Relevant bibliographies by topics / Društvenost / Journal articles
To see the other types of publications on this topic, follow the link: Društvenost.

Journal articles on the topic 'Društvenost'

Author: Grafiati
Published: 4 June 2025
Last updated: 1 August 2025

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Društvenost.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.

1

Andrejić, Ana. "POBOLJŠANJE EMPATIJE U KONTEKSTU SAVREMENOG MORALNOG NATURALIZMA I NEOLIBERALNOG INDIVIDUALIZMA." ГОДИШЊАК ЗА СОЦИОЛОГИЈУ 21, no. 1 (2025): 115–26. https://doi.org/10.46630/gsoc.34.2025.07.

Full text
Abstract:
Ovaj rad se fokusira na predloge i prakse poboljšanja empatije i srodnih sposobnosti, koji su formulisani u okviru debate o moralnom poboljšanju i u oblasti društvene ne- uronauke, kako bi se razmotrilo njihovo shvatanje društvenog i moralnog subjekta u odnosu na rasprostranjene koncepcije subjekta u društvu. Iako bi empatija trebalo da služi kao osnova društvenosti i moralnosti, garantovana evolutivno drevnim neural- nim mehanizmima, njeno istraživanje neuronaučnim metodama i popularizacija pred- loga o njenom poboljšanju redefinišu moralnost i društvenost na individualističkim osnovama. Savr
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Tišma, Sanja, Danijel Baturina, Maja Janković, and Damir Demonja. "Veterans’ Social Working Cooperatives as a Model of Social Entrepreneurship in the Republic of Croatia." Nova prisutnost XXI, no. 2 (2023): 301–16. http://dx.doi.org/10.31192/np.21.2.4.

Full text
Abstract:
Društveno poduzetništvo kao nov način poslovanja područje je spajanja poduzetničkih praksi iz poslovnog svijeta i vrijednosti povezanih s društvenom odgovornosti i načelima održivog razvoja. Braniteljske zadruge i zadruge ratnih veterana globalno su prepoznati modeli razvoja društvenog poduzetništva. Usprkos dugoj tradiciji zadrugarstva u Republici Hrvatskoj (RH), ono još uvijek nije široko korišteni poslovni model. Cilj je istraživanja predstavljenoga u ovome radu da se analizom stanja i praksi ukaže na potencijal koji braniteljske udruge i zadruge imaju kao značajan oblik društvenog poduzetn
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Pătcaș, Sorinel. "Društveno poslanje Crkve." Kairos 13, no. 2 (2019): 247–54. http://dx.doi.org/10.32862/k1.13.2.5.

Full text
Abstract:
Mnogi teolozi i sociolozi tvrde kako je za reafirmaciju socijalne i postmoderne izvorne čovjekove slike i sličnosti s Bogom potrebno čovjeka iznova pretvoriti u „cjelovitu osobu“, sa svim njegovim duhovnim, religijskim ili kulturnim potrebama, a za to je svakako potreban složen teološki pristup. Ova vrsta pristupa, poznata kao socijalna teologija, uključuje društvenu i teološku dimenziju u kalcedonskom jedinstvu te moralno regulira odnos čovjeka i društva, napose odnos između Crkve i modernog te postmodernog sekularnog društva. Ovim izrazom Pravoslavna Crkva i teologija žele ponovno afirmirati
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Šajfar, Petar, and Lorena Strmota. "Društveno poduzetništvo." Obrazovanje za poduzetništvo - E4E 10, no. 1 (2020): 205–19. http://dx.doi.org/10.38190/ope.10.1.12.

Full text
Abstract:
Profitno orijentiran sustav, kao dominantna paradigma, generira brojne probleme u društvenoj sferi, posebice kada je riječ o ranjivim društvenim skupinama među koje spadaju osobe s invaliditetom. Postoje brojni odgovori na navedeno stanje, a jedan od njih je društveno poduzetništvo koje teži integraciji ekonomskih i socijalnih ciljeva čime se smješta na razmeđe profitnog i neprofitnog sektora. Iako svoje korijenje vuče iz 18. stoljeća, u zadnjim desetljećima, a posebice u doba krize, ponovo se aktualizira i intenzivno proučava. Cilj je rada pružiti najvažnije informacije potrebne za razumijeva
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

MILADINOV, MILOŠ. "UMETNOST I KULTURNA INDUSTRIJA U ADORNOVOJ FILOZOFIJI." ARHE 13, no. 26 (2017): 169. http://dx.doi.org/10.19090/arhe.2016.26.169-178.

Full text
Abstract:
Adornovi pojmovi umetnosti i kulturne industrije u ovom radu biće razmatrani s obzirom na njihovu ulogu u društvenom totalitetu. U prvom poglavlju rada autor analizira Adornov način pristupa kulturnim fenomenima i njegovu kritiku pojma kulture kao unificirane celine. Potom, autor skreće pažnju na Adornovu tezu o modernoj umetnosti kao mestu negacije društvenog totaliteta. U nastavku sledi analiza Adornovog određenja kulturne industrije kao pseudo-kulture i pseudo-umetnosti. Na samom kraju, autor skreće pažnju na potencijalne društveno-progresivne implikacije sadržane u pojmu kulturne industrij
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Dojčinović, Milan, and Nikola Dojčinović. "ONLAJN JAVNA SFERA – KARAKTERISTIKE I POTENCIJAL." БАЛКАНСКЕ СИНТЕЗЕ 11, no. 1 (2024): 37–47. http://dx.doi.org/10.46630/bs.1.2024.03.

Full text
Abstract:
Nove društvene i medijske epohe zahtevaju i nova razmatranja transformacije javne sfere kakvu smo do sad poznavali. Onlajn društvenost i medijska sveprisutnost u digitalnom dobu zahtevaju reviziju i smeštanje u novi medijski i sociološki kontekst pojam javne sfere. Sveprisutnost internet medija i digitalna ,,uslovljenost” funkcionisanja savremenog društva teraju na razmišljanje o konstituisanju digitalne javne sfere i preoblikovanih medijskih paradigmi. U predmetnom radu dat je pregled karakteristika i potencijalnog razvoja javne sfere u okviru društvenih mreža i internet prostora. Autori u dr
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Gostović, Uroš. "KORPORATIVNA DRUŠTVENA ODGOVORNOST U FUNKCIJI UNAPREĐENJA IMIDŽA BRENDA." Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu 36, no. 02 (2021): 287–90. http://dx.doi.org/10.24867/11gi01gostovic.

Full text
Abstract:
Eko-marketing i korporativna društvena odgovornost ima izuzetno velik značaj danas, a trendovi nam pokazuju da će ove teme postati još relevantnije u budućnosti. Iako se ulaganje u društveno odgovorno poslovanje u prošlosti smatralo uzaludnim ulaganje, danas je očigledno, da su ovakve investicije mudra odluka kako dugoročno imaju pozitivan uticaj na imidž kompanije u društvu. Cilj svake kompanije jeste profitabilnost, ali se danas stvara sve veći pritisak na kompanije da se bavi pitanjima od značaja za društvo i okolinu. Iz tog razloga, sve više kompanija, u okviru svoje strategije, ima deo po
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Šeparović, Ana, and Tihana Rubić. "Rod i klasa u međuratnoj fotografiji: interdisciplinarni pogled." Život umjetnosti, no. 109 (December 1, 2021): 86–111. http://dx.doi.org/10.31664/zu.2021.109.06.

Full text
Abstract:
U ovom će se radu, na korpusu fotografija reproduciranih na stranicama specijaliziranih časopisa posvećenih fotografiji koji su izlazili tijekom međuraća, razmotriti uobičajene prakse prikazivanja s problemskim fokusom na rodne i klasne pozicije fotografa i fotografiranog/fotografirane te na odnose društvenosti i moći. Interdisciplinarnim povezivanjem perspektiva, spoznaja i pristupa povijesti umjetnosti te etnologije i kulturne antropologije, ovim će se radom doprinijeti propitivanju „prirodnosti” rodnog i klasnoga mjesta u društvu. Iz cjeline fotografija objavljenih u fotografskim časopisima
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Car, Stjepan, Robert Pašičko, and Zoran Kordić. "Zadrugarstvo i društveno odgovorno poslovanje." Socijalna ekologija 29, no. 3 (2020): 417–24. http://dx.doi.org/10.17234/socekol.29.3.4.

Full text
Abstract:
Zadruga kao neovisno udruženje osoba koje udružuju rad za razliku od dioničkog društva u kojem se spaja kapital, organizacijski je oblik udruživanja radi zadovoljavanja zajedničkih ekonomskih, socijalnih ili kulturnih potreba na demokratičan način. Energetske zadruge, koje su naročito proširene u nekim europskim zemljama, predstavljaju oblik zadruga koje su izravno usmjerene na rješavanje energetskih i ekoloških problema, koje stabiliziraju lokalno gospodarstvo, odgovaraju na potrebe ljudi u zajednici, stvaraju pravednije sustave raspodjele dobiti i doprinose povećanju općeg dobra. Društveno p
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Kasumović, Aida, Belma Beganović, and Amra Delić. "ULOGA PORODICE KAO FAKTOR ZAŠTITE I RIZIKA U POJAVI MALOLJETNIČKE DELINKVENCIJE." NIR, no. 24 (June 1, 2024): 68. https://doi.org/10.59417/nir.2024.24.68.

Full text
Abstract:
Živimo u dobu brzih promjena u svim životnim sferama, društvenim odnosima i socijalnim aspekti- ma razvoja ličnosti. Porodica je društvena grupa koja danas najviše osjeti savremene izazove, društ- vena kretanja, globalizciju i izazove tehnoloških dostignuća, koja u konačnici djeluju na karakter ličnosti i porodice. Savremena tehnološka dostignuća doprinose bržem i efikasnijem protoku infor- macija društvenog, porodičnog, poslovnog, psihosocijalnog i globalnog karaktera, te veoma znača- jno utiču na promjene u svim sferama života i društvenih odnosa. Definitivno postaju integracijs- ki segment
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
11

Ostrički, Ivana. "Digitalni alati za društveno čitanje u kontekstu odgojno-obrazovnog procesa." Život i škola 69, no. 2 (2024): 81–95. http://dx.doi.org/10.32903/zs.69.2.5.

Full text
Abstract:
Suradnja i vršnjačka rasprava dominantna su obilježja pripadnika suvremenih generacija, a društveno čitanje potpomognuto digitalnom tehnologijom prirodan odgovor na popularnost društvenog umrežavanja. Platforme i aplikacije za društveno čitanje i učenje omogućuju učiteljima organizaciju društvenog učenja, poticanje učenika na suradnju i vršnjačku raspravu te praćenje napretka i vrednovanje rada svakog pojedinog učenika pa su, stoga, dobar saveznik u osuvremenjivanju odgojno-obrazovnog procesa temeljenog na učeničkim preferencijama.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
12

Milanković, Aleksandar. "ZAJEDNIČKA PERSPEKTIVA – POEZIJA, PERCEPCIJA I KINESTEZIJA POZIVA: POEZIJA NENADA GLIŠIĆA I PLESNI PERFORMANSI NEDE KOVINIĆ." Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva 2, no. 1 (2021): 89–116. https://doi.org/10.5281/zenodo.4784258.

Full text
Abstract:
U analizama teorije i prakse <em>angažovane</em> umetnosti razlikuju se dva smisla <em>angažovanosti</em>: prvi, &scaron;iri smisao, podrazumeva da je svaki vid javnog umetničkog rada &ndash; vid angažovanja. Podrazumeva se i da je specifičan tematsko-motivski okvir (problematizovanje socijalnih motiva) ili usmerenost umetničkog dela ka dru&scaron;tvenim problemima &ndash; vid angažovanja umetnika-umetnica. Međutim, u drugom, užem smislu, pod angažovanim delovanjem se podrazumevaju specifični, artikulisani dru&scaron;tveni zahtevi i apeli, praćeni formalnim ili neformalnim grupnim namerama, dr
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
13

HRISTOV, ĐORĐE. "RUSO, KANT I KRITIKA PROSVEĆENOSTI." Arhe 20, no. 39 (2024): 105–22. http://dx.doi.org/10.19090/arhe.2023.39.105-122.

Full text
Abstract:
U ovom radu se osvrćemo na Rusoovo i Kantovo shvatanje prosvećenosti kroz prizmu Kantove ideje „nedruštvene društvenosti“, sa ciljem da pokažemo da Rusoova kritika prosvetiteljstva pretpostavlja drugačiju ideju hrabrosti od one koju zagovara Kant u svom spisu Šta je prosvećenost?. U prvom delu rada problematizujemo Kantovu ideju „nedruštvene društvenosti“ kao mehanizma koji vodi do prosvećenosti i intelektualne nezavisnosti, pokazujući da se koreni ove ideje nalaze u Rusoovoj filozofskoj istoriji čovečanstva. U sledećem koraku pokazujemo kako Ruso argumentuje protiv ideje progresa koju Kant lo
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
14

Đurđević, Goran, and Suzana Marjanić. "De re robotica." In medias res 12, no. 23 (2023): 3909–21. http://dx.doi.org/10.46640/imr.12.23.9.

Full text
Abstract:
Danas su roboti postali svakodnevica čiji su zadaci sve veći u uslužnim djelatnostima (npr. ugostiteljstvo ili ispitivanje zadovoljstva korisnika), zatim kao automatizirani i samostalni uređaji (npr. usisivači ili automobili) te kao supstitucija za pojedine biljke i životinje (npr. umjetna stabla, RoboBee kao zamjena za pčele i dr.). Tekst se zadržava na nešto manje poznatim robotima – robotiziranim kućnim ljubimcima čiju genezu kao svojevrsnih avatara i malih igračaka pratimo od sredine 1990-ih kada je područje JI Europe preplavljeno dječjim japanskim „kućnim ljubimcem“ Tamagotchijem. Poslije
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
15

Jurčić, Daniela. "POLOŽAJ ŽENE U SOCIJALIZMU – PORAST EMANCIPACIJE ILI DISKRIMINACIJE?" IDENTITETI – KULTURE – JEZICI, no. 4 (2018): 113–24. http://dx.doi.org/10.47960/3029-3103.2018.4.113.

Full text
Abstract:
Položaj žene u socijalizmu u Bosni i Hercegovini, kao i u cijeloj regiji, zanimljivo je područje znanstvenoga istraživanja. U tom kontekstu zanimljivo je promatrati društvene, političke, socijalne i kulturne prilike u Bosni i Hercegovini u razdoblju poslije Drugoga svjetskoga rata, posebice u smislu položaja žene i ženskih pitanja. Do 70-ih godina prošloga stoljeća žene su u većini zemalja dobile pravo glasa, a poslije rata dobile su i brojna druga prava koja su ju, u društvenom smislu, trebala izjednačiti s muškarcima. Znatno je smanjena stopa nepismenosti, povećana je razina obrazovanja, a ž
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
16

Buzov, Ivanka, and Darija Ivošević. "Razvoj ljudskog i društvenog kapitala u kontekstu volonterstva." Školski vjesnik 73, no. 2 (2024): 101–17. https://doi.org/10.38003/sv.73.2.6.

Full text
Abstract:
U radu se raspravlja o mogućnostima stjecanja ljudskog i društvenog kapitala sudjelovanjem u volonterskima aktivnostima. Posebno se promatra sa stanovišta Bourdieuova poimanja kapitala kada se volonterski sektor shvaća kao društveno polje i smješta u širi društveni kontekst. Osim pojmovnih određenja civilnog društva i volonterstva te ljudskog i društvenog kapitala daje se pregled temeljnih koncepata i pristupa istraživanju ljudskog i društvenog kapitala te naglašava učinak volontiranja na njihovo stjecanje. Posebice se prilike volonterstva, osim za cjeloživotnim neformalnim učenjem, povezuju i
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
17

Kišjuhas, Aleksej. "MANJINSKI IDЕNTITETI: PERSPEKTIVA TEORIJE KONTROLE AFEKTA I TEORIJE KONTROLE IDENTITETA". РУСИНИСТИЧНИ СТУДИЇ 1, № 1 (2017): 155. http://dx.doi.org/10.19090/rs.2017.1.155-171.

Full text
Abstract:
U radu su predstavljeni i analizirani manjinski identiteti iz perspektive teorija kontrole afekta i kontrole identiteta. U pitanju su savremene sociološke teorije društvene interakcije i društvenih emocija, a koje ilustrativno referišu ka fenomenu društvenog identiteta individue. Analizirano je na koji način mehanizmi kontrole afekta i kontrole identiteta, odnosno društvene emocije i društveno značenje u kontekstu društvene interakcije i društvene strukture, utiču na generisanje i potvrđivanje (manjinskih) identiteta. Na ovaj način, teorije kontrole afekta i kontrole identiteta predstavljene s
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
18

Madžar, Danijela, and Andrijana Ostojić-Mihić. "DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE U TURIZMU." South Eastern European Journal of Communication 1, no. 2 (2019): 17–25. http://dx.doi.org/10.47960/2712-0457.2019.2.1.17.

Full text
Abstract:
Cilj je ovoga rada istaknuti značaj upravljanja resursima u turizmu na održiv način i prikazati mogućne koristi od primjene koncepata društvene odgovornosti poduzeća. Turizam je jedna od najbrže rastućih i najvažnijih gospodarskih grana u svijetu, karakterizirana brzim oporavkom od krize, sezonskim zapošljavanjem i niskim plaćama, što posebice ukazuje na značaj društveno odgovornoga poslovanja i mogućim posljedicama za društvo, ljude i okoliš. Društvena odgovornost poduzeća u uvjetima globalizacije prepoznata je kao predanost otvorenoga i etičkog poslovanja u skladu s načelima održivoga razvoj
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
19

Garmaz, Jadranka, and Józef Stala. "Neki elementi i načela konfesionalnosuradničkog vjeronauka." Crkva u svijetu 54, no. 1 (2019): 42–58. http://dx.doi.org/10.34075/cs.54.1.3.

Full text
Abstract:
Rad analizira razloge, sadržaj i uvjete konfesionalne suradnje u nastavi katoličkog vjeronauka. U radu se analiziraju neki elementi koji osiguravaju uvjete za konfesionalnosuradnički vjeronauk i pokušavaju se iznjedriti neka vjeronaučna načela konfesionalnosuradničkog vjeronauka, prema primjeru i iskustvima iz SR Njemačke. U drugom dijelu članka podastiru se izazovi koji predstoje vjeronauku za praksu, institucionalnu i znanstvenu razinu kao i za mjesne vjeroučitelje. U trećem dijelu se unutar društveno-kulturnog i religijskog konteksta Republike Hrvatske vjeronauk utvrđuje kao teološko mjesto
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
20

Kranjčević, Jasenka. "Turističko i prostorno planiranje u Hrvatskoj i Jugoslaviji 1960-ih." Journal of contemporary history 53, no. 3 (2021): 1183–208. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v53i3.18737.

Full text
Abstract:
U radu se na temelju tadašnje i recentne (domaće i strane) literature te prostornih planova istražuje međuodnos turističkoga i prostornoga planiranja u Hrvatskoj i Jugoslaviji 1960-ih. Analitičko-interpretativnom metodom proučava se međuodnos tadašnjega društveno-političkog sustava, politika prema turizmu i prostoru, društvenoga planiranja, tijela uprave, institucija specijaliziranih za planiranje, turističkoga prometa, izrađenih prostornih planova, intenziteta izgradnje smještajnih kapaciteta i dr. Zaključuje se da su turističko i prostorno planiranje međusobno bili povezani društvenim planov
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
21

Jelčić, Sandra, and Mirela Mabić. "ISTRAŽIVANJE STAVOVA POTROŠAČA O AKTIVNOSTIMA MARKETINGA OPĆE DOBROBITI." South Eastern European Journal of Communication 1, no. 1 (2019): 45–54. http://dx.doi.org/10.47960/271-0457.2019.1.1.45.

Full text
Abstract:
Na tržištu već izvjesno vrijeme svjedočimo svojevrsnomu prijenosu moći s ponuđača na potrošače koji postaju sve informiraniji, zahtjevniji i zaštićeniji s jasno izraženim kritičkim stavom spram svijeta koji ih okružuje. Marketinške aktivnosti poduzeća promatraju pod povećalom te pravodobno i žustro reagiraju u slučaju nepravilnosti. Društveno odgovorna orijentacija poduzeća postala je imperativ. Ne razmišlja se o usvajanju društveno odgovorne orijentacije poduzeća, nego kako to učiniti na najbolji način. Jedan od koncepata koji se može primijeniti u svrhu diferenciranja i postizanja pozicionir
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
22

Vukmirović, Valentina. "KOMUNICIRANJE DRUŠTVENO ODGOVORNOGA POSLOVANJA U SUVREMENIM MEDIJIMA: STAVOVI I PREFERENCIJE PRIPADNIKA GENERACIJE Y." South Eastern European Journal of Communication 1, no. 1 (2019): 151–62. http://dx.doi.org/10.47960/271-0457.2019.1.1.151.

Full text
Abstract:
Realizacijom aktivnosti društveno odgovornoga poslovanja organizacije mogu postići višestruke pozitivne učinke, kao što su uspostavljanje i unapređenje odnosa s ključnim stakeholderima, generiranje profita i privlačenje investicija, stjecanje naklonosti i podrške potrošača koji postaju promotori organizacije i njezinih proizvoda, te izgradnja i unapređenje korporativnoga imidža. Moderni potrošači visoko vrednuju napore organizacija da podrže i pridonesu razvoju lokalnih zajednica u okviru kojih posluju. Budući da je pojava suvremenih medija transformirala način razmjene informacija s ključnim
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
23

Pintar, Željka. "Što znači dati? - O umijeću darivanja u kontekstu liberalnoga društva i suvremene dječje slikovnice." Metodički obzori 16, no. 2 (31) (2022): 23–46. http://dx.doi.org/10.32728/mo.16.2.2021.02.

Full text
Abstract:
Vrijednosti koje zajednica ljudi hvali, pohvalni ciljevi kojima se individualno teži, karakterne osobine koje se dostojanstvenom čovjeku pripisuju i opći ideali kulturnog okruženja shvatljivi su samo unutar društvenog konteksta iz kojeg proizlaze. Iz tog se razloga ovim radom uvodno naznačuju osnovne karakteristike liberalnog svjetonazora i njemu pripadnog kapitalističkog ekonomskog uređenja. Unutar društvenog konstrukta tako određenih ideološko-gospodarskih obilježja promatra se tumačenje specifičnih društvenih vrijednosti poput slobode, jednakosti i, osobito, solidarnosti. Proces društvenoga
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
24

Tuškan Sjauš, Branka, Magdalena Zlovolić, and Jakša Krišto. "IMPLIKACIJE DRUŠTVENOG ČIMBENIKA U OKVIRU ODRŽIVOG I ODGOVORNOG POSLOVANJA I ULAGANJA." Ekonomska misao i praksa 33, no. 1 (2024): 297–325. http://dx.doi.org/10.17818/emip/2024/1.14.

Full text
Abstract:
Uvažavanje ekoloških, društvenih i upravljačkih čimbenika (ESG) u korporativnom poslovanju pojava je koja se naglašeno proširila u posljednjem desetljeću, uslijed osvještavanja važnosti brige za okoliš i klimu, za društveno odgovorno i održivo poslovanje te dodatno motivirano rastom interesa ulagača za takva ulaganja. Zbog snažnog širenja okolišno, društveno i/ili upravljački odgovornog i održivog poslovanja i ulaganja, javila se potreba i za njihovom konkretnijom regulacijom. Od navedenih čimbenika, najviše pozornosti dobio je najzastupljeniji, okolišni (E) aspekt poslovanja, koji je ujedno i
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
25

Galić, Domagoj, Mate enava, and Ana Mari Bošnjak. "DEKODIRANJE UMJETNE STVARNOSTI." IDENTITETI – KULTURE – JEZICI, no. 11 (December 5, 2025): 29–45. https://doi.org/10.47960/3029-3103.225.11.29.

Full text
Abstract:
Polazišna je točka rada teza Johna Searlea o društvenoj konstrukciji stvarnosti. Očigledan je primjer ove teze pojam novca, jer činjenica da određeni komadi papira (i tkanine) imaju različite vrijednosti ovisi o intersubjektivnome konsenzusu nekoga društva (vrsti društvenoga ugovora). Autori smatraju da, iako je mnoštvo stvari u današnjemu svijetu konstrukt, iz toga ne slijedi da ti konstrukti ne moraju imati racionalno utemeljenje. Postmoderno odmicanje od činjenica i pretjerano naglašavanje interpretacija doveli su do toga da trenutačno živimo u postčinjeničnome stanju. Iako činjenice i dalj
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
26

Lamešić, Kata. "Život, djelovanje i filozofija Josipa Stadlera." Nova prisutnost XVIII, no. 1 (2020): 171–84. http://dx.doi.org/10.31192/np.18.1.12.

Full text
Abstract:
U članku se opisuje nacrt života, društvenog, kulturnog i političkog djelovanja te filozofije prvoga vrhbosanskoga nadbiskupa i neoskolastičkoga filozofa Josipa Stadlera (1843-1918). U prvom su dijelu važni biografski podatci iz Stadlerova života. U drugome se dijelu ističe Stadlerov značajan doprinos u društvenom, kulturnom i političkom području u Bosni i Hercegovini (BiH). Na temelju Stadlerovih filozofskih djela, u trećem se dijelu donosi nacrt Stadlerove neoskolastičke filozofije: spoznajna, ontološka, kozmologijska, teodicejska, psihologijsko-antropološka i etička tematika. Na kraju se uk
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
27

Anušić, Nikola, and Vinko Kovač. "The Impact of Moral Panic on Morbidity of Sexually Transmitted Diseases in SR Croatia at the Beginning of the HIV/AIDS Pandemic." Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 53, no. 1 (2021): 267–304. http://dx.doi.org/10.17234/radovizhp.53.6.

Full text
Abstract:
Potiskivanje zaraznih bolesti kao dominantnih uzroka smrti bio je važan doseg modernizacijskog procesa u socijalističkoj Jugoslaviji. U zapadnim, razvijenijim dijelovima jugoslavenske države preduvjeti za patoceničnu tranziciju sa zaraznih na tzv. man made diseases bili su ostvareni 1960-ih i očitovali su se u rapidnom padu morbiditeta od zaraznih bolesti. Iako je pad morbiditeta bio opći, u dinamici toga pada postojale su stanovite tipološke razlike očite u komparativno sporijem padu incidencije spolno prenosivih bolesti. Razlog tomu treba tražiti u takozvanoj seksualnoj revoluciji 1960-ih go
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
28

Bencetić, Lidija, and Zlatko Jurić. "Urbanistički program grada Zagreba iz 1965." Journal of contemporary history 53, no. 3 (2021): 1209–47. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v53i3.17956.

Full text
Abstract:
Prvi urbanistički dokument donesen nakon Drugoga svjetskog rata kojim se regulira urbanistički razvoj Zagreba jest Urbanistički program grada Zagreba: smjernice za razvoj iz 1965. godine. Dokument je predložen 1963., a prihvaćen 1965., i smatra se sljednikom prethodnih urbanističkih planova (1940.) i prijedloga (1949. i 1953.). Program je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba na čelu s direktorom i glavnim projektantom ing. Zdenkom Kolacijem. Izradu programa pratile su brojne tehničke i financijske poteškoće, a ovim radom analizirat će se koliko je bio uspješan u realizaciji te kakva je rje
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
29

Engler, Tihomir, and Sanja Ivanović Grgurić. "Ususret novoj periodizaciji hrvatske dječje književnosti." Magistra Iadertina 19, no. 2 (2025): 139–58. https://doi.org/10.15291/magistra.4727.

Full text
Abstract:
U sklopu sve mnogobrojnijih istraživanja koja se provode na području znanstvenog proučavanja hrvatske dječje književnosti kao književnoga, kulturnog i društvenog fenomena nameće se potreba ponovnog promišljanja načina utemeljenja periodizacije razvoja hrvatske dječje književnosti. U radu se uvodno polazi od Crnkovićeve periodizacije hrvatske dječje književnosti i njezine društveno-političke kontekstualizacije koju je poduzeo Majhut, da bi se u središnjem dijelu rada iznijela daljnja razmatranja u vezi s njezinim načinom ustrojavanja kao kulturnog polja, a koja bi mogla poslužiti kao poticaj za
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
30

Peša Pavlović, Nikolina. "Publikacijske prakse autora iz društvenog i humanističkog područja u Republici Hrvatskoj." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 66, no. 3 (2023): 27–60. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.66.3.1123.

Full text
Abstract:
Cilj. Cilj istraživanja bio je analizirati sličnosti i razlike u publikacijskim praksama autora iz društvenoga i humanističkoga područja u Republici Hrvatskoj s obzirom na područje znanosti u kojem djeluju i akademski status kojem pripadaju. Specifični ciljevi ovog rada bili su ispitati povezanost publikacijskih praksi i pritiska za objavljivanje te razlike među razlozima za objavljivanje radova kod autora iz društvenog i humanističkog područja te u odnosu na pripadnost različitom akademskom statusu. Metodologija. Istraživanje je provedeno od srpnja do rujna 2021. godine. Anketnom upitniku pris
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
31

Zadravec, Neven, and Ivan Šestak. "Recepcija Marxova pojma otuđenja u filozofiji Gaje Petrovića." Obnovljeni život 72., no. 3. (2017): 363–71. http://dx.doi.org/10.31337/oz.72.3.6.

Full text
Abstract:
Marxova misao korjenito je promijenila društveno–političko uređenje svijeta. Od svih filozofa upravo je Karl Marx najviše utjecao na sva područja ljudskog života te je svojim radom promijenio svijet. Jedan od ključnih problema njegove filozofije problem je ljudskog otuđenja. Čovjek, proizvodeći za kapitalista, udaljuje se od proizvoda svojeg rada, svoje djelatnosti, a samim time i od svoje ljudske biti. Kako je čovjek društveno biće, njegovo otuđenje od vlastite biti utječe i na otuđenje od drugih ljudi. Ekonomsko otuđenje postaje izvor svih drugih otuđenja. Rješenje problema Marx je vidio u p
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
32

Budić, Filip. "Preobražajno prisvajanje lončarske tehnologije, pisma i novca – problemi dubljeg društvenog isprepletanja Grka i urođenika istočne obale Jadrana." Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 54, no. 3 (2022): 103–43. http://dx.doi.org/10.17234/radovizhp.54.23.

Full text
Abstract:
Teorija društvenog isprepletanja (eng. the entanglement theory) interpretativno je sredstvo koje nastoji razlučiti dinamiku kulturnog transfera i odnosa moći između doseljenika i starosjedilaca. Pojašnjava kako su se društva različitih ekonomskih i političkih pozadina mijenjala, međusobno dijeleći društveno-kulturni sadržaj. Teorija je usko povezana s antropologijom konzumacije koja tumači da se odnos ljudi prema novim predmetima ili djelatnostima strukturirao kroz tri temeljne odluke: izravno uklapanje u vlastite društvene okvire i norme, preobražajno prisvajanje ili odbijanje. U fokusu ovog
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
33

Beric, Jovan. "DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANjE I SOCIJALNA POLITIKA." Politička revija 69, no. 3/2021 (2021): 273–90. http://dx.doi.org/10.22182/pr.6932021.13.

Full text
Abstract:
Kompanije posluju u određenom društvenom okruženju, te se njihovo poslovanje mora razmatrati ne sme samo sa stanovišta ekonomskih ciljeva, već i sa aspekta posledica koje takvo poslovanje može proizvesti na društvenu i prirodnu okolinu u kojoj kompanija posluje. Drugim rečima, neophodno je da kompanije, pored ekonomskih, razmatraju i društvene i ekološke posledice svojih odluka. Stoga, socijalna politika, kao delatnost koja se bavi životnim i radnim uslovima ljudi i njihovim unapređenjem, treba više pažnje da posveti ovom konceptu. U radu je najpre sažeto predstavljen razvoj ovog koncepta, nač
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
34

Islamović, Elvira. "MIGRACIJE KAO ODGOVOR NA RIZIKE GLOBALIZACIJE." Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću 13, no. 13 (2022): 269–82. http://dx.doi.org/10.52535/27441695.2021.13.269-282.

Full text
Abstract:
U radu se sa sociološkog aspekta tematiziraju proturječne posljedice procesa globalizacije koja je postala ključna riječ za razumijevanje društvenih promjena u svijetu koje obilježavaju migracije stanovništva, transnacionalni kapitalizam i globalna kultura koja počiva na imperijalnim težnjama Zapada. Radi se o širem geopolitičkom i društvenom procesu čiji su uzroci istovremeno društvenohistorijski, kulturni, politički i ekonomski. Globalizacija pridonosi stvaranju novih identiteta, ali i napetosti i sukoba zbog različitosti po bilo kojoj osnovi: rasnoj, nacionalnoj, religijskoj ili klasnoj. U
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
35

Ćurković, Jozefina. "Radnička kultura kao uporište društvenog sjećanja." Narodna umjetnost 57, no. 1 (2020): 71–91. http://dx.doi.org/10.15176/vol57no104.

Full text
Abstract:
Rad donosi studiju slučaja propale tvornice konca i pamučnog prediva Dalmatinka u Sinju, s fokusom na radničku kulturu kao uporište društvenog sjećanja. Počevši s historijatom tvornice, preko koncepta radništva u kontekstu jugoslavenskog socijalizma, u tekstu se detektiraju ključni elementi za konstrukciju sjećanja radnika na tvornicu. Na temelju kazivanja nekadašnjih radnica istražuje se relacija radnik-tvornica kroz međuodnos koncepata životne povijesti i osobne povijesti te u vezi s konstruktom socija­lističkog čovjeka. U posljednjem dijelu rad se koncentrira na suvremene interpretacije nem
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
36

Jančić, Matea, and Draženko Tomić. "Feminizacija odgojno-obrazovnog sustava iz filozofsko-odgojne perspektive." Danubius Noster 12, no. 1 (2024): 81–88. https://doi.org/10.55072/dn.2024.1.81.

Full text
Abstract:
Feminizacija odgojiteljske i učiteljske profesije podrazumijeva dominirajući broj žena u tim profesijama. Rani i predškolski odgoj načelno se smatrao ženskim poslom pa se okvirno može ustvrditi da je taj posao oduvijek feminiziran. Profesija koja je postupno feminizirana je učiteljska profesija. Na političkom i društvenom planu, krajem 18. stoljeća zapadno društvo još nije ostvarilo jednakopravnost muškaraca i žena. U 20. stoljeću, zalaganjem ženskih pokreta, žene dobivaju pravo glasa i postaju aktivniji akteri društvenog života. Danas žene imaju udio i u važnim društvenim i privrednim funkcij
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
37

Janković, Marko A. "Konstruisanje identiteta u rimskoj Dalmaciji: Salonitanski gladijatori i njihov društveni status." Issues in Ethnology and Anthropology 6, no. 3 (2011): 699–713. http://dx.doi.org/10.21301/eap.v6i3.9.

Full text
Abstract:
&#x0D; &#x0D; Natpisi na kamenim urnama gladijatora, sahranjenim u bliskom okruženju amfiteatra u Saloni, pružaju nam uvid u društveni status gladijatora, što predstavlja pravu retkost u arheološkom zapisu. Informacije koje nam ti natpisi pružaju govore nam o preferiranom identitetu sahranjenih gladijatora. S jedne strane, radi se o robovima bez rimskog građanskog prava sa ograničenim poljem društvenog delovanja, dok se sa druge strane način sahrane (kamena urna sa natpisnim poljem i predstavom) ne razlikuje mnogo od sahrana rimskih građana iz istog perioda. Iako su gladijatori bili veoma popu
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
38

Krpan Smiljanec, Marina. "Dvorac Vižovlje i njegovi stanovnici." Studia lexicographica 14, no. 26 (2020): 7–35. http://dx.doi.org/10.33604/sl.14.26.1.

Full text
Abstract:
Cilj rada je, u smislu interpretacije duha mjesta (genius loci), interdisciplinarnim pristupom, prikazati povijest jedne grane obitelji Galjuf, koja je u razdoblju od druge polovice XVIII. do početka XX. st. kao svoje sjedište imala dvorac Vižovlje, koji se nalazi na zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije, nekoliko kilometara sjeverozapadno od Velikoga Trgovišća. U tom smislu, rad se fokusirao na biografske podatke onih članova obitelji koji su bili vlasnici dvorca. Problematiziran je i društveno-graditeljski status dvorca, na relaciji dvorac–kurija, budući da ni stručno-znanstvena litera
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
39

Raguž, Anđelka, Mia Bušić, and Jelena Jurišić. "ULOGA I PRIMJENA TEHNIKE DRUŠTVENO ODGOVORNOGA POSLOVANJA U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU: PRIMJERI INTERNETSKIH KAMPANJA." South Eastern European Journal of Communication 1, no. 2 (2019): 95–107. http://dx.doi.org/10.47960/2712-0457.2019.2.1.95.

Full text
Abstract:
U radu se konceptu društveno odgovornoga poslovanja pristupa kao tehnici u odnosima s javnošću koja se provodi s dvojakim ciljem (Tench, 2009, str. 111). S jedne strane društvena odgovornost očituje se preko odabranih i planiranih aktivnosti s obzirom na dobrobit društva unutar kojega organizacija djeluje, a s druge strane društveno odgovorno poslovanje provodi se i da bi se (u konačnici) pozitivno utjecalo na imidž i reputaciju organizacije i svih čimbenika iz društvenoga okoliša organizacije, koji eksplicitno utječu na njezinu (tržišnu) opstojnost. Cilj ovoga empirijskog rada jest ispitati n
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
40

Olovčić, Adem, and Vaso Mijanović. "Pojedinac i država u 21. stoljeću: Kriza identiteta kao pokretač napretka u globaliziranom svijetu." MAP Social Sciences 1, no. 1 (2021): 48–57. http://dx.doi.org/10.53880/2744-2454.2021.1.1.48.

Full text
Abstract:
Cilj ovoga rada je da rasvijetli odnos pojedinca i države u okolnostima globaliziranog svijeta, u kome se kao bitnim pojavljuje pitanje krize identiteta i njenog utjecaja na ukupne društvene promjene. Polazeći od dominantnih teorijskih paradigmi politologije: teorija političkog realizma i liberalizma, rad tematizira navedeni odnos, čime se dotiče vrlo značajnih koncepcija društvenog ugovora i ljudskih prava. U zbilji utemeljenoj na realističkoj paradigmi, gdje su nacija – država i identitet jedno, iskorak iz društveno etablirane matrice, nepoželjan je. U tom se smislu, globalizacija kao proces
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
41

Cvijanović, Hrvoje. "Rawls iza vela neznanja." Filozofska istraživanja 43, no. 3 (2023): 481–93. http://dx.doi.org/10.21464/fi43303.

Full text
Abstract:
Autor propituje misaoni eksperiment »vela neznanja« i načela pravednosti Johna Rawlsa putem dvaju glavnih smjerova kritike. Prvo, iako Rawls konstruira veo neznanja kantovskim kategorijama, autor izvodi Rawlsovu motivaciju iz poveznice pravednosti s tradicijom obuzdavanja pleoneksične ljudske prirode, tvrdeći da je u tom kontekstu Rawlsova kantovska retorika zapravo pogonjena hobsovskim strahom od nestabilnosti koji proizlazi iz problema suradnje u tradiciji društvenog ugovora. Drugo, veo neznanja lukavi je instrument privilegiranih za očuvanje prethodno stečenih prednosti, kontrolu stabilnost
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
42

Ahmetašević, Edib. "Strategic dilemmas of Cultural Policy the System of Audiovisual Activity in Republic of Croatia." In medias res 12, no. 22 (2023): 3695–717. http://dx.doi.org/10.46640/imr.12.22.7.

Full text
Abstract:
Kulturna politika Republike Hrvatske na području audiovizualne djelatnosti, prolazeći kroz tranziciju na različite načine ostavila je neizbrisive posljedice na ukupno područje audiovizualne djelatnosti. Uslijed raspada socijalizma, što predstavlja sistemsku tranziciju bivših država socijalističkog sistema prema (različitim modelima) kapitalističkog sistema, desila se i strukturna tranzicija kao rezultat globalnih promjena, pa je došlo do promjena kulturne politike u odnosu na audiovizualnu djelatnost Republike Hrvatske. Dezorijentirana kulturna politika usporila je razvoj audiovizualne djelatn
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
43

Družić, Ivo. "Uloga kriterija poticanja znanstvene izvrsnosti u razvoju znanosti." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 73, no. 2-3 (2023): 527–60. http://dx.doi.org/10.3935/zpfz.73.23.14.

Full text
Abstract:
Kriteriji znanstvene izvrsnosti su u svakoj, osobito relativno maloj znanstvenoj zajednici poput Hrvatske, neophodan ali i neizostavan društveni sustav poticaja, odgovornosti i očekivanja od znanstvenika (doktora znanosti) kao vrha hrvatske znanstveno-obrazovne piramide. Istodobno, oni su i iskaz “samoorganiziranosti” ovog populacijski uskog segmenta hrvatskog društva. Znanstvenici njima oblikuju svoju osobnu i zajedničku potrebu i obvezu kontinuirane potvrde svoje intelektualne radoznalosti i talenta, istraživačkom predanošću i marljivošću, te mjerljivim i struci ali i široj društvenoj zajedn
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
44

Manzeschke, Arne. "Können Roboter Menschen moralisch verletzen?" Synthesis philosophica 39, no. 1 (2024): 61–71. http://dx.doi.org/10.21464/sp39104.

Full text
Abstract:
U mjeri u kojoj su roboti oblikovani kao partneri u društvenoj interakciji ljudi, postavljaju se ozbiljna moralna pitanja. Članak istražuje pitanje mogu li roboti moralno povrijediti ljude. Razradu pitanja počinjem s (1) kratkom refleksijom o tome što se podrazumijeva pod »roboti«. (2) Skiciram što znači biti moralno povrijeđen. U daljem koraku (3) ispituju se razlike među fizičkom, psihičkom i moralnom nanošenju štete. To nas dovodi (4) do pitanja koja vrsta aktera bi mogla biti uzročnik takvog nanošenja štete. Stoga, upućujem (5) na jasno ustanovljenu taksonomiju bogova, ljudi, životinja, bi
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
45

Uzunić, Mislav. "Ludwik Fleck." Revija za sociologiju 53, no. 2 (2023): 213–37. http://dx.doi.org/10.5613/rzs.53.2.2.

Full text
Abstract:
U radu se problemski razmatra teorija Ludwika Flecka s posebnim naglaskom na njegovu primjenu sociološke analize na problematiku spoznaje i znanosti. Fleckove se prosudbe zatim uspoređuju s teorijom Thomasa Kuhna i teorijom edinburške sociološke škole (SSK) s ciljem da se ocrtaju njihove konceptualne i metodološke razlike glede definiranja društvenog u znanosti. Postoji kontinuirana osovina sociološkog analiziranja znanosti i spoznaje u dvadesetom stoljeću na relaciji Fleck, Kuhn, SSK. Međutim, u radu se argumentira da su Fleckova i Kuhnova teorija fundamentalno podudarne zbog analize racional
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
46

Jovanovic, Dejan. "KONCEPT DRUŠTVENE PRAVDE I NAGON ZA MOĆ." Srpska politička misao 71, no. 1/2021 (2021): 87–109. http://dx.doi.org/10.22182/spm.7112021.5.

Full text
Abstract:
Predmet ovog članka je odnos između moći i pravde u ljudskom društvu, govoreći u širem smislu. Uže posmatrano, odnos između, od čoveka neodvojivog, osećaja inferiornosti, iz kojeg se, usled sprege straha i potrebe za većom bezbednošću tela, rađa nagon za moć, koji u većini slučajeva nikada ne biva zadovoljen. Cilj članka je da pokaže da postoji veza između nedovoljne količine akumulirane moći koja se uvek meri u odnosu na nečiju tuđu moć, sa jedne strane, i porekla potrebe za društvenom pravdom, sa druge strane. Teorijski okviri koji su korišćeni se odnose, pre svega, na psihologiju čoveka Alf
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
47

Martić, Zvonko. "REGIONALNI IDENTITET HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI – DUVNJACI BOSANCI I/ILI HERCEGOVCI I/ILI DALMATINCI." IDENTITETI – KULTURE – JEZICI, no. 9 (October 24, 2024): 165–86. http://dx.doi.org/10.47960/3029-3103.2023.9.165.

Full text
Abstract:
U ovome se radu propituje regionalni identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini na primjeru stanovnika Općine Tomislavgrad. Kroz povijest je Tomislavgrad u nekoliko navrata mijenjao ime. Naziv Duvno najpoznatiji je. Po njemu se stanovnici ove Općine nazivaju Duvnjacima te se neki od njih identificiraju kao Hercegovci, Bosanci ili Dalmatinci. Fokus je ovoga rada na odnosu nacionalnoga i regionalnoga identiteta u specifičnosti bosanskohercegovačkoga suvremenog društveno-političkog konteksta. Identitet se promatra kao relacijski, kontrastivni, situacijski i dinamični koncept koji je uvijek u mijeni,
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
48

Perušić, Luka. "Kozmobioetika." Obnovljeni život 73., no. 3 (2018): 311–28. http://dx.doi.org/10.31337/oz.73.3.2.

Full text
Abstract:
Heuristička propulzivnost bioetike u posljednjih trideset godina potaknula je na značajno proširenje područnog opsega: na metodološkom planu razvoj je obilježen kretanjem od disciplinarnosti do transdisciplinarnosti, a na problemskom planu od biotehničkih izazova do mišljenja cjeline živog svijeta. Međutim, bioetička ispitivanja još uvijek u obzir ne uzimaju probleme iz humanističke i prirodoznanstvene kozmologije, čak ni u sklopu projekta integrativne bioetike, što je izrazito problematično s obzirom na važnost njihovih jezgri znanja. Razvijanje ljudskog društva prema objedinjavanju s prostor
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
49

Bekic, Ivana, Jadranka Ivankovic, and Magdalena Bednjanec. "EXTROVERSION-INTROVERSION DIMENSION OF THE HULT PRIZE PARTICIPANTS DUE TO CREATIVE INNOVATION PROCESS." Ekonomska misao i praksa 33, no. 2 (2024): 405–24. https://doi.org/10.17818/emip/2024/2.3.

Full text
Abstract:
Inovacije su pokretač društvenog i ekonomskog razvoja. Prema konceptualnim postavkama Swannova modela na kojima se temelji ovaj rad, ekonomski i društveno učinkovita inovacija procesno je strukturirana. Svaka faza inovativnog procesa zahtijeva različite osobine ličnosti njezinih dionika. Cilj istraživanja bio je utvrditi u kojoj su mjeri zastupljene osobine ličnosti dimenzije ekstroverzije-introverzije sudionika HULT Prize natjecanja te kakvo je njihovo vrednovanje pojedinih faza i odrednica Swannova modela kako bi se učinkovitije usmjerila dinamika kreativnog procesa i inovativnog timskog rad
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
50

Maros, Zorica. "Feminizam, rodna ideologija, transrodnost. Neki vidovi i stav Crkve ." Crkva u svijetu 59, no. 2 (2024): 376–98. http://dx.doi.org/10.34075/cs.59.2.6.

Full text
Abstract:
Stoljetno tumačenje seksualnosti u biološkom ključu konfiguriralo je društveno-političke strukture koje su uzrokovale brojne nepravde tretirajući žene kao biološki slabija i stoga inferiorna bića. Na temelju biološkog spola pripisivane su im određene uloge (rodne uloge) koje su i stvarale tu podređenost, iz nje proizlazile, ali i nju jačale. Želja da se oslobode uloga pripisanih ženskom spolu, pretvorila se u borbu protiv biološkog determinizma i stereotipizacije, koja je ne samo dekonstruirala rodne uloge, nego se s vremenom proširila i na dekonstrukciju samog biološkog spola, i to putem rodn
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
You might also be interested in the bibliographies on the topic 'Društvenost' for other source types:
Books
We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!

To the bibliography