Log in

Relevant bibliographies by topics / Dječja književnost / Journal articles

To see the other types of publications on this topic, follow the link: Dječja književnost.

Journal articles on the topic 'Dječja književnost'

Author: Grafiati

Published: 2 June 2025

Last updated: 31 July 2025

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Dječja književnost.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.

1

Majhut, Berislav. "Povijest dječje književnosti kako su je vidjeli socijalistički istraživači u Hrvatskoj do 1965." Magistra Iadertina 19, no. 2 (2025): 15–34. https://doi.org/10.15291/magistra.4723.

Full text

Abstract:

I danas su rijetki istraživački radovi koji se bave socijalističkom dječjom književnošću pisanom u razdoblju socijalističke Jugoslavije. Stječe se dojam da takve dječje književnosti nije niti bilo. Kao da se u razdoblju socijalističke Jugoslavije ili nije pisala dječja književnost ili ako se pisala, ona nije imala nikakve veze sa socijalističkim ambijentom u kojemu je nastajala. Kao da je postojala jedna socijalistička stvarnost, a mimo nje i posve neovisno o njoj je nastajala dječja književnost. Takva slika hrvatske dječje književnosti pisane u razdoblju socijalizma koju nam nude istraživači

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

2

Ivon, Katarina, and Sanja Vrcić-Mataija. "Regional Literary models and the Contemporary Canon of Croatian Children’s Literature." Croatica et Slavica Iadertina 15, no. 1 (2020): 209–34. http://dx.doi.org/10.15291/csi.2975.

Full text

Abstract:

Balansirajući između ideologija i estetskih vrijednosti, književni se kanon, iako primarno označava određen p(r)opis, razumijeva kao “imaginarni totalitet” (Guillory 1993) te permanentno aktivan društveno uvjetovan proces (Bourdieu 1993). Na tom su tragu rasprave i propitivanja kanona hrvatske dječje književnosti i hrvatski teoretičari dječje književnosti koji fokus usmjeravaju društveno-povijesnom i ideološkom kontekstu i promjenama koje su se odražavale i na sustav poželjnih društvenih vrijednosti, a time i na oblikovanje dječjega književnog kanona, za što se hrvatska dječja književnost zbog

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

3

Majhut, Berislav, and Sanja Lovrić Kralj. "Hrvatska dječja književnost iz vizure inozemnih autora." Croatica et Slavica Iadertina 2, no. 12 (2017): 577. http://dx.doi.org/10.15291/csi.1141.

Full text

Abstract:

Pogled na hrvatsku dječju književnost iz vizure inozemnih prikazivača može pružiti hrvatskim istraživačima mnoštvo zanimljivih uvida ne samo na razini neobičnih opažanja i odabira već i pri ukazivanju na nedovoljno osviještene pojave ili probleme. Među analiziranim inozemnim tekstovima rjeđi su prikazi cjelokupne hrvatske dječje književnosti ili pojedine književne vrste, a češći prigodni tekstovipovodom objavljivanja prijevoda knjiga hrvatskih autora, pri čemu se samo usput spomene i književnopovijesni kontekst prikazanoga djela. U ovome članku razmatramo tekstove koje su napisali inozemni aut

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

4

Hadžić, Zorica, and Željko Milanović. "Pisma Ivane Brlić-Mažuranić Milanu Ševiću." Libri et liberi 9, no. 2 (2020): 267–92. http://dx.doi.org/10.21066/carcl.libri.9.2.2.

Full text

Abstract:

Rad donosi dosad neobjavljena pisma Ivane Brlić-Mažuranić upućena Milanu Ševiću 1909. i 1924. godine. Iz pisama se vidi da je Milan Šević tražio od Ivane Brlić-Mažuranić pisma Jovana Jovanovića Zmaja, biografske podatke o njoj kao i da je želio objaviti ćirilično izdanje Priča iz davnine ili nekoga drugoga djela. Ševićeva namjera da se dječja književnost formira i osamostali (sam Šević koristi izraz „diferencijacija“) dobila je potvrdu u stvaralaštvu Ivane Brlić-Mažuranić. Pisma Ivane Brlić-Mažuranić ponavljaju činjenične detalje ranije zabilježene u autobiografiji i donose jednak odnos prema

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

5

Milković, Ivana, and Vladimira Rezo. "Didakticizam u hrvatskoj prijevodnoj dječjoj književnosti na primjerima iz anglofone književnosti." Magistra Iadertina 19, no. 2 (2025): 63–108. https://doi.org/10.15291/magistra.4725.

Full text

Abstract:

Usmjerimo li se na čitanje bilo kojega književnog djela s namjerom pronalaženja životnih istina i pouka ili autorskih stavova, političkih ili ideoloških poruka, pronaći ćemo niz eksplicitnih ili implicitnih pokušaja poučavanja ili usmjeravanja čitatelja. Tragamo li za njime, didakticizam je element koji se može pronaći u svakome književnom djelu. Ipak, didakticizam se najčešće povezuje s dječjom književnošću jer se često smatra da je upravo dječjim čitateljima potrebna takva vrsta pouke, poruke i usmjerenja. Didakticizam se prepoznaje po namjeri da se čitatelja usmjeri k nekoj ideji ili ponaša

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

6

Rezo, Vladimira. "DJEČJA KNJIŽEVNOST U VIDOKRUGU LJUBOMIRA MARAKOVIĆA." Mostariensia 25, no. 1-2 (2022): 133–66. http://dx.doi.org/10.47960/2831-0322.2022.1-2.25.133.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

7

Brozović, Domagoj. "Pitanje žanra u stripu na primjeru Andrije Maurovića." Libri et liberi 10, no. 1 (2021): 25–44. http://dx.doi.org/10.21066/carcl.libri.10.1.2.

Full text

Abstract:

U ovom prilogu naglasak je na definiranju stripa i na problematizaciji tema i žanrova u tom mediju na primjeru opusa Andrije Maurovića. Semiotički gledano, strip razvija drugačiji tip tekstualnosti od tradicionalnoga književnoga teksta jer u procesu formiranja značenja paralelno uključuje vizualnu i verbalnu sastavnicu svojega diskursa. Također, primjeri odabranih Maurovićevih naslova i njihov tematsko-žanrovski presjek implicitno vode u smjeru prihvaćenoga književnoteorijskoga zaključka o relacijskom karakteru pojma žanra i subverzivnom karakteru umjetnosti. S obzirom na složenu evoluciju str

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

8

Kalezić-Đuričković, Sofija. "Montenegrin Children’s Literature and the Children’s World of Dušan Kostić." Libri et Liberi 3, no. 1 (2014): 57–74. http://dx.doi.org/10.21066/carcl.libri.2014-03(01).0026.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

9

Slunjski, Kristina. "Utjecaj popularnokulturne spektakularnosti na pojavnost novih likova u suvremenom hrvatskom dječjem romanu." Libri et liberi 8, no. 1 (2019): 77–89. http://dx.doi.org/10.21066/carcl.libri.8.1.2.

Full text

Abstract:

Popularnokulturni utjecaji primjetni su u svim aspektima ljudskoga života pa tako i u umjetnosti. S obzirom na nedovoljnu istraženost utjecaja popularne kulture u kontekstu dječje književnosti, u radu se razmatra njezina interakcija sa suvremenim hrvatskim dječjim romanom. Točnije, interferencija popularne kulture i dječje romaneskne produkcije promatra se na korpusu od 12 dječjih romana objavljenih od 1970. godine, odnosno od vremena kada popularnokulturne silnice dobivaju na značenju u kontekstu postmodernističkih promjena. Elementi se popularne kulture u dječje romane podjednako unose namje

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

10

Majhut, Berislav. "Josip Kozarac u hrvatskoj dječjoj književnost." Fluminensia 29, no. 2 (2017): 179–96. http://dx.doi.org/10.31820/f.29.2.1.

Full text

Abstract:

U radu se obrađuju dvije isprepletene teme: prvo, pripadaju li Priče djeda Nike dječjoj književnosti i, drugo, na koja se pripovjedna djela Josipa Kozarca zapravo odnosi naslov Priče djeda Nike. Tradicionalno Priče djeda Nike smatraju se dijelom dječje književnosti premda nije provedeno temeljito propitivanje razloga za takav stav. Usto se i prve dvije objavljene verzije Priča djeda Nike toliko razlikuju da je ona objavljena u Pučkim novinama za trećinu duža od one otisnute 1880. kao knjiga u nakladi Mučnjaka i Senftlebena. Priče djeda Nike postavit će se u kontekst hrvatske dječje književnost

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

11

Verdonik, Maja, and Monika Štiglić Granić. "Motivi djetinjstva u autobiografskoj prozi suvremenih hrvatskih književnica Maje Gluščević i Višnje Stahuljak." Odgojno-obrazovne teme 7, no. 1 (2024): 53–70. http://dx.doi.org/10.53577/oot.7.1.4.

Full text

Abstract:

U radu se književnoteorijskim pristupom analiziraju autobiografske proze Odrastanje (1995) Maje Gluščević i Sjećanja (1997) Višnje Stahuljak. Nakon prikaza teorijskih odrednica autobiografskoga diskursa u hrvatskoj dječjoj književnosti, ova književna djela interpretirana su polazeći od kriterija određivanja pripadnosti teksta dječjoj književnosti te su promatrana na tematskoj razini s obzirom na motive djetinjstva i njihov odnos prema motivima širega društvenoga konteksta. Uzimajući u obzir regionalni i lokalni identitet književnica, analizirani su i zavičajni motivi odabranih djela, odnosno n

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

12

Butković, Matea. "Challenges in selecting authentic multicultural children's literature in EFL teaching." Odgojno-obrazovne teme 6, no. 1 (2023): 53–78. http://dx.doi.org/10.53577/oot.6.1.3.

Full text

Abstract:

U nastavi engleskoga kao stranoga jezika sve se veća važnost pridaje korištenju autentične književnosti kako bi se obogatile vještine učenika za kritičko ispitivanje svijeta oko sebe. Autentična multikulturalna književnost, kao važna sastavnica interkulturalnoga obrazovanja, nastupa uime povijesno nedovoljno zastupljenih skupina i potencijalno potiče prihvaćanje, poštovanje i uvažavanje kulturne raznolikosti. S obzirom na to da učitelji imaju ključnu ulogu u njegovanju pozitivnoga stava prema kulturnoj raznolikosti, nužno ih je podržati i osnažiti kako bi sigurnije posezali za djelima autentič

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

13

Ewers, Hans-Heino. "Children’s Literature in Europe at the Start of the 20th Century and the Intellectual Place of Ivana Brlić-Mažuranić’s Children’s Story Čudnovate zgode šegrta Hlapića." Libri et Liberi 2, no. 2 (2013): 179–86. http://dx.doi.org/10.21066/carcl.libri.2013-02(02).0028.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

14

Mikšić, Vanda. "Pitanje rodnog (dis)pariteta u prijevodima francuskih i frankofonskih autora u Hrvatskoj od 1991. do 2020." Anafora 10, no. 2 (2023): 285–309. http://dx.doi.org/10.29162/anafora.v10i2.4.

Full text

Abstract:

U radu se analizira zastupljenost autorica francuskog jezičnog izričaja u hrvatskim prijevodima objavljenim u formatu knjige između 1991. i 2020. godine. Kvantitativna analiza provodi se na temelju relacijske baze podataka bibliografskih jedinica izrađene u sklopu institucionalnog projekta Sveučilišta u Zadru Sociološki i traduktološki aspekti recepcije francuske i frankofonskih književnosti u Hrvatskoj nakon 1991. godine (IP.01.2021.15). Polazeći od činjenice da je književno prevođenje kulturna i komunikativna, dakle jezična i društvena, povijesna, ali i politička praksa (Toury, 249), te teor

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

15

Rogić Musa, Tea. "Zaboravljena književnopovijesna zagonetka: hrvatska epizoda Irine Aleksander-Kunjine." Kultura Słowian Rocznik Komisji Kultury Słowian PAU 18 (November 9, 2022): 291–302. http://dx.doi.org/10.4467/25439561ksr.22.023.16375.

Full text

Abstract:

Članak se bavi zagonetnom zagrebačkom fazom iz biografije Irine Aleksander-Kunjine, njezinom ulogom u hrvatskoj književnosti razdoblja međuraća i odnosima s protagonistima tadašnjega hrvatskoga književnoga života. Donijet će se pregled njezinih književnih suradnji u hrvatskim književnim časopisima. Osim pokušaja određenja njezine uloge u međuratnom književnom životu, cilj je članka osvijetliti njezino pisanje na hrvatskome i donijeti osvrt na recepciju njezina položaja i djela u hrvatskoj književnoj sredini. Iako jest imala odjeka u književnoj javnosti, više je pozornosti dobivala njezina građ

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

16

Jurdana, Vjekoslava, and Alen Klančar. "Pismo Vladimira Nazora kao svjedočanstvo o istarskom doprinosu hrvatskoj dječjoj književnosti." Libri et liberi 13, no. 1 (2024): 59–70. http://dx.doi.org/10.21066/carcl.libri.13.1.4.

Full text

Abstract:

Istarski doprinos razvoju hrvatske dječje književnosti najviše se očituje u djelovanju dječjih časopisa koji su ondje izlazili početkom 20. stoljeća. U njima je Vladimir Nazor objavio svoje najbolje priče za djecu, što se danas smatra temeljnim doprinosom općemu razvoju toga žanra u hrvatskoj dječjoj književnosti. O tom je svojem radu Nazor ostavio svjedočanstvo u obliku pisma koje se kao referentno vrelo spominje u recentnim književnoteorijskim i književnopovijesnim prikazima hrvatske dječje književnosti. Iako je riječ o važnom dokumentu, do sada nije detaljnije istraživano ni pisano o njemu.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

17

Burai, Renata, and Tanja Baran. "Christian and Universal Values in Children's Literary Works." Bogoslovska smotra 92, no. 4 (2023): 749–66. http://dx.doi.org/10.53745/bs.92.4.6.

Full text

Abstract:

Ovo istraživanje donosi sintezu iskazanih vrijednosti tekstova hrvatskih osnovnoškolaca u literarnim radovima poezije, proze i igrokaza na natječaju za književno i likovno stvaralaštvo učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj pod nazivom Susreti hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« skraćeno nazvan »Dječji Kranjčić«. Analizirane su vrijednosti u prvih deset zbornika najuspjelijih radova natječaja (2012. – 2021.). Provedena je kvantitativna i kvalitativna analiza podataka. Za potrebe kvantitativne analize vrijednosti rabljen je protokol koji je sadržavao sedam klasif

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

18

Jeleč, Marijana, Marijana Mandić, and Anita Pavlović. "Višegeneracijske obitelji i iskustva krize: komparativna analiza generacijskog romana Ivane Šojat i Jagode Marinić." Anafora 9, no. 2 (2022): 309–32. http://dx.doi.org/10.29162/anafora.v9i2.5.

Full text

Abstract:

U radu se polazi od Škrebove koncepcije književnosti kao neodvojive od društvenog i povijesnog konteksta. Na tom antropološkom temelju analizira se fenomen krize sa žarištem u sustavu obitelji sadržane u romanu Unterstadt Ivane Šojat i romanu Restoran Dalmacija Jagode Marinić. Tako se komparativnom analitičkom metodom osim proučavanja tematskih, kompozicijskih i žanrovskih značajki odabranih romana želi istražiti i način na koji književnost kontekstualizira stanje krize u suvremenom diskursu. Takva namjera zahtijeva usporedbu i analizu veza sa širim društvenim i povijesnim kontekstom. Komparat

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

19

Jurešić, Eva Marija. "JEŽEVA KUĆICA: IZMIŠLJANJE BOLJEG SVIJETA." Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva 6, no. 1 (2025): 61–72. https://doi.org/10.5281/zenodo.15450262.

Full text

Abstract:

Kroz pregled dru&scaron;tveno-političkih sukoba koji su popratili izbacivanje <em>Ježeve kućice</em> (Branko Ćopić 1949) s hrvatskog popisa obavezne osnovno&scaron;kolske lektire, oslikava se post-jugoslavenski obrazovno‑politički kontekst, uvelike usidren u izgradnji nacionalnog identiteta i brisanju tragova socijalističkih i antifa&scaron;ističkih ideja iz &scaron;kolskih kurikuluma. Istražuju se potom mogućnosti odnosa dječje književnosti s problematikom stvarnog svijeta i nude smjernice za suvremeno, radikalno čitanje <em>Ježeve kućice</em> kao upori&scaron;ta za razvoj političke imag

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

20

Engler, Tihomir, and Sanja Ivanović Grgurić. "Ususret novoj periodizaciji hrvatske dječje književnosti." Magistra Iadertina 19, no. 2 (2025): 139–58. https://doi.org/10.15291/magistra.4727.

Full text

Abstract:

U sklopu sve mnogobrojnijih istraživanja koja se provode na području znanstvenog proučavanja hrvatske dječje književnosti kao književnoga, kulturnog i društvenog fenomena nameće se potreba ponovnog promišljanja načina utemeljenja periodizacije razvoja hrvatske dječje književnosti. U radu se uvodno polazi od Crnkovićeve periodizacije hrvatske dječje književnosti i njezine društveno-političke kontekstualizacije koju je poduzeo Majhut, da bi se u središnjem dijelu rada iznijela daljnja razmatranja u vezi s njezinim načinom ustrojavanja kao kulturnog polja, a koja bi mogla poslužiti kao poticaj za

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

21

Bogdan, Tomislav. "Srednji vijek ili renesansa? Rapacka o Maruliću." Croatica et Slavica Iadertina 18, no. 2 (2023): 413–35. http://dx.doi.org/10.15291/csi.4054.

Full text

Abstract:

Znamenita poljska slavistica i kroatistica Joanna Rapacka (1939–2000) objavila je tri studije o Marku Maruliću (1450–1524), naknadno ih objedinivši pod naslovom “Fragmenti o Maruliću”. Rapacka spominje Marulića na važnim mjestima i u nekoliko drugih radova, primjerice u člancima iz svoga Leksikona hrvatskih tradicija ili u sintetskim studijama o formiranju moderne hrvatske nacije i regionalizmu u predmodernoj hrvatskoj književnoj kulturi. Teze poljske slavistice o Maruliću vrijedi istaknuti i pomno razmotriti iz dvaju razloga: zbog toga što i dalje mogu biti relevantne za razumijevanje Marulić

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

22

Periša, Josip. "Philosophical Background of the Theory of Social Realism." Filozofska istraživanja 43, no. 3 (2023): 587–600. http://dx.doi.org/10.21464/fi43309.

Full text

Abstract:

Cilj je rada prikazati filozofsko porijeklo i opravdanje teorije socrealizma. Socrealizam je reprezentativni primjer književno-povijesnoga razdoblja u kojemu je autonomija književnosti u smislu, primjerice, estetske vrijednosti književnoga djela dovedena na zanemarivu razinu s obzirom na zadane radikalne zahtjeve režimske poetike pisanja u skladu s danim odnosima proizvodnje. Socrealistička poetika u kojoj primarnost imaju partijsko pisanje i odgajanje naroda u vidu socijalističkoga napretka i bez kakve posebne brige za književno stvaranje pronalazi svoje postulate u teoriji poetike socrealizm

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

23

Stupin Lukašević, Tatjana. ""Samostanske drame" i "Glembajevi"." Croatica et Slavica Iadertina 2, no. 9 (2014): 433. http://dx.doi.org/10.15291/csi.805.

Full text

Abstract:

Poticajna hermeneutička povezanost Kamovljevih i Krležinih tekstova ukazuje na trajno dinamičnu i drukčiju interpretaciju literature dvaju hrvatskih književnih klasika. Književno djelo Janka Polića Kamova, hrvatskog protoavangardista, prepoznatljivo se reflektira u znatnom dijelu literarnog stvaralaštva Miroslava Krleže. Istodobno, ne umanjuju se Krležini umjetnički i kulturološki doprinosi kao estetske vertikale hrvatske i europske književnosti. Krležino stoičko nijekanje Kamovljeve književnosti koja je snažno utjecala na njegovu cjelokupnu umjetničku genezu, otvara niz etičkih dvojbi vezanih

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

24

Pederin, Ivan. "ŽIVOTOPIS U "VIENCU" POSLIJE ŠENOE." Croatica et Slavica Iadertina 1, no. 12 (2017): 269. http://dx.doi.org/10.15291/csi.1167.

Full text

Abstract:

Ovaj prilog prikazuje tko je pisao životopise i o kome su ih pisali u Viencu. Životopisi u ovom radu prikazuju živote i djela hrvatskih pisaca, glazbenika, slikara koji su stekli ugled i mjesto u hrvatskom duhovnom životu. Oni objašnjavaju zašto je katolicizam tako naglašeno nazočan u hrvatskoj književnosti. Ta je književnost djelo ljudi koji su se s mukom školovali i stvorili tu književnost, o Hrvatima, Rusima, Englezima i drugima koji su stekli ime u književnosti. Tako je nastao hrvatski duhovni obzor. Ova je književnost nacionalna, ali ne isključivo, i nastoji postaviti hrvatske pisce u odn

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

25

Babić, Iva. "Uzvici u dječjem govoru i dječjoj književnosti." Magistra Iadertina 15, no. 2 (2021): 57–88. http://dx.doi.org/10.15291/magistra.3378.

Full text

Abstract:

This paper deals with the use of interjections in early language development and children’s literature with special emphasis on the syntactic role and meaning of interjections in statements and/or verses. In communication with children, children’s poetry and picture books, as well as children’s speech, interjections replace nouns, verbs and adverbs, i.e., they have a different syntactic function which is proven by the examples. Special emphasis is also being placed on the interjections’ function as exclamations in children’s statements and poetry which goes beyond sentence structure. The paper

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

26

Korljan, Josipa. "Ka(k)o da me nema? Silovanje kao dokumentaristička i književna tema." Croatica et Slavica Iadertina 2, no. 7 (2017): 413. http://dx.doi.org/10.15291/csi.410.

Full text

Abstract:

U ovom radu propituje se obrada motiva traume nastale silovanjem kao sredstvom genocida u dokumentarističkom djelu Seade Vranić Pred zidom šutnje i romanu Kao da me nema Slavenke Drakulić. Zajednički zadatak umjetnosti/književnosti i povijesti/dokumentarnosti, u čemu pomaže i psihoanaliza, jest pokrenuti dugotrajni i bolni proces "prorade" traume preživjelih, što ova dva djela nastoje postići. U radu se analizira pristup traumi u dvama različitim diskursima s osloncem u psihoanalitičkoj teoriji; propituje se prikaz ambivalentne pozicije između "kako" i "kao da me nema" u sklopu postupnoga rasa

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

27

Matek, Ljubica, and Zvonimir Prtenjača. "Neil Gaiman’s Coraline." Libri et liberi 12, no. 2 (2024): 275–93. http://dx.doi.org/10.21066/carcl.libri.12.2.3.

Full text

Abstract:

Nagrađivani dječji roman Koralina [Coraline] Neila Gaimana objavljen 2002. primjer je hibridne i ukrižene književnosti jer objedinjuje teme i motive različitih književnih žanrova s ciljem pripovijedanja osnažujuće priče o odrastanju, jednako zanimljive djeci i odraslima. Koristeći se književnim odrednicama gotičke književnosti, fantazije i Bildungsromana, Gaiman pripovijeda priču o djevojčici koja u novom domu otkriva tajna vrata, ulaz u paralelni, mračan svijet prepun opasnosti, u čem vidi poziv na junačko putovanje. Spašavajući vlastite roditelje i samu sebe, Koralina pronalazi vlastiti iden

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

28

Vrcić-Mataija, Sanja. "Narativne strategije poetike duhovnosti neprimijećenog dječjeg romana Vesne Krmpotić." Nova prisutnost XXII, no. 1 (2024): 157–70. http://dx.doi.org/10.31192/np.22.1.9.

Full text

Abstract:

U radu se interpretiraju narativne strategije romana Vesne Krmpotić, Troočica s planete Svjetlosti, radi određenja njegove poetike duhovnosti te (re)pozicioniranja statusa autorice i romana u kontekst poetike suvremenog hrvatskog dječjeg romana. Riječ je o tipološki složenom filozofsko-poetskom romanu fantastičnog pripovjednog modusa, duhovne poetike s nizom religioznih interdiskurzivnih i intertekstualnih aluzija, razlomljene romaneskne strukture, nelinearne kompozicije te vrlo kompleksnih (ne)dječjih likova. Pripovjedna strategija, obilježena informativno-scenskim početkom, krhkom fabulom s

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

29

Dakić, Mirela. "Rukopis na granici." Fluminensia 33, no. 1 (2021): 171–88. http://dx.doi.org/10.31820/f.33.1.3.

Full text

Abstract:

Oslanjajući se na Derridaove uvide o odnosu fikcionalnosti i referencijalnosti te relaciji književnosti i politike u nizu tekstova koje okuplja žanrovskom oznakom povratka iz SSSR-a, njihovu artikulaciju razmatramo u čitanjima jednog od kanonskih djela toga žanra u hrvatskoj književnosti – Krležina Izleta u Rusiju. Čitanje polazi od fragmenta dijaloga između putnika i carinika – u putopisnoj književnosti tradicionalnih suparnika – čija nas analiza kroz prizmu Derridaovih postavki o književnosti usmjerava na problematizaciju granica i zakona koji upravljaju čitanjem književnog teksta, a stoga i

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

30

Tomljenović, Ana. "Ispod suknje teksta: Grass, Marinković, Rabelais." Umjetnost riječi 69, no. 1 (2025): 1–18. https://doi.org/10.22210/ur.2025.069.1/01.

Full text

Abstract:

Promatrajući djela Güntera Grassa, Ranka Marinkovića i Françoisa Rabelaisa u kontekstu tradicije menipske satire, u radu se predlaže usporedno čitanje romana Limeni bubanj, novele „Suknja“ te romana Gargantua i Pantagruel. Slijedom Kristevina razmatranja pojma zazornog kako ga izlaže u studiji „Moći užasa“, u radu se promatra kako se tematizacija tajne književnog teksta otkriva kroz analogiju s tajnom ženskosti. Oslanjajući se na Kristevino shvaćanje „zazornog predmeta književnosti“ kao „nemogućeg objekta“, u analizi Grassova, Marinkovićeva i Rabelaisova djela upućuje se na istovjetni motivski

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

31

Grgić, Kristina. "Krizmanićeva kajkavska inačica Miltonova Izgubljenog raja." Kaj 57, no. 1-2 (2024): 41–65. https://doi.org/10.32004/k.57.1-2.3.

Full text

Abstract:

Kajkavski prozni prijevod „Izgubljenog raja“ (1667., 1674.) Johna Miltona iz pera Ivana Krizmanića (1827.) zauzima osobito mjesto u hrvatskoj kulturi kao prvi i donedavno jedini cjeloviti prijevod toga spjeva (do prijevoda Mate Marasa iz 2013. g.), nastao na početcima anglo-hrvatskih kulturnih transfera. Unatoč tomu, donedavno je prebivao na marginama hrvatske književne i kulturne povijesti, poglavito zbog pripadnosti kajkavskoj jezičnoj i književnoj tradiciji, koju su preporodna gibanja potisnula u korist štokavštine ubrzo nakon nastanka Krizmanićeva prijevoda. Na tragu novijih nastojanja za

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

32

Mikšić, Vanda, and Marta Huber. "Čitanost talijanskih autora u Hrvatskoj od 2012. do 2020." SPONDE 2, no. 1 (2022): 15–32. http://dx.doi.org/10.15291/sponde.4085.

Full text

Abstract:

Književna su djela, između ostaloga, i proizvodi koji različitim kanalima nalaze svoj put do svojih konzumenata, a povijest se književnosti ogleda u povijesti njezine recepcije. Da bi neko književno djelo imalo utjecaja na užu ili širu zajednicu, mora postojati određeni broj ljudi koji imaju potrebu za tim djelom. U ovome se radu, koji je dio opsežnijeg istraživanja o prijevodima i recepciji talijanske književnosti u Hrvatskoj od 1991. do 2020., istražuje čitanost talijanske književnosti u razdoblju od 2012. do 2020. godine na temelju lektirnih naslova, podataka o posuđivanosti knjiga u 20 naj

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

33

Tadić-Šokac, Sanja. "Policija i politika književnosti u romanu Vježbanje života Nedjeljka Fabrija." Croatica et Slavica Iadertina 20, no. 2 (2025): 219–35. https://doi.org/10.15291/csi.4610.

Full text

Abstract:

U ovom se radu motre policija i politika književnosti u rancièreovskom smislu u romanu Vježbanje života (1985.) Nedjeljka Fabrija (1937. – 2018.). Naime, Jacques Rancière (1940.) estetiku je prizemljio s visina čiste umjetnosti prema zajedničkoj stvarnosti oblika i transformacija osjetilnog iskustva, što je vidljivo u eseju Le Partage du sensible iz 2000. godine. Njegova je teorija postala poticajan okvir za domišljanje inventivnih načina povezivanje političke teorije i estetike. On u svom kritičkim sustavu razlikuje policiju i politiku književnosti. Kada se motri policija književnosti u roman

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

34

Tadić-Šokac, Sanja. "Politika u romanu Unterstadt Ivane Šojat." Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, no. 17 (December 18, 2024): 147–59. https://doi.org/10.38003/zrffs.17.7.

Full text

Abstract:

Ivana Šojat u romanu Unterstadt izmjenjuje priče o osobnim sudbinama s pričom o službenoj povijesti i time pripovjedačica naglašava da je raskorak između službene povijesti i sudbina junaka djela nepremostiv. Autorica tematizira ‘politička zla, zla političke moći/vlasti’ sukladno Ricouerovu stajalištu po kojemu se upravo »zahvaljujući politici razvijaju specifična zla, koja upravo i jesu politička zla, zla političke moći/vlasti.« Ona se ne mogu podvesti pod nešto drugo, posebno se ne mogu svesti na ekonomsko otuđenje. U romanu se Unterstadt eksplicitno pokazuje kako politika djeluje na članove

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

35

Brajković, Luka. "Ante Starčević kao satiričar i humorist." Fluminensia 34, no. 2 (2022): 621–49. http://dx.doi.org/10.31820/f.34.2.14.

Full text

Abstract:

Premda se Antu Starčevića prvenstveno spominje i označava kao političara, zastupnika u Saboru i vođu Stranke prava, nesporna je činjenica da spomenute odrednice oslikavaju samo jedan dio njegove djelatnosti i samo jedan dio njegove slojevite osobnosti. U tom smislu je Starčević prepoznat i kao jezikoslovac i kao filozof i kao književnik. U ovom se radu naglasak želi staviti upravo na Starčevića kao književnika, poglavito satiričko-poučnoga usmjerenja, čiji je doprinos hrvatskoj književnosti razmjerno kasno prepoznat. Zbog toga se najprije daje povijesni pregled razvoja svijesti o Starčeviću ka

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

36

Levanat-Peričić, Miranda. "Izvornost i naslijeđe držićevih vlaha i zoranićevih pastira." Croatica et Slavica Iadertina, no. 5 (January 18, 2017): 291. http://dx.doi.org/10.15291/csi.653.

Full text

Abstract:

Temeljem usporedbe izabranih dijelova Planina i Držićeve Tirene, u radu se ispituju aspekti književnog manirizma, koji, prema Pavličićevoj definiciji, presudno određuju tu pojavu: odnos književnog djela prema tradiciji, prema zbilji i prema samome sebi. Polazište rada je ambivalencija koju autori iskazuju u svom odnosuprema izabranoj i označenoj književnoj tradiciji, a koja ih vodi, ili do raslojavanja na obilježenu i odsutnu, te neobilježenu i prisutnu tradiciju (Zoranić), ili do zbunjujuće pojave proturječnog vrednovanja izabrane tradicije, od apologije do njenog opovrgavanja u istom tekstu

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

37

Šarančić Čutura, Snežana. "Refleksije uz Truhelkinu knjigu o ženi, ptici i kući od mašte." Libri et liberi 7, no. 2 (2019): 297–319. http://dx.doi.org/10.21066/carcl.libri.7.2.7.

Full text

Abstract:

Polazeći tragom kritičkoga osvrta Slobodana Ž. Markovića o Truhelkinu romanu Pipo i Pipa(1923.), u ovome radu pozornost je usmjerena na nekoliko analitički izazovnih točaka navedenoga djela: k pitanju sentimentalnosti, dinamičnosti naracije, posredovanih ideja i životnih vrjednota (o ženskome identitetu i sudbini; o načelu dobrote, milosrđa i darivanja; o sanjarenju; o odnosu djetinjstva i starosti; o usamljenosti i samoći; o odnosu čovjeka i životinje; o književnosti), te semantici i simbolici odabranih segmenata. Iako je, posebice u usporedbi sa Zlatnim dancima (1918.), Pipo i Pipa kritički

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

38

Horozović, Nejira. "Ahmed Smajlović o orijentalističkoj recepciji arapske književnosti." Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke 30, no. 44 (2023): 239–56. http://dx.doi.org/10.51719/25663267.2023.30.44.239.

Full text

Abstract:

Dio doktorske disertacije Ahmeda Smajlovića Filozofija orijentalizma i njen utjecaj na savremenu arapsku književnost čini kritičku obradu određenih orijentalista koji su radili i djelovali s početka pa do sredine 20. stoljeća. Ovaj rad, nakon uvodnih crtica o promjenama u recepciji Orijenta na Zapadu početkom 20. stoljeća, donosi pitanja koja Smajlović nastoji obraditi u svojoj analizi orijentalista i njihovih djela o arapskoj književnosti. Smajlović u fokus stavlja sljedeće orijentaliste: Brockelmanna, Nallina, Nicholsona, Blachèrea, Gibba, Kračkovskog, von Grunebauma, Palenciju i Adamsa. U r

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

39

Kubeczková, Olga. "Neodređenost odnosa dječje književnosti i kiča." Libri et liberi 12, no. 1 (2023): 53–72. http://dx.doi.org/10.21066/carcl.libri.12.1.3.

Full text

Abstract:

This paper identifies the problematic relationship between children’s art and kitsch from the perspective of the differentiation of the two fields. In general, the complex problem lies in identifying signs of high and low quality in works addressed to children. This paper begins with the rather troublesome formulation of who the addressee is, and what constitutes the artistic field addressed to children. Furthermore, what complicates some of the signs of aesthetic communication with children includes the simplicity of the message and the conservatism of creative methods. This paper attempts to

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

40

Smolej, Tone. "Van Tieghem, Hergešić i Ocvirk." Umjetnost riječi 68, no. 2 (2024): 211–25. https://doi.org/10.22210/ur.2024.068.2/04.

Full text

Abstract:

Autor u svome prilogu obrađuje prva tri teorijska djela o poredbenoj književnosti na svijetu, objavljena tridesetih godina XX. stoljeća. Nakon monografije La littérature comparée Paula Van Tieghema (1931) već iduće godine uslijedila je knjiga Poredbena ili komparativna književnost Ive Hergešića, koji je prije toga pohađao seminar Fernanda Baldenspergera na pariškoj Sorboni. Obje knjige detaljno je poznavao Anton Ocvirk, slovenski doktorand, koji je 1936. godine nakon dvogodišnjeg studija na Sorboni i Collège de France objavio i vlastitu Teoriju poredbene povijesti književnosti (Teorija primerj

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

41

Stanić, Saša. "(Ne)mogućnosti književnokritičkih tekstova i njihovo mjesto na tržištu." Fluminensia 31, no. 2 (2019): 275–96. http://dx.doi.org/10.31820/f.31.2.1.

Full text

Abstract:

U uvodnom dijelu rada sagledavaju se neki od problema interpretacije književnoga djela pod utjecajem poststrukturalističkih i dekonstrukcionističkih teorija u znanosti o književnosti. Rad se potom posvećuje pitanju statusa književne kritike u vremenu obilježenom vladavinom spektakla i tržišta, odnosno u kontekstu suvremene zbilje u kojem tekstovi (u najširem značenju riječi) egzistiraju na bitno drugačiji način nego što smo to kroz povijest pismenosti imali prilike svjedočiti. Primjeri kojim se potvrđuju iznijete teze dotiču se domaće književne i medijske scene, kao i prateće književnokritičke

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

42

Lončarević, Vladimir. "Kršćanske teme i motivi muslimanskih pjesnika hrvatske književnosti od moderne do naših dana." Anafora 11, no. 2 (2025): 293–329. https://doi.org/10.29162/anafora.v11i2.6.

Full text

Abstract:

Promatramo li razvoj hrvatske književnosti s religijsko-konfesionalnoga motrišta, tada u njoj prepoznajemo tri kršćanska intencijsko-tendencijska sklopa: katolički, supstancijalan i nosiv, te protestantski i pravoslavni. Osim njih, važan sklop čini muslimanska odnosno islamska književnost. Polazište ovoga rada jest utvrditi doticaj između islamske i kršćanske duhovnosti na primjerima poezije muslimanskih pjesnika hrvatske književnosti. Tema je, nakon utvrđivanja njezine znanstvene relevantnosti i metodološko-hermeneutičkog pristupa istraživanju, obrađena prije svega uvidom u autorske pjesničke

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

43

Gregur, Marko. "Tako vam je bilo nekoć – nakladnički niz dječje književnosti Vinka Vošickoga." Libri et liberi 9, no. 2 (2020): 233–57. http://dx.doi.org/10.21066/carcl.libri.9.2.1.

Full text

Abstract:

Koprivnički tiskar Vinko Vošicki u više desetljeća djelovanja istaknuo se objavljivanjem djela Miroslava Krleže i Augusta Cesarca u vrijeme Obznane, ali i pokretanjem nekoliko nakladničkih nizova. Jedan od njih je nakladnički niz dječje književnosti Tako vam je bilo nekoć koji je preuzeo od njemačkih izdavača Dresdner Jugendschriften Verlaga i Verlagshaus Freye. Ukupno je u razdoblju od 1919. do 1946. objavljeno 56 sveščića koji su bili jeftini i prodavali se u više izdanja te utjecali na mnogobrojnu djecu u Hrvatskoj, ali i izvan nje. Iako je tijekom Drugoga svjetskoga rata tiskao materijal z

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

44

Milković, Ivana. "Zlostavljanje i zanemarivanje djece u dječjoj književnosti." Nova prisutnost XX, no. 2 (2022): 319–32. http://dx.doi.org/10.31192/np.20.2.6.

Full text

Abstract:

U radu se analiziraju glavni i sporedni likovi romana Matilda Roalda Dahla. Razmatraju se osobine i postupci Matilde, glavnoga lika, iz perspektive zlostavljanja i zanemarivanja djece u dječjoj književnosti. Izdvajaju se primjeri različitih oblika posrednoga i neposrednoga fizičkoga i emocionalnoga zlostavljanja, te zanemarivanja navedenih u djelu. Matilda kao junakinja razvija svoje intelektualne sposobnosti do razine u kojoj oni postaju fantastičan element priče i tako rješava nepovoljnu situaciju u kojoj se nalazi. Matilda je aktivan i glavni akter svojega djetinjstva i neustrašivo preuzima

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

45

Balić-Nižić, Nedjeljka. "Hrvatice u biografskom rječniku "Donne illustri" zadranke Itale Bogdanović (1874.-1945.)." Croatica et Slavica Iadertina, no. 1 (January 18, 2017): 251. http://dx.doi.org/10.15291/csi.305.

Full text

Abstract:

Zadarska slikarica i književnica Itala Bogdanović (1874.-1945.) pripada skupini zadarskih pisaca koji su stvarali na talijanskom jeziku, u sredini u kojoj su se stoljećima prožimale hrvatska i talijanska kultura. Iako njezino ime nije ostalo zapamćeno u povijesti književnosti, najviše zbog činjenice da su joj djela ostala neobjavljena, svojom djelatnošću i pristupom životu dala je europski pečat zadarskoj kulturi krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća. Njezina važnost je i u činjenici da se radi o ženi-književnici, čestoj pojavi u europskoj, ali vrlo rijetkoj u okvirima zadarske i dalmatin

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

46

Šutalo, Goranka. "Blagojevićev Pjesnik-putnik (1771) u kontekstu „katoličkoga prosvjetiteljstva“." Scrinia Slavonica 19, no. 1 (2019): 65–92. http://dx.doi.org/10.22586/ss.19(2019).1.3.

Full text

Abstract:

Adam Tadija Blagojević (1745. ili 1746. – nakon 1797.) u hrvatskoj je književnoj historiografiji atribuiran kao najizrazitiji predstavnik jozefinizma u slavonskoj književnosti, što svakako potvrđuje i njegov nevelik književni opus, a ponajprije jedino izvorno autorovo djelo – spjev Pjesnik-putnik, nikoji događaji prvo i posli puta Josipa II. cesara rimsko-nimačkoga u Slavoniju (1771). Unatoč tome što je hrvatska književna historiografija prilično dobro opisala Blagojevićeva djela, čini se da je njihov prosvjetiteljski predznak još uvijek nedovoljno precizno pojašnjen. U radu se stoga Blagojevi

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

47

Babić, Vanda. ""Musarum chorus" Vicka Zmajevića." Croatica et Slavica Iadertina, no. 2 (January 18, 2017): 237. http://dx.doi.org/10.15291/csi.342.

Full text

Abstract:

Za vrijeme studija u Rimu, Vicko je Zmajević, 1694. godine ispjevao i tiskao zbirku pjesama Musarum Chorus na latinskom jeziku, u čast Antona Zena koji je bio zapovjednik mletačke vojske. Zbirka ima 28 stranica, pisana je latinskim jezikom i do sada je neprevedena. Iako je to Zmajevićeva mladenačka rukotvorina, iako je prepuna baroknih sintagmi i kićenih izričaja, u književnom smislu zbirka svjedoči o njegovoj pjesničkoj obrazovanosti, ali i o njegovoj poetskoj nadarenosti i posebnom smislu za književna ostvarenja. U daljnjem svom životu Zmajević se nije upuštao u pjesnička stvaranja, tako da

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

48

Vrcić-Mataija, Sanja, and Jasminka Troha. "Zavičajnost u hrvatskoj dječjoj književnosti." Magistra Iadertina 11, no. 1 (2017): 131. http://dx.doi.org/10.15291/magistra.1331.

Full text

Abstract:

The paper interprets selected genre of diverse texts that belong to Croatian children′s literature connected by the theme of indigeneity. The concept of indigeneity, characterized by linguistic-stylistic features, prominent emotionality and desire for the awareness of indigenous identity (language, landscape, customs, history) could be read to children recipients from children′s poetry, picture books, topologically diverse stories and tales. Literary theory and culture analysis have identified the importance of native and regional identity based on knowing and promoting native values and patri

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

49

Bošković, Ivan J. "Odjeci čina ujedinjenja 1918. godine u dramskoj književnosti i kazalištu." Croatica et Slavica Iadertina, no. 3 (February 7, 2017): 279. http://dx.doi.org/10.15291/csi.371.

Full text

Abstract:

Činu ujedinjenja južnoslavenskih naroda 1918. godine u zajedničku državu svoj je prilog dala i književnost. Uz mnoštvo djela prigodničarskoga karaktera, velik je i broj dramskih djela i na njima građenih kazališnih predstava. Najveći broj ih je inspiriran narodnom pjesmom, poglavito onom iz srpske nacionalne tradicije i mitologije. U nasljedovanju tradicije narodne pjesme mnogi od navedenih autora (Vojnović, Bartulović, Korolija, Dimović) vidjeli su način stvaranja jugoslavenske drame, po mjeri jugoslavenske rase i njezine (vidovdanske) po-etike. Uz naglašenu ujediniteljsku "jugoslavensku naci

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

50

Dürrigl, Marija-Ana. "Sveta Hildegarda iz Bingena - književnost i teologija u viziji." Crkva u svijetu 58, Suppl. 1 (2023): 158–78. http://dx.doi.org/10.34075/cs.58.1s.6.

Full text

Abstract:

Iz svih djela sv. Hildegarde iz Bingena proviru nadahnuće i upute iz Pravila sv. Benedikta. Za života cijenjena, dugo je vremena njezino djelo bilo zastrto pomanjkanjem zanimanja, da bi u 20. stoljeću bila “ponovno otkrivena” kao autorica čija djela - književnost (proza, stihovi, dramsko prikazanje), teologija, glazba, prirodna filozofija - i današnjim primateljima progovaraju kao jedinstven spoj poetskoga nadahnuća i nabožne književnosti. Ona uvijek promatra sve stvorenje kao jedno, kao Božje djelo pa stoga traži veze između povijesti svijeta i povijesti spasenja, te između stvorenoga, materi

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!