijance iz KO tretmana. Takav rezultat vjerojatno proizlazi iz fizioloških funkcija N, P i Mg koji sudjeluju u građi proteina i enzima, prometu i skladištenju energije te građi klorofila, što je sve skupa neophodno za uredno funkcioniranje cjelokupnog fotosintetskog procesa. Unatoč važnoj ulozi Fe u gotovo svim životnim procesima biljaka pa tako i fotosintezi svi mjereni parametri kod klijanaca iz –Fe i KO tretmana bili su podjednaki. Međutim, za razliku od N, P i Mg koji pripadaju skupini makrohraniva, Fe pripada skupini mikrohraniva, čije su koncentracije u biljnom tkivu relativno niske. Prema tome, moguće je pretpostaviti da su istraživani klijanci iz tla prirodne sastojine i/ili iz rezervi u sjemenu tijekom početne faze svoga razvoja uspjeli usvojiti i/ili mobilizirati dovoljnu količinu Fe koja im je bila dostatna za normalno funkcioniranje tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja, bez obzira na kasniju primjenu tretmana. S obzirom na ovakav rezultat, inicijalno praćenje parametara fotosintetske aktivnosti bit će nastavljeno tijekom sljedećih nekoliko vegetacijskih razdoblja. U tom periodu planira se započeti s praćenjem dinamike vegetativnoga rasta, fenologije listanja i razvoja vizualnih simptoma pri suboptimalnoj ishranjenosti obične bukve s mineralnim hranivima s ciljem dodatnog približavanja ove problematike šumarskoj praksi.
19
Žigon, Jure, Dejan Todorović, Matjaž Pavlič, Marko Petrič, and Sebastian Dahle. "Vpliv izbranih parametrov obdelave lesa z atmosfersko plazmo na proces obdelave in omočljivost lesa." Les/Wood 69, no. 1 (June 20, 2020): 71–84. http://dx.doi.org/10.26614/les-wood.2020.v69n01a05.
Full textAbstract:
V prispevku je predstavljena uporaba nizkotemperaturne plazme, ustvarjene v zraku pri atmosferskem tlaku, za obdelavo površin lesa z namenom izboljšanja njihove omočljivosti. Uporabljena je bila naprava s plazemsko razelektritvijo s površinsko oviro, v konfiguraciji s plavajočo elektrodo. Izkazalo se je, da sta gostota in homogenost plazemske razelektritve, ki se je tvorila med izoliranima visoko napetostnima elektrodama in površino lesa smreke (Picea abies (L.) Karst.) in bukve (Fagus sylvatica L.), zelo odvisni od velikosti razmika med elektrodo in lesom. Meritve topografije s konfokalnim laserskim mikroskopom so pokazale, da obdelava lesa s plazmo na njegovi površini povzroči spremembe na submikroskopskem nivoju. Meritve stičnih kotov kapljic vode in premaza na vodni osnovi so pokazale izboljšano dovzetnost za omočitev obdelanih površin. Zaznati je bilo tudi razlike v omočljivosti površin, v odvisnosti od izbranih parametrov pri obdelavi: vrste lesa, podajalne hitrosti obdelovanca, razdalje med elektrodama, razdalje med elektrodama in obdelovancem ter debeline obdelovanca.
20
Usta, Ayhan, Ibrahim Turna, Esengül Genc, Yavuz Okunur Kocamanoglu, Selvinaz Yilmaz, and Murat Yilmaz. "Utjecaj intenziteta prorjeda na rast azijske bukve (Fagus orientalis Lipsky) u plantažama u Trabzonu na sjeveroistoku Turske." Šumarski list 143, no. 5-6 (June 18, 2019): 231–40. http://dx.doi.org/10.31298/sl.143.5-6.4.
Full textAbstract:
In this study, the effects of first thinnings having different intensities in oriental beech (Fagus orientalis Lipsky) plantation areas were investigated in terms of diameter and height growth of trees. Sample plots were chosen from oriental beech plantation areas which are within the boundaries of Maçka–Yeşiltepe and Vakfıkebir districts of Trabzon province, Turkey. With removing of 0%, 10%, 25% and 40% of basal area in a hectare of stands which are in sapling stage, sample plots were established by applying thinnings which are in four different intensities (control, light, moderate, strong). After the thinning applications, basal areas were calculated by measuring diameters and heights of trees in established sample plots in order to reveal stand growth. The effects of thinnings were revealed related to some stand characteristics (average diameter, basal area, average height, relative diameter increment, etc.) and determined chosen trees. The effect of thinning intensity on average diameter, basal area, and volume values is statistically important in every two plantations. 2-year results showed that thinning increased the diameter increment significantly, and the increase in diameter increment was positively correlated with the thinning intensity in both experiments. Moreover, increments of diameter, height, basal area, and volume were higher in Maçka-Yeşiltepe experiment than in Vakfıkebir experiment. But, the values of moderate and strong thinning intensities applied in Vakfıkebir were close to each other. When all the results are evaluated, application of strong thinning intensity for Yeşiltepe sample plot, the moderate thinning intensity for Vakfıkebir sample plot is seen appropriate by us in terms of both stand development.
21
Karaklić, Velisav, Rade Cvjetićanin, Olivera Košanin, Saša Pekeč, and Arsenije Simić. "Phytocenological and edaphic characteristics of acidophilus beech forest with mosses (Musco - Fagetum moesiacae B. Jov. 1976) in the area of Jelova gora." Topola, no. 206 (2020): 47–57. http://dx.doi.org/10.5937/topola2005047k.
Full textAbstract:
The aim of this research to show floristic and ecological characteristics of acidophilus beach forest with mosses (Musco - Fagetum moesiacae B. Jov. 1976) in the area of Jelova gora. The studied type of soil in this forest community was dystric cambisol, which finds on sericite schist. Only ten plant species was recorded in this plant community (eight vascular plants and two species of mosses - Polytrichum commune and Leucobryum glaucum), so we can conclude that this plant community is very floristic poor. On bases floristic structure, spectrum of life forms and ekological spectrum are done. The phanerophytes have the highest share in community. The results of the study showed that investigated forest community was mesophilic, acidophilic to neutrofilic, mesotrophic, sciophilic to sub-sciophilic and mesothermophilic.
22
Ognjenović, Mladen, Ivan Seletković, Krunoslav Indir, Damir Ugarković, Nenad Potočić, and Tom Levanič. "Međuovisnost različitih indikatora vitaliteta stabala i njihov odziv na klimatske uvjete na plohi obične bukve (Fagus sylvatica L.)." Šumarski list 144, no. 7-8 (August 31, 2020): 351–65. http://dx.doi.org/10.31298/sl.144.7-8.2.
Full textAbstract:
Interrelations of various common beech vitality indicators (crown defoliation, foliar chemistry, radial growth) as well as their possible dependencies on climatic conditions were investigated over the course of 12 years in a mature and healthy beech stand. Our results confirm the importance of temperature variables for defoliation, as high temperatures during spring and summer months induce the increase of defoliation. The same negative influence was observed with high maximum temperatures and low precipitation during previous year summer months. Phosphorus, calcium and magnesium nutrition of beech trees suffers from high temperatures during current year summer and benefits from more precipitation. High temperatures in current year May positively influence beech radial growth, while a wide range of minimum temperatures during March and June has a negative effect. In summary, high summer temperatures and low precipitation were shown to have a negative effect on all vitality indicators, and for defoliation and nutrition this effect can last into the following year.
23
Ugarković, Damir, Igor Stankić, Josip Malnar, Krešimir Popić, and Ivica Tikvić. "Mikroklima i prirodno pomlađivanje šumskih progala nastalih odumiranjem stabala obične jele (Abies alba Mill.)." Šumarski list 142, no. 5-6 (June 28, 2018): 245. http://dx.doi.org/10.31298/sl.142.5-6.7.
Full textAbstract:
Zbog intenzivnog odumiranja stabala obične jele (Abies alba Mill.) učestale su sanitarne sječe te dolazi do prekidanja sastojinskog sklopa i stvaranja šumskih progala. Istraživanje je obavljeno u bukovo – jelovim šumama na području Gorskog Kotara. Cilj istraživanja bio je utvrditi promjene mikroklimatskih uvjeta i prirodno pomlađivanje u velikim i malim šumskim progalama. U središtu i na rubovima šumskih progala, te u pripadajućim kontrolnim plohama mjereni su mikroklimatski elementi, kao i brojnost biljaka iz prirodnog pomlađenja. Temperature tla su značajnije reagirale na promjene veličine šumskih progala u odnosu na vrijednosti temperature zraka i bile su najveće u progalama u usporedbi s rubom progala i kontrolnim šumskim sastojinama. Broj biljaka obične jele u velikim i malim šumskim progalama je nedovoljan za uraštanje ove vrste u više slojeve sastojine. Brojnost biljaka starijeg pomlatka na rubovima velikih i malih progala te u sredini progala je bila značajno veća za listopadne vrste u odnosu na običnu jelu. Kod biljaka starijeg pomlatka nismo utvrdili značajne razlike u brojnosti biljaka između malih i velikih šumskih progala. Mikroklima je imala značajan utjecaj na broj biljaka mlađeg pomlatka obične jele i bukve u velikoj šumskoj progali, dok za malu šumsku progalu to nije bio slučaj.
24
Božić, Mario, Filip Đureta, Ernest Goršić, and Mislav Vedriš. "Utjecaj mjeritelja te pogrešaka pri izmjeri na izmjereni promjer stabla." Šumarski list 144, no. 5-6 (June 29, 2020): 233–45. http://dx.doi.org/10.31298/sl.144.5-6.1.
Full textAbstract:
U radu je prikazan utjecaj mjeritelja i pogrešaka mjerenja na izmjeru prsnog promjera stabla. Istraživanje je provedeno na nastavno-pokusnom šumskom objektu Zagreb: u nizinskoj sastojini hrasta lužnjaka i običnog graba te u sastojini obične jele i bukve (na nagnutom terenu). Pokušalo se obuhvatiti najčešće pogreške pri izmjeri prsnog promjera te su tri mjeritelja mjerila unakrsne prsne promjere stabala na samoodređenoj i označenoj prsnoj visini. Također, mjeren je promjer na način da je promjerka pozicionirana deset centimetara ispod i iznad stvarne prsne visine, zatim sa krakovima promjerke odmaknutim od debla, s normalnim i jačim pritiskom na krakove te izmjera promjera stabla sa krakovima promjerke okrenutim prema gore radi lakšeg očitanja vrijednosti. Rezultati su pokazali da je razlika između dva unakrsna promjera (eliptičnost stabla) veća nego pogreška izmjere promjera pri subjektivnoj procjeni prsne visine. Također, izmjera provedena ispod i iznad stvarne prsne visine daje statistički značajnu pozitivnu odnosno negativnu vrijednost prsnog promjera u odnosu na stvarnu. Kod krakova odmaknutih od debla dobivene su očekivane niže vrijednosti prsnog promjera kao i kod izmjere sa krakovima okrenutim prema gore. Utvrđene su i razlike u izmjeri promjera između samih mjeritelja. Obzirom da je prsni promjer stabla osnova za procjenu volumena pojedinačnog stabla i sastojine, iz svega spomenutog jasno je da pogreške pri izmjeri prsnog promjera, bile one uzrokovane nepažnjom mjeritelja ili metodološke, mogu imati značajan utjecaj na dobivene rezultate.
25
Prlić, Dragan. "Prikaz visinskog gradijenta vegetacije od Malog Platka prema vrhu Snježnika (Hrvatska)." Glasilo Future 4, no. 1 (May 24, 2021): 33–52. http://dx.doi.org/10.32779/gf.4.1.3.
Full textAbstract:
Provođenje studentske terenske nastave podrazumijeva primjenu aktualnih teorijskih spoznaja na praktičan način čime je obuhvaćen obilazak različitih terenskih lokacija, samostalno ispunjavanje terenskih obrazaca te prezentaciju dobivenih rezultata. "Terenska nastava 3 – botanika" naziv je višednevnog terenskog programa koji se izvodi u sklopu preddiplomskog studija biologije na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prolazeći kroz različite vegetacijske zone i pojaseve na području Hrvatske, studenti će ciljano upoznavati karakteristične stanišne tipove i biljne zajednice, pripadajući floristički sastav, zanimljive vegetacijske fenomene poput obrata visinskih pojaseva kao i temeljne ekološke mehanizme koji omogućavaju njihovu pojavnost. Glavnu okosnicu svakog terenskog lokaliteta čini klimazonalna vegetacija čiju izmjenu promatramo kroz visinski gradijent, od nizinskog pojasa Lonjskog polja prema planinskim vrhovima u Gorskom kotaru. Jedan segment terenske nastave čini upoznavanje vegetacije na potezu od Malog Platka (brdski pojas) prema vrhu Snježnika (planinski pojas). Klimatske prilike područja i dinamika reljefa doprinose izmjeni vegetacije: najniži dio gradi primorska bukova šuma, zatim se redom prolaze gorska šuma bukve i jele, čiste bukove šume pretplaninskog pojasa, klekovina bora krivulja te, konačno, planinski travnjaci na najvišim dijelovima Snježnika. Dodatno, pogledom s vrha Snježnika prema susjednom Risnjaku ili Guslici moguće je upoznati visinski gradijent vegetacije vrlo širokog područja Gorskog kotara. Predviđene terenske aktivnosti prilika su studentima za nadogradnju teorijskih spoznaja te stjecanje praktičnih vještina iz područja botanike i ekologije koja proizlaze iz stvarnih primjera flore i vegetacije na području Hrvatske.
26
Sedlar, Tomislav, Bogoslav Šefc, Srđan Stojnić, Andrej Jarc, Ivana Perić, and Tomislav Sinković. "Tvrdoća toplinski modificirane bukovine i grabovine." Šumarski list 143, no. 9-10 (October 31, 2019): 433. http://dx.doi.org/10.31298/sl.143.9-10.4.
Full textAbstract:
Na tržištu se pojavljuje velik broj proizvoda (uglavnom podnih obloga) od toplinski modificiranog drva. Poznato je da se drvu mijenjaju fizička i mehanička svojstva djelovanjem temperatura viših od 160 °C u okolišu siromašnome kisikom. U prikazanom radu istraživana je promjena tvrdoće po Brinell-u toplinski modificirane bukovine i grabovine u odnosu na recentno drvo, i to na tri glavna presjeka drva: poprečnom, radijalnom i tangentnom. Bukovina i grabovina odabrane su zbog utjecaja klimatskih promjena, kao i predviđanja na rasprostranjenost bukve i graba u Jugoistočnoj Europi. Drvo je modificirano u okolišu siromašnom kisikom 48 sati pri 200 ºC. Također je prikazana i ovisnost tvrdoće drva po Brinell-u o gustoći drva. Sva su mjerenja provedena pri ravnotežnom sadržaju vode drva od 12 %. Prosječne vrijednosti tvrdoće po Brinell-u toplinski modificirane bukovine i grabovine statistički se značajno razlikuju i manje su od prosječnih vrijednosti tvrdoće recentne bukovine i grabovine. Toplinskom modifikacijom bukovine i grabovine očekivano je došlo do smanjenja mase, a time i do smanjenja gustoće ispitanih uzoraka. U ovom istraživanju utvrđeno je da se primijenjenom toplinskom modifikacijom bukovini smanjila prosječna vrijednost tvrdoće po Brinell-u za 3% na poprečnom presjeku, za 15% na radijalnom presjeku i za 25% na tangentnom presjeku. Grabovini se istovrsnom toplinskom modifikacijom smanjila tvrdoća po Brinell-u za 6% na poprečnom presjeku, za 18% na radijalnom presjeku i za 13% na tangentnom presjeku. Primijenjenom toplinskom modifikacijom drva smanjena je tvrdoća po Brinell-u na sva tri presjeka istraživane bukovine i grabovine. Međutim, zabilježeno smanjenje tvrdoće još uvijek ne priječi uporabu tako modificirane bukovine i grabovine u nenosivim drvenim konstrukcijama i drvenim podnim oblogama.
27
Lukić, Ivan, Christa Schafellner, Milan Pernek, and Nikola Lacković. "Redefinicija kritičnih brojeva jajnih legala gubara (Lymantria dispar L.) za hrast lužnjak (Quercus robur L.) i prvi izračun za običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u Republici Hrvatskoj." Šumarski list 143, no. 9-10 (October 31, 2019): 403–10. http://dx.doi.org/10.31298/sl.143.9-10.2.
Full textAbstract:
Gubar (Lymantria dispar) je jedan od najvažnijih šumskih štetnika na području Republike Hrvatske. Iz sustavnog praćenja gradacija u kontinentalnom području uočeno je da se gubar masovno pojavljuje svakih 10 do 11 godina, dok su u mediteranskom području gradacije češće i nepravilnije u periodicitetu. Kako bi odredili je li potrebno suzbijati gubara, važno je utvrditi intenzitet napada. Intenzitet napada ovisi o gustoći populacije ličinki, a gustoća populacije je povezana s raspoloživom masom lišća u sastojini. S obzirom da za hrast lužnjak postoji metodologija izračuna intenziteta napada, cilj ovoga rada je preispitati i redefinirati kritične brojeve jajnih legala gubara, primjenjujući rezultate recentnih istraživanja. S obzirom da za običnu bukvu do danas nisu poznati kritični brojevi, cilj je bio definirati ih. Za izračun kritičnih brojeva potrebno je izračunati prosječnu masu lišća koju pojede jedna ličinka te prosječnu masu lišća jednog stabla. Laboratorijski pokus prehrane lišćem hrasta lužnjaka i obične bukve postavljen je kako bi se utvrdila prosječna masa pojedenog lišća, a prosječna masa lišća jednog stabla je utvrđena korištenjem dostupnih modela biomase lišća. Rezultati izračuna kritičnih brojeva jajnih legala za hrast lužnjak pokazuju kako je taj broj u odnosu na do sada korišteni viši, što znači da će površina koju treba tretirati biti manja. Rezultati izračuna kritičnih brojeva jajnih legala za običnu bukvu predstavljaju potpuno novi i originalan podatak. Kritične brojeve jajnih legala prikazane u ovome radu potrebno je provjeriti prilikom sljedeće gradacije gubara kroz terensku evaluaciju, kako bi ih potvrdili. Daljnja razrada kritičnih brojeva moguća je korištenjem dostupnih prirasno-prihodnih tablica (bonitet i EGT) te podacima iz nacionalne inventure šume. Korištenje trenutno dostupnih modela biomase ukazuje na potrebu istraživanja mase lišća u krošnji stabala različite starosti za područje Republike Hrvatske, kako bi se usavršila preciznost izračuna kritičnih brojeva jajnih legala gubara.
28
Gričar, Jožica. "Značilnosti zgradbe lesa sadik bora (Pinus sylvestris) in bukve (Fagus sylvatica) izpostavljenih trem različnim okoljskim razmeram / Characteristics of wood structure of pine (Pinus sylvestris) and beech (Fagus sylvatica) seedlings exposed to ..." Folia biologica et geologica 58, no. 1 (September 22, 2017): 47. http://dx.doi.org/10.3986/fbg0020.
Full text
29
Vinkler, Jonatan. "Beri skrbnu dobre bukve, de ti postaneš vučen, moder inu brumen ... Bug tebi dodeli duha te modrosti, pejdi, živi inu jimy se dobru ...« Jan Amos Komenský in njegova dela pri Slovencih: recepcija v 19. stoletju." Stati inu obstati, revija za vprašanja protestantizma 31, no. 16 (June 25, 2020): 71–94. http://dx.doi.org/10.26493/2590-9754.16(31)71-94.
Full text
30
Bobinac, Martin, Nikola Šušić, Andrijana Bauer-Živković, and Siniša Andrašev. "Utjecaj jakih prorjeda na prirast i stabilnost stabala i sastojine smreke u starosti od 32. do 50. godine." Šumarski list 142, no. 1-2 (February 27, 2018): 46. http://dx.doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3.
Full textAbstract:
Istraživanja su obavljena u kulturi smreke (Picea abies /L./ Karst.), koja je osnovana sa 5.000 sadnica po hektaru na staništu planinske šume bukve na nadmorskoj visini 870 m. Na osnovi usporedbe elemenata rasta istraživane kulture s elementima rasta u drugim mladim do srednjedobnim kulturama smreke, istraživana kultura je u kategoriji visokoproizvodnih kultura u Srbiji i šire u Europi. Na trajnoj pokusnoj plohi, u dobro sklopljenom dijelu istraživane smrekove kulture u starosti 32 godine, izmjereno je 3.911 stabala po hektaru, s volumenom od 384,17 m<sup>3</sup>·ha<sup>-1</sup>, a ukupno evidentiran prirast drvne zalihe sastojine do 40. godine iznosio je 561,85 m<sup>3</sup>·ha<sup>-1</sup>, a do 50. godine 819,1 m<sup>3</sup>·ha<sup>-1</sup>. Na osnovi dvije prorjede, u 32. i 40. godini i naknadno posječenih tanjih stabala u razdoblju od 33. do 40. god., na pokusnoj plohi ukupno je posječeno 2.844 stabla po hektaru (72,7%) volumena 279,4 m<sup>3</sup>·ha<sup>-1</sup> (tablica 1). Numerički pokazatelji strukture stabala na pokusnoj plohi u 32., 40. i 50. godini prikazani su u tablici 2, a debljinska struktura na grafikonima 2, 3 i 4. Za definiranje utjecaja prorjeda na prirast stabala uspoređen je tečajni debljinski (i<sub>dt</sub>) i visinski (i<sub>ht</sub>) prirast u razdoblju od 25. do 32. godine i 33.-40. godine kod detaljno analiziranih dominantnih stabala (D<sub>100 </sub>i<sub> </sub>D<sub>400</sub>), a na sastojinskoj razini uspoređen je tečajni debljinski (i<sub>dt</sub>) i visinski (i<sub>ht</sub>) prirast u razdoblju od 33. do 40. godine i 41.do 50. godine kod dominantnih stabala (D<sub>100 </sub>i<sub> </sub>D<sub>400</sub>). Testiranje razlika između tečajnih prirasta u različitim razdobljima obavljeno je uz pomoć t-testa. Na razini sastojine uspoređen je i tečajni prirast promjera, temeljnice i volumena svih stabala i stabala budućnosti (311 kom.∙ha<sup>-1</sup>) u razdoblju od 33.-40. godine i u razdoblju od 41.-50. godine. Neparametrijski Kolmogorov-Smirnov test korišten je za međusobnu usporedbu struktura stupnja vitkosti (odnos h/d<sub>1,3</sub>). Istraživanja su omogućila da se definira utjecaj prorjeda na prirast i stupanj vitkosti različitih kategorija stabla i sastojine u dva starosna razdoblja sastojine, 33.-40. i 41.-50. godine. Prva prorjeda u 32. godini, pri visini dominantnih stabala 15 m, imala je karakter selektivne prorjede, bila je niska (q<sub>d</sub><0,85) i jaka (jačina prorjede je 36% volumena). Prorjeda je obavljena u starosti sastojine koja značajnije ne odstupa od razdoblja kada se izvode prve „komercijalne“ prorjede u Europi. Međutim, tokovi tečajnog debljinskog prirasta detaljno analiziranih dominantnih stabala (D<sub>100 </sub>i<sub> </sub>D<sub>400</sub>) pokazali su da je prekasno izvršiti prorjedu u 32. godini, a model rasta (prirasta) visina је pokazao kulminaciju u 25. godini (kada su dominantna stabla postigla visinu 11 m), pa bi se 25. godina mogla označiti i kao godina u kojoj je najkasnije trebalo izvršiti prvu komercijalnu prorjedu (grafikon 7). Zatečeni velik broj stabala, s velikom drvnom zalihom po hektaru, u 32. godini i jaka prorjeda uvjetovali su visoki iznos prorjednog etata, od 115,13 m<sup>3</sup>∙ha<sup>-1</sup>, što je u kategoriji najviših iznosa volumena koji se okvirno preporučuju u literaturi za sličnu starost smrekovih kultura. U razdoblju od 33.-40 godine debljinski prirast je iznosio kod preostalih stabala 0,31 cm∙god<sup>-1</sup>, a kod stabala budućnosti 0,54 cm∙god.<sup>-1</sup> (tablica 7). Dominantna stabla, posebno 400 najdebljih stabala po hektaru, nalazila su se u fazi velikog visinskog prirasta u vrijeme i poslije prorjede u 32. godini (tablica 5 i 6), što je za posljedicu imalo povećanje stupnja vitkosti stabala, odnosno povećanje nestabilnosti sastojine (grafikon 8). Druga prorjeda u 40. godini, pri visini dominantnih stabala preko 20 m, imala je karakter selektivne prorjede, bila je niska (q<sub>d</sub><0,85) i jaka (jačina prorjede je 34% volumena). Jaka prorjeda u 40. godini, s prorjednim etatom 142,28 m<sup>3</sup>∙ha<sup>-1</sup>, uvjetovala je veći debljinski prirast, odnosno bolju reakciju debljinskog prirasta na preostalim stablima, u odnosu na prorjedu u 32. godini. Stabla budućnosti imali su za 29%, a dominantna stabala (D<sub>100 </sub>i<sub> </sub>D<sub>400</sub>) za 36-42%, veći debljinski prirast u starosnom razdoblju od 41.-50. godine, u odnosu na starosno razdoblje 33.-40. godine, što je uz opadajući trend visinskog prirasta uvjetovalo i manji stupanj vitkosti, odnosno veću stabilnost stabala i sastojine (grafikon 8). Na osnovi navedenog, proizlazi da su provedene jake prorjede doprinijele uspostavljanju povoljnih odnosa u debljinskom i visinskom rastu stabala u istraživanoj kulturi i time poboljšale njihovu stabilnost.
31
Lepir, Božana. "NECTRIA VRSTE U ŠUMAMA BUKVE NA PODRUČJU PRNJAVORA." ГЛАСНИК ШУМАРСКОГ ФАКУЛТЕТА УНИВЕРЗИТЕТА У БАЊОЈ ЛУЦИ 1, no. 24 (December 12, 2017). http://dx.doi.org/10.7251/gsf1624041l.
Full textAbstract:
Rasprostranjenje bukve, tehnička, privredna ali i opšte korisna važnost ove vrste drveta u šumamaRepublike Srpske nameće potrebu kontinuiranog praćenja njenog zdravstvenog stanja. Posebnovelike štete u sastojinama bukve prouzrokuju Nectria vrste. Na području našeg istraživanja konstatovanesu sledeće vrste iz roda Nectria: Nectria coccinea (Pers. ex Fr.) Fries, Nectria ditissima Tul.,Nectria galligena Bresad. Parazitne gljive iz roda Nectria zajedno sa insektom Cryptococcus fagisugaLind. izazivaju bolest pod nazivom „bolest kore bukve“. U većini slučajeva „bolest kore bukve“ jeuzročnik propadanja bukovih stabala.
32
Ogris, Nikica. "Napoved pojava pooglenitve bukve v Sloveniji 2014." Novice iz varstva gozdov, no. 7 (December 2014). http://dx.doi.org/10.20315/nvg.7.3.
Full text
33
Ogris, Nikica. "Napoved pojava pooglenitve bukve v Sloveniji 2014." Napovedi o zdravju gozdov, 2016. http://dx.doi.org/10.20315/nzg.2.
Full text
34
Ogris, Nikica, Maja Jurc, and Dušan Jurc. "Potencialni pojav pooglenitve bukve za tri scenarije podnebnih sprememb." Napovedi o zdravju gozdov, 2016. http://dx.doi.org/10.20315/nzg.4.
Full text
35
Ogris, Nikica. "Kratkoročna prognoza pojavitve pooglenitve bukve (Biscogniauxia nummularia) v Sloveniji 2013." Napovedi o zdravju gozdov, 2016. http://dx.doi.org/10.20315/nzg.3.
Full text
36
Jović, Goran, Vojislav Dukić, Branko Stajić, and Danijela Petrović. "VELIČINA I VARIJABILITET DEBLJINSKOG PRIRASTA STABALA JELE NA PLANINI BORJA." ГЛАСНИК ШУМАРСКОГ ФАКУЛТЕТА УНИВЕРЗИТЕТА У БАЊОЈ ЛУЦИ 1, no. 29 (May 26, 2020). http://dx.doi.org/10.7251/gsf1929005j.
Full textAbstract:
Veličina i varijabilitet debljinskog prirasta stabala jele analiziran je za područje Borja planine, u čistimsastojinama jele i u mješovitim sastojinama jele i bukve. Prosječna veličina tekućeg debljinskog prirastastabala jele u čistim sastojinama iznosi 2,62 mm, a u mješovitim sastojinama iznosi 2,40 mm. Varijabilnostdebljinskog prirasta, izražena koeficijentom varijacije, u čistim sastojinama je 63% a u mješovitimsastojinama 75%, odnosno, kada je u pitanju debljinski prirast stabala, može se konstatovati da su homogeniječiste sastojine. Sa opadanjem vitalnosti i biološkog položaja stabala značajno se smanjujedebljinski prirast.
37
Danilović, Milorad, Slavoljub Đurić, and Slavica Antonić. "EFEKTI RADA NA POSLOVIMA SEČE I IZRADE DRVNIH SORTIMENATA U PROREDNIM SEČAMA BUKVE." ГЛАСНИК ШУМАРСКОГ ФАКУЛТЕТА УНИВЕРЗИТЕТА У БАЊОЈ ЛУЦИ 1, no. 21 (December 13, 2017). http://dx.doi.org/10.7251/gsf1421045d.
Full text
38
Miletić, Miloš, Đorđije Milanović, Vladimir Stupar, and Jugoslav Brujić. "ŠUMSKA VEGETACIJA TREŠNJIKA KOD BANJE LUKE." ГЛАСНИК ШУМАРСКОГ ФАКУЛТЕТА УНИВЕРЗИТЕТА У БАЊОЈ ЛУЦИ 1, no. 25 (December 12, 2017). http://dx.doi.org/10.7251/gsf1625015m.
Full textAbstract:
Rad obrađuje šumsku vegetaciju potencijalnog Natura 2000 područja „Trešnjik” na Starčevici kodBanje Luke. Iako područje leži nadomak glavnog grada Republike Srpske, šumska vegetacija do sadanije bila istraživana. Istraživanje je ukazalo na veliki diverzitet šumskih staništa na relativno malomprostoru. Utvrđeno je ukupno sedam stanišnih tipova, klasifikovanih u dvije ekološki i florističkijasno definisane grupe: (i) Grupa stanišnih tipova bukovih šuma: (1) stanišni tip Athyrium filix-femina-Fagus sylvatica (čiste šume bukve); (2) stanišni tip Fagus sylvatica-Tilia tomentosa (šume bukvei srebrnolisne lipe); (3) stanišni tip Quercus petraea-Tilia tomentosa (degradacija prethodnog tipa,sa dominacijom lipe); (ii) Grupa stanišnih tipova kitnjakovih šuma: (4) stanišni tip Carpinus betulus-Quercus petraea (klimatogena šuma kitnjaka i graba); (5) stanišni tip Vaccinium myrtillus-Quercuspetraea (acidofilna kitnjakova šuma); (6) stanišni tip Carpinus orientalis-Quercus petraea (termofilnekitnjakove šume); (7) stanišni tip Fraxinus ornus-Carpinus orientalis (šikare bjelograbića i crnogjasena).
39
Nedimović, Dalibor. "ŠTETAN UTICAJ PREBIRNIH SJEČA NA PODMLAĐIVANJE PREBIRNE ŠUME JELE I BUKVE NA PODRUČJU Š.G. “OŠTRELJ” DRINIĆ." ГЛАСНИК ШУМАРСКОГ ФАКУЛТЕТА УНИВЕРЗИТЕТА У БАЊОЈ ЛУЦИ 1, no. 27 (October 3, 2018). http://dx.doi.org/10.7251/gsf1727031n.
Full textAbstract:
Ulasci u intervalima od deset godina u jednu istu sastojinu, što čini osnovu prebirnog gazdovanja, otvarajumogućnosti za štete po sve njene elemente, prvenstveno od strane mehanizacije. Fokus ovogistraživanja jeste štetan uticaj prebirnih sječa (sječe i izrade i prve faze transporta) na sam podmladak.Ogledne površine koje su postavljene na tri lokacije u okviru sastojine (traktorska vlaka, neposrednopored vlake i na 10 m od vlake) i na kojima je izvršen pregled podmlatka koji se na njima nalazio,omogućile su da se dođe do izvjesnih zaključaka o brojnosti i zdravstvenom stanju mladih biljaka.Naime, rezultati su pokazali da su generalno najveće štete na podmlatku neposredno na traktorskojvlaci, što je uzrokovalo da je na toj lokaciji i najmanja njegova brojnost i najlošije zdravstveno stanje.Podmladak neposredno pored vlake je u nešto boljem stanju kada su u pitanju ova tri faktora, dok jepodmladak na udaljenosti od 10 m od vlake pokazao najbolji kvalitet i najveću brojnost, a sve to iz razlogašto je na ovoj lokaciji dosta manji štetan uticaj mehanizacije. Isto tako, sa udaljavanjem od stovarišta(početka vlake) za sve tri lokacije istraživanja, utvrđeno je da se kvalitet podmlađivanja povećava, štoje uglavnom prouzrokovano opadanjem intenziteta šteta od mehanizovanih sredstava. Ovo poboljšanjestanja podmlatka sa udaljavanjem od početka vlake jasno je vidljivo na samoj vlaci i pored vlake, dok jena 10 m od vlake ova progresija slabijeg intenziteta.
40
Kapović Solomun, Marijana, Saša Eremija, and Zoran Gavrić. "KARAKTERISTIKE I EKOLOŠKO – PROIZVODNI POTENCIJAL ZEMLJIŠTA NA SERPENTINITIMA U PJ ,,DONJA VELIKA USORA“." ГЛАСНИК ШУМАРСКОГ ФАКУЛТЕТА УНИВЕРЗИТЕТА У БАЊОЈ ЛУЦИ 1, no. 23 (December 12, 2017). http://dx.doi.org/10.7251/gsf1523085k.
Full textAbstract:
Ultrabazične stijene (serpentiniti i peridotiti) zauzimaju značajnu površinu u dijelu unutrašnjih Dinaridai imaju svoje specifičnosti koje se reflektuju na karakter zemljišnog pokrivača. Istraživanja su vršena uprivrednoj jedinici (PJ) “Donja Velika Usora“, “Teslićko” šumskoprivredno područje. Teren je izraženog nagibakarakterističan za ultramafite i sastoji se od oštrih grebena i strmih padina sa velikim brojem slivova.Područje ima tipičnu umjereno kontinentalnu klimu, uz manjak vode tokom ljetnih mjeseci. Rasprostranjenesu šume kitnjaka i običnog graba, bazifilne šume borova, te šume bukve i jele. Otvoreno je ukupnošest pedoloških profila, na različitim ekspozicijama pri čemu je izvršeno proučavanje spoljašnje iunutrašnje morfologije, uz izdvajanje osnovnih genetičkih horizonata. Prema Škorić et al. (1985), izdvojenasu tri tipa: ranker, eutrično smeđe i ilimerizovano zemljište. Ekološko proizvodna vrijednost izdvojenihtipova je uglavnom uslovljena karakterom matičnog supstrata, ali se ne smije zanemariti uticaj klime ireljefa. Ranker pruža kserotermofilne uslove za razvoj vegetacije usljed male dubine, visoke skeletnostii vodopropustljivosti. Eutrično smeđe zemljište je inače visoko produktivno, ali je taj potencijal znatnoumanjen na serpentinitima usljed visoke skeletnosti i lakše teksture. Luvisol pruža najpovoljnije uslove zarazvoj šumskih zajednica. Ovo je veoma duboko, strukturirano i teksturno diferencirano zemljište. Sadržajskeleta se povećava sa dubinom što povoljno utiče na vodno-vazdušni režim jer nema zastoja vode u glinovitijimpartijama profila i omogućava prodiranje korijena biljaka u najdublje slojeve. Cilj rada je analizaosobina zemljišta na serpentinitima i definisanje njihovog ekološko-proizvodnog potencijala kao osnove zaodrživo upravljanje šumskim ekosistemima “Teslićkog” šumskoprivrednog područja.