Relevant bibliographies by topics / E- obrazovanje

Contents

  1. Journal articles
  2. Dissertations / Theses
  3. Books
  4. Book chapters
  5. Conference papers

Academic literature on the topic 'E- obrazovanje'

Author: Grafiati
Published: 4 June 2021
Last updated: 10 February 2022

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the lists of relevant articles, books, theses, conference reports, and other scholarly sources on the topic 'E- obrazovanje.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Journal articles on the topic "E- obrazovanje"

1

Skočić Mihić, Sanja, Iris Gabrić, and Sandra Bošković. "Učiteljska uvjerenja o vrijednostima inkluzivnog obrazovanja." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 52, no. 1 (July 8, 2016): 30–41. http://dx.doi.org/10.31299/hrri.52.1.3.

Full text
Abstract:
Hrvatska obrazovna politika inkluzivna je i usmjerena na promicanje inkluzivnih vrijednosti u zajednici. Učiteljska uvjerenja i stavovi prema inkluzivnom obrazovanju ključni su za uspješno obrazovanje učenika s teškoćama u redovnim razredima. U radu se polazi od hipoteze da učitelji smatraju da inkluzivno obrazovanje podjednako doprinosi razvoju učenika s teškoćama i njihovih tipičnih vršnjaka te da se učitelji međusobno razlikuju u odnosu na neka socio-demografska obilježja. U istraživanju su sudjelovala 274 učitelja iz dvije županije u Republici Hrvatskoj. Korišten je preveden i prilagođen upitnik Učiteljskih uvjerenja o inkluziji učenika s teškoćama (Teachers’ Opinions about the Inclusion of Children with Moderate to Severe Special Needs in General Education Settings (Linn i Coelho da Silva, 2014). Značajnom redukcijom varijabli dobivena je skala učiteljskih uvjerenja o vrijednostima inkluzivnog obrazovanja, dobrih metrijskih karakteristika, koja sadrži 2 faktora: (1) Inkluzivno obrazovanje doprinosi razvoju tipičnih učenika i (2) Inkluzivno obrazovanje doprinosi razvoju učenika s teškoćama. Učitelji se slažu da inkluzivno obrazovanje doprinosi razvoju tipičnih učenika, a djelomično se slažu da doprinosi i razvoju učenika s teškoćama. Viša razina slaganja glede tvrdnje da inkluzivno obrazovanje doprinosi razvoju tipičnih učenika prisutna je kod mlađih učitelja s višom razinom obrazovanja, dok učitelji koji su slušali kolegij o inkluzivnom obrazovanju tijekom inicijalnog obrazovanja u većoj mjeri smatraju da inkluzivno obrazovanje doprinosi i razvoju učenika s teškoćama. Upravo uvjerenje da inkluzivno obrazovanje doprinosi razvoju inkluzivnih vrijednosti kod svih učenika te da učenici s teškoćama mogu akademski i socio-emocionalno napredovati u redovnim razredima, snažno određuje spremnost učitelja za korištenje prilagodbi u poučavanju učenika s teškoćama i razvijanje inkluzivnog razrednog ozračja. Uz razvoj kompetencija za poučavanje u inkluzivnoj nastavi, neophodno je i oblikovanje takvih uvjerenja u učitelja koja promoviraju inkluzivne vrijednosti.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Ninčević, Alan, and Miran Pavlič. "Motiviranost stručnjaka zaštite na radu za obrazovanje." Sigurnost 58, no. 1 (April 1, 2016): 31–45. http://dx.doi.org/10.31306/s.58.1.2.

Full text
Abstract:
SAŽETAK: Motivacija za obrazovanje u području zaštite na radu jedan je od ključnih čimbenika u procesu obrazovanja. U ovome istraživanju, metodom anketiranja, prikupljeni su podaci i analizirane obrazovne navike, motivacija i mišljenja stručnjaka zaštite na radu (N = 388). Najčešće se ti stručnjaci usavršavaju pohađanjem seminara, kongresa, simpozija i radionica, i to u prosjeku tri puta godišnje. Među aktivnim oblicima obrazovanja najčešći su proučavanje stručne literature i diskusije s kolegama iz struke. U 2013. godini 82 % ispitanika navelo je da izrađen pravilnik, koji regulira stručno usavršavanje za zaštitu na radu u 2011. godini, nije postigao željeni cilj da poveća njihov interes za obrazovanjem. Procjena izvora motivacije pokazala je da je 3,8 % ispitanika intrinzično, iznutra motivirano, 91,6 % ih je ekstrinzično, vanjski motivirano, dok ih 4,6 % uopće nije motivirano za obrazovanje u području zaštite na radu. Pravilnik je nakon uvođenja djelovao pozitivno na motivaciju za obrazovanjem stručnjaka za zaštitu na radu, a potrebne su daljnje korekcije sadržaja pravilnika.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Bosanac, Maja, and Jovana Mulutinović. "VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE IZ UGLA KONCEPTA LJUDSKOG KAPITALA." Zbornik Odseka za pedagogiju, no. 29 (October 27, 2020): 71–87. http://dx.doi.org/10.19090/zop.2020.29.71-87.

Full text
Abstract:
U okviru proučavanja odnosa pedagogije i drugih nauka tradicionalno primarni značaj pridaje se odnosu pedagogije prema filozofiji, sociologiji, psihologiji i antropologiji kao predmetno i metodološki bliskim naukama. U radu se polazi od stava da u savremenim uslovima ne treba da se zanemari ni odnos pedagogije i ekonomije. Savremeno obrazovanje suočava se sa brojnim izazovima i promenama koje su prvenstveno uslovljene procesom globalizacije, kao i uticajima neoliberalne ideologije. Kao cilj rada postavlja se sagledavanje značaja teorije ljudskog kapitala kao jednog od teorijskih pristupa u okviru proučavanja globalizacije obrazovanja, a koji sve više dobija na značaju, prvenstveno u oblasti visokoškolskog obrazovanja. Međutim, pridavanje sve većeg značaja ekonomskim aspektima obrazovanja rezultiralo je brojnim kritikama. Kao zaključak rada ističe se da se obrazovanju u celini, a posebno visokoškolskom obrazovanju pristupa sve više iz ugla ekonomskih aspekata. Iako je ovaj proces neizbežan prvenstveno kao posledica globalizacije, u cilju očuvanja humanističke dimenzije obrazovanja značajno je razumevanje i brojnih izazova i promena sa kojima se suočava proces visokoškolskog obrazovanja.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Šabić, Josip, Jelena Matić Bojić, and Iris Marušić. "Gimnazija ili četverogodišnja strukovna škola? Osobne i socijalne odrednice odabira vrste srednjoškolskog obrazovanja." Revija za sociologiju 50, no. 2 (September 4, 2020): 139–59. http://dx.doi.org/10.5613/rzs.50.2.1.

Full text
Abstract:
Integrativni teorijski modeli, poput socijalno-kognitivne teorije obrazovnih i karijernih izbora, prepoznaju brojnost i složenost odrednica učeničke odluke o odabiru vrste srednjoškolskog obrazovanja. No, malobrojna su istraživanja u kojima se istodobno provjeravao doprinos većeg broja odrednica te odluke. Cilj ovog rada je istražiti doprinos različitih osobnih i socijalnih odrednica učeničkog odabira gimnazijskog ili četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja; obrazovnih odabira koji omogućuju izravnu prohodnost prema visokom obrazovanju. Osobne su odrednice spol, školski uspjeh, akademska samoefikasnost, samopoštovanje te čimbenici odabira srednjoškolskog obrazovanja, dok su socijalne odrednice učeničke procjene radnog i obrazovnog statusa roditelja te srednjoškolske aspiracije roditelja za dijete. U istraživanju su korišteni podatci prikupljeni upitnicima na učenicima 7. i 8. razreda 23 zagrebačke osnovne škole (N=784). Testiran je binarni logistički model kojim je ispitan relativni doprinos odrednica u objašnjenju odabira vrste srednjoškolskog obrazovanja. Od osobnih odrednica ulogu u učeničkim odabirima imaju spol, školski uspjeh i samoefikasnost. Četverogodišnje strukovno obrazovanje češće žele upisati mladići, učenici/ce nižeg uspjeha i niže samoefikasnosti. Među socijalnim odrednicama ulogu imaju radna aktivnost majke i srednjoškolska aspiracija roditelja za dijete. Četverogodišnje strukovno obrazovanje češće žele upisati učenici/ce čije su majke radno neaktivne, čiji roditelji žele da oni upišu četverogodišnje strukovno obrazovanje te učenici/ce koji nisu upoznati s aspiracijama svojih očeva za njih. Rezultati potvrđuju dosadašnje nalaze o povezanosti individualnih varijabli poput školskog uspjeha i samoefikasnosti s namjerama učenika vezanim za upis gimnazijskoga ili četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja. Među socijalnim odrednicama, aspiracije roditelja pokazale su se važnijima za djetetovu namjeru upisa vrste srednjoškolskog obrazovanja od njihova socioekonomskog statusa.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Stojković, Jadranka. "VOĐENJE KAO NEZAOBILAZNA FUNKCIJA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA U SUVREMENOM VRTIĆKOM KONTEKSTU." Zbornik Odseka za pedagogiju, no. 29 (October 27, 2020): 107–28. http://dx.doi.org/10.19090/zop.2020.29.107-128.

Full text
Abstract:
Kvalitetno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u kontekstu suvremenih ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja zahtijeva profesionalno pedagoška, didaktička i metodička znanja stečena kroz inicijalno obrazovanje, ali i dodavanje i primjenu brojnih drugih kompetencija. U radu je analiziran kontekst ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u svjetlu suvremenih paradigmi u odgoju i obrazovanju iz kojih nedvojbeno proizlazi potreba stjecanja novih kompetencija s naglaskom na voditeljske kompetencije koje postaju bitna pedagoška svojstva svih nositelja odgojno-obrazovnog procesa (odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja). Akceptiranjem vođenja kao procesa kojim se u određenim situacijama nastoji utjecati na pojedinca ili grupu kako bi se postigli određeni ciljevi otvara se potreba višedimenzionalnog pogleda na taj fenomen.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Bosanac, Maja, and Radovan Grandić. "Sličnosti i razlike Šuvarove i bolonjske reforme obrazovanja." Obrazovanje za poduzetništvo - E4E 11, no. 1 (June 14, 2021): 162–72. http://dx.doi.org/10.38190/ope.11.1.4.

Full text
Abstract:
Odgoj i obrazovanje oduvijek su neraskidivo povezani s društvenim, ekonomskim, političkim i kulturnim događajima. Cilj rada je razmotriti osnovne sličnosti i razlike između bolonjske i Šuvarove reforme obrazovanja. Iako je bolonjska reforma usmjerena na visoko obrazovanje, a Šuvarova se reforma prvenstveno odnosila na srednjoškolsko obrazovanje te reforme također sadrže brojne sličnosti čije bi implikacije mogle biti važne za cjelovitije razumijevanje brojnih očekivanja koja postavljaju moderne obrazovne ustanove. Jedna od osnovnih sličnosti obje reforme je povezanost obrazovanja sa svijetom rada i zahtjevima tržišta. Upravo je ta karakteristika modernih zahtjeva za odgojem obrazovanja istovremeno najkontroverznija i često kritizirana. Doprinos ovog rada podrazumijeva aktualizaciju pitanja Šuvarove reforme koja se često uspoređuje s bolonjskim procesom. U zaključku rada ističe se da bez obzira na razlike, čija je jedna od osnovnih činjenica da je Šuvarova reforma napuštena za razliku od trenutne bolonjske, usporedba ovih reformi može biti važna posebno kada je riječ o razumijevanju društveno-ekonomskih i političkih utjecaja na proces obrazovanja.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Džinkić, Olja. "KONSTRUKTIVISTIČKA PERSPEKTIVA U OBRAZOVANJU – OD POUČAVANJA DO UČENJA." Педагошка стварност 66, no. 1 (October 14, 2020): 3–14. http://dx.doi.org/10.19090/ps.2020.1.3-14.

Full text
Abstract:
U ovom radu akcenat je na konstrukivističkoj perspektivi u obrazovanju, u čijem središtu se nalazi učenik, a proces učenja ima aktivnu, konstruktivnu i socijalnu prirodu. Pomenuta perspektiva predstavljena je od njenog nastanka, do mesta i uloge koju zauzima u savremenom društvu. Cilj rada odnosi se na sagledavanje osnovnih ideja i elemenata konstruktivizma značajnih za novonastale promene i situacije u savremenom svetu, te za savremeno obrazovanje današnjeg društva. Teorijskom analizom zaključuje se da obrazovni potencijal konstruktivističke perspektive pomera granice obrazovanja od poučavanja do učenja, i da kao takav predstavlja savremeni sistem obrazovanja značajan u pripremi mladih za suočavanje sa izazovima društva, i u razvijanju njihovih sposobnosti za fleksibilno prilagođavanje svetu koji se brzo menja.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Lazarevic, Andrijana. "OBRAZOVNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE: STANDARDI I IZAZOVI REPUBLIKE SRBIJE U PROCESU USAGLAŠAVANJA." Administracija i javne politike 13, no. 1/2020 (October 5, 2020): 53–69. http://dx.doi.org/10.22182/ajp.1312020.3.

Full text
Abstract:
Kao država koja kao svoj glavni spoljnopolitički cilj ima članstvo u EU, Republika Srbija od 2014. godine vodi pregove za članstvo u Uniji. Taj proces podrzumeva pregovore koji su podeljeni u 35 poglavlja. Jedno od dva poglavnja koje je privremeno zatvoreno je poglavlje 26 koje se odnosi na obrazovanje i kulturu. Predmet ovog rada će upravo biti obrazovanje, i to evropsko obrazovanje sa fokusom na ciljeve, standarde i instumente evropske obrazovne politike. Drugi deo rada biće posvećeno detaljnijoj analizi uslova sadržanih u poglavlju 26 koje Srbija ima da ispuni u cilju daljeg usaglašavanja sa standardima EU u oblasti obrazovanja. Poslednji deo rada prikazuje stepena usklađenosti obrazovnog sistema Republike Srbije meren indikatorima ostvarivanja napretk u ciljevima proklamovanim Stateškim okvirom Unije u oblasti obrazovanja i obuka. Autorka zaključuje da je neophodno izvršiti reviziju postojećeg učinka na svim nivoima obrazvanja i posebno raditi na unapređenu većeg stepena inkluzije i dostupnosti svih nivoa obrazovanja.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Maksimović, Jelena, Jelena Osmanović, and Anastasija Mamutović. "Kompetencije nastavnika za medijsko obrazovanje." In medias res 9, no. 17 (September 14, 2020): 2685–707. http://dx.doi.org/10.46640/imr.9.17.7.

Full text
Abstract:
U moderno doba kompetencije za medijsko obrazovanje postale su integralno svojstvo uspješnog nastavnika. Usprkos tome, tematika medijske pismenosti nastavnog kadra na našim prostorima nije još uvijek temeljno istražena. Iz tog razloga cilj istraživanja odnosio se na ispitivanje medijske pismenosti i kompetencija nastavnika za medijsko obrazovanje. U istraživanju je korištena petero - stupanjska skala procjene Kompetencije nastavnika za medijsko obrazovanje (KNMO) sastavljena od 31 itema. Prvi segment skale procjene odnosio se na ispitivanje kompetencija nastavnika za upotrebu medijskih sredstava, drugi segment odnosio se na svrhu upotrebe medija i treći na spremnost nastavnika da unapređuju vlastite kompetencije za medijsko obrazovanje. U istraživanju je učestvovalo 152 nastavnika (na području Niša, Dimitrovgrada, Zaječara, Merošine i Oblačine) čiji su stavovi analizirani u odnosu na predmetno područje (prirodnih/tehničkih i društveno - humanističkih znanosti), godine starosti, (do 35 i više od 35), godine radnog staža (do 10; od 10 do 20 i više od 20) i stručno usavršavanje u oblasti medijskog obrazovanja. Rezultati istraživanja su pokazali da 75% ispitanika sebe smatra medijski kompetentnom osobom i da nastavnici najpozitivnije procjenjuju vlastite kompetencije za upotrebu e - maila, programa Word, internet siteova; računara; medijskih uređaja kao što su fotoaparat, kamera, radio i televizija i Power point prezentacija. Niži stupanj povjerenja u vlastite kompetencije za upotrebu medijskih sredstava nastavnici su iskazali kada je bila riječ o upotrebi programa Excel i društvenih mreža kao što su Facebook i Instagram. Rezultati istraživanja također su pokazali da se nastavnički kadar na našim prostorima najčešće suočava s teškoćama prilikom tendencije da kreira blog o vlastitom odgojno - obrazovnom radu i primjeni obrazovnog softvera u radu s učenicima. Kada je riječ o svrsi upotrebe, rezultati istraživanja su pokazali da nastavnici medijska sredstva najčešće koriste u cilju pronalaženja nastavnog materijala i pripreme aktivnosti koje će se realizirati u radu s učenicima, a najrjeđe za ostvarivanje komunikacije sa roditeljima učenika. Rezultati istraživanja pokazuju da s jedne strane ispitanici smatraju da je potrebno više pažnje posvetiti medijskom obrazovanju nastavnika, a s druge strane u dovoljnoj mjeri ne prate novine u oblasti informaciono - komunikacionih tehnologija, ne upoznaju se učestalo sa internet siteovima korisnim za medijsko opismenjavanje, rijetko prate blogove koje kreiraju drugi nastavnici u cilju medijskog obrazovanja ili čitaju stručnu literaturu koja može doprinijeti njihovoj kompetentnosti za primjenu medija u nastavi. Također, rezultati istraživanja pokazuju da nastavnici smatraju da razmjena iskustava s kolegama doprinosi u najvećem stupnju razvoju kompetencija za primjenu medijskih tehnologija. Kada je riječ o nezavisnoj varijabli - predmetno područje, rezultati pokazuju da nastavnici prirodno / tehničkih znanosti pozitivnije procjenjuju vlastite medijske kompetencije i da učestalije prate novine iz oblasti informacijsko - komunikacijskih tehnologija u odnosu na nastavnike društveno - humanističkih znanosti. Također, u istraživanju je uočena tendencija da s porastom godina radnog staža nastavnika opada stupanj pozitivnog procjenjivanja vlastitih kompetencija za upotrebu medijskih sredstava i stupanj spremnosti za stjecanje medijskog obrazovanja. Kada je riječ o nezavisnoj varijabli koja se odnosi na stručno usavršavanje u oblasti medijskog obrazovanja rezultati istraživanja pokazali su da nastavnici koji su se u oblasti primjene medija stručno usavršavali pozitivnije procjenjuju vlastite medijske kompetencije i pokazuju veći stupanj spremnosti za daljnje stručno usavršavanje u odnosu na nastavnike koji se nisu medijski obrazovali putem seminara, radionica i tečajeva.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Paar, Dalibor. "Nacionalni park Sjeverni Velebit kao vrhunsko edukativno-turističko središte." Senjski zbornik 46, no. 1 (January 5, 2020): 105–18. http://dx.doi.org/10.31953/sz.46.1.5.

Full text
Abstract:
Sjeverni Velebit hrvatski je biser koji u kontekstu obrazovanja 21. stoljeća, zaštite prirode, suočavanja s ugrožavanjem prirode i klimatskim promjenama može postati europski značajan edukativni centar. Osim vrednovanja, zaštite prirode i doprinosa obrazovanju, ovaj pristup može otvoriti nova radna mjesta te podići kvalitetu života lokalne zajednice. Pri tome se povezuju različiti sadržaji – obrazovni, znanstveni, kulturni, športski, zdravstveni i dr. Suvremeno znanstveno (STEM) obrazovanje temeljeno na značajnoj georaznolikosti i bioraznolikosti može se u obliku programa ponuditi dionicima obrazovnoga sustava. Krški fenomeni Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, posebice njegove duboke jame, jedna su od tema koja ima velike znanstveno-istraživačke i edukativne izazove.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
More sources

Dissertations / Theses on the topic "E- obrazovanje"

1

Emina, Kopas-Vukašinović. "Karakteristike i razvoj programa za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Srbiji." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2004. http://dx.doi.org/10.2298/NS20041113KOPASVUKASINOVIC.

Full text
Abstract:
Karakteristike i razvoj programa za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Srbiji, od osnivanja prvih predškolskih ustanova do danas, prate strategiju celokupne društvene zajednice u odredjenom periodu, u odnosu na vaspitanje i obrazovanje u toj zajednici.U zavisnosti od istorijskih uslova, društveno-ekonomskih i kulturnih uticaja, na teritoriji današnje Republike Srbije, ideje o institucionalnom predškolskom vaspitanju i obrazovanju su se razliĉito razvijale u pojedinim regionima. Sa promenama pedagoških ideja, stavova o deci, detinjstvu i njihovom vaspitanju, menjali su se i programi, sa tendencijom postepenog unapredjivanja.Sagledavanje razvoja ideja o predškolskom vaspitanju i obrazovanju u Srbiji, kao i njihove primene u praksi, vršeno je na osnovu postojećih zvaniĉnih, poluzvaniĉnih i nezvaniĉnih programa koji, zajedno sa pedagoškim idejama i utvrdjenim zakonskim dokumentima toga vremena, predstavljaju primarne istorijske izvore.Obeleţja utvrdjenih razvojnih perioda i karakteristike programa ukazuju na neravnomernu zastupljenost elemenata koji ĉine njihov sastavni deo. Odredjeni društveno-ekonomskim uslovima i teorijskom podlogom, u postojećim programima su na specifiĉan naĉin predstavljeni ciljevi, zadaci i njihove funkcije, aspekti razvoja liĉnosti, tumaĉenje igre i igraĉaka, didaktiĉko-metodiĉka uputstva za rad vaspitaĉa, vremenskla artikulacija aktivnosti i dr.Polazeći od ĉinjenice da program rada predstavlja osnovni radni dokument vaspitno-obrazovne ustanove, on mora da bude jasno uputstvo nosiocima realizacije za dalje individualno planiranje, programiranje i evaluaciju, u skladu sa karakterom ustanove, potrebama dece, njihovih roditelja, kao i društvene zajednice u celini, što je bitan uslov za uspešno ostvarivanje postavljenih ciljeva predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
Characteristics and development of preschool education in Serbia, from the time of the first nursery schools till present days, has been following the strategy of general society development in the particular period and is related to society attitudes concerning bringing up and education of preschool children.Ideas of institutional preschool education on the teritory of present Serbia have been developed differently in different regions, depending on the historical conditions, social, economic and curtural influences. Curriculums have been bring changed and gradually improved along with the changing of educational ideas attitudes towards, children, childhood and bringing up.Developing of those ideas regarding preschool education in Serbia and their practical application have been monitored on the basis of the existing formal, semi-formal and unformal curriculums which, together with educational ideas and official documents of that time, present principal historical sources.Characteristics of those development periods and characteristics of curriculums reveal an uneaven distribution of their basic elements. Aims and objectives, tasks and functions, personality aspects, games and toys interpretation, methodology and didactical instructions for preschool teachers, time of activity etc, have been presented in a specific way in those curriculums in relation to social-economic conditions and theory basis.Starting from the fact that a curriculum is the basic working document for every educational institution, it has to provide the educators clear instructions for further individual planning, programming and evaluation, in accordance to preschool character, and the needs of children, parents and community, which all together will make essential condition for successful realization of preschool education aims and objectives.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

M, Savić Ana. "METODE RAZVOJA I PRIMENA XML WEB SERVISA KAO PODRŠKA TRADICIONALNOM OBRAZOVNOM PROCESU." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Tehnički fakultet Mihajlo Pupin u Zrenjaninu, 2007. http://dx.doi.org/10.2298/NS20070705SAVIC.

Full text
Abstract:

Glavna hipoteza koja je razvijena i dokazana u okviru ove doktorske disertacije je da primena obrazovnog softvera “InternetUcenje”, kao podrška tradicionalnom obrazovnom procesu omogućava postizanje boljih rezultata u nastavi. U eksperimentalnom delu doktorske disertacije je organizovano daljinsko učenje preko Interneta korišćenjem programskog paketa InternetUcenje, u okviru koga je izvršeno testiranje i merenje relevantnih parametara od uticaja na efikasnost ovog načina učenja. Najznačajniji naučni doprinos ove doktorske disertacije je formalna specifikacija skupa obrazovnih i metoda informaciono komunikacionih tehnologija za realizaciju podrške tradicionalnog
obrazovanja, kao i dokaz boljih kvantitativnih i kvalitativnih rezultata u savlađivanju gradiva.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Smiljana, Milinkov. "Formalno i neformalno obrazovanje i profesionalni status novinarki u Vojvodini - rodna perspektiva." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Asocijacija centara za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije i istraživanja, 2016. https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=100435&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
Cilj istraţivanja je da pokaţem: 1. na koji naĉin formalno i neformalno obrazovanje utiĉe na formiranje rodnog identiteta koji je u suodnosu sa profesionalnim identitetom; 2. na koji naĉin je proces feminizacije novinarske profesije u kontekstu društva, porodice, obrazovanja i medija.H-1: Formalno akademsko obrazovanje ima znaĉajan uticaj na kvalitetan profesionalni rad novinarki ali nedovoljan za rodno osetljiv pristup.H-2: Neformalno obrazovanje u smislu celoživotnog usavršavanja doprinosi profesionalnijem radu novinarki naroĉito u istraživaĉkom novinarstvu, kao i rodno osetljivom medijskom izveštavanju.H-3. Veći broj žena na pozicijama moći ne dovodi nužno do rodno osetljivog pristupa u medijima, te na taj naĉin ne doprinosi promeni sistema vrednosti koji bi vodio ka ravnopravnijem položaju žena u društvu.H-4: žene u novinarskoj profesiji potiskuju rodni identitet u odnosu na profesionalni.Osnovni teorijski okvir se oslanja na teoriju „drugosti‟.Osnovni istraživaĉki metod su životne priĉe, kao jedan od dominantnih metoda u rodnim studijama, na osnovu kojeg interpretiramo iskustva žena kao svedoĉenja o društvenim, politiĉkim i profesionalnim okolnostima u određenom vremenskom periodu u kontekstu multietniĉke i multikulturalne Vojvodine.Korpus ĉini 16 novinarki koje rade ili su radile u medijima na jezicima razliĉitih nacionalnih zajednica i na jeziku većinskog naroda.Rasvetljavanjem rodne dimenzije razvoja jedne profesije, rezultati istraživanja daju doprinos dekonstrukciji patrijarhalnog društvenog okvira, te putem feministiĉke perspektive utiĉu na bolje razumevanje individualnog i društvenog života u drugoj polovini 20. i poĉetkom 21. veka u Vojvodini.Rezultati istraţivanja pokazuju da ţene u novinarsku profesiju danas ulaze kao „druge‟ bez obzira na broj žena u medijima, upravljaĉke strukture i dalje pripadaju muškarcima - oni imaju profesionalnu i politiĉku moć. Novinarke iz manjinskih nacionalnih zajednica su dvostruko „druge‟ u odnosu na novinarke iz većinske zajednice i muške kolege u sopstvenoj zajednici.Rezultati pokazuju da je formalno visoko obrazovanje vaţno polazište za bavljenje novinarskom profesijom, ali za stepen razvoja profesionalnog identiteta je neophodno i konstatno (celoživotno) neformalno obrazovanje; edukacija o rodnoj ravnopravnosti znaĉajno utiĉe na nivo ostvarenosti rodne novinarske kulture; kod novinarki je izražen rodni identitet, ali je podređen profesionalnom, jer se u sluĉaju većine novinarki rodni identitet shvata kao statiĉki žensko-muški polaritet a ne kao kategorija višestrukih identiteta.Primena rezultata istraţivanja je dvojaka: 1. empirijski podaci o identitetu novinarski iz Vojvodine poslužiće u teorijskoj raspravi o korelaciji rodnog i profesionalnog identiteta ali i komponentama višestrukog identiteta žena u Vojvodini; 2. poslužiće da se proširi postojeća baza podataka životnih priĉa žena pripadnica većinske, ali i manjinskih nacionalnih zajednica i iskoristi za naredna komparativna istraţivanja.
The aim of the research is to show: 1. how formal and informal education affects the formation of gender identity in correlation with the professional identity; 2. The way of the process of feminization of the journalistic profession in the context of society, the family, education and the media.H-1: Formal academic education has a significant impact on the quality professional work of female journalists, but it is insufficient for a gender-sensitive approach.H-2: Non-formal education in terms of lifelong learning contributes to a more professional work of female journalists, especially the ones who are involved in investigative journalism, as well as gender-sensitive media coverage.H-3. A larger number of women in positions of power does not necessarily lead to a gender-sensitive approach in the media, and thus does not contribute to a change in values that would lead to more equal position of women in the society.H-4: Women in journalism suppress gender identity in relation to a professional one.Basic and theoretical framework draws on the theory of 'otherness'.The basic research methods are life stories, as one of the predominant methods in gender studies. We interpret the experience of women through testimonies about social, political and professional circumstances in a particular period and in the context of a multi-ethnic and multicultural Vojvodina.The corpus consists of 16 female journalists who work or have worked in the minority media of ethnic communities, as well as in the language of the majority. By hihlighting gender dimension of development of a profession, the research results should contribute to the deconstruction of patriarchal social framework and lead to better understanding of the impact of individual and social life the second half of the 20th and beginning of the 21st century in Vojvodina through a feminist perspective.The research results show that women in journalism today are included as 'subordinates'. Regardless of the prevalent number of women in the media, the management structure still belongs to men - they have the professional and political power. Journalists from minority communities are double 'subordinates' in relation to the female journalists from the majority community and male colleagues in their own community.The results show that formal higher education is an important starting point for the journalistic profession, but for the further development of professional identity constant (life-long) formal education is necessary; Education on gender equity has a significant impact on the level of achievement in gender-based journalistic culture; with the journalist expressing gender identity, or is subordinate to a professional, as in the case of most journalists gender identity is understood as a static female-male polarity and not as a category of multiple identities.The application of the research results are twofold: 1. empirical data on the identity of the press from Vojvodina will serve as a basis for theoretical discussion on the correlation of gender and professional identity, as well as components of multiple identities of women in Vojvodina; 2. it will serve to expand the existing database of life stories of women who are members of the majority, and minority ethnic communities and should be used for subsequent comparative studies.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Milan, Vraneš. "Obrazovanje hloridnih i bromidnih kompleksa kobalta(II) u električki nesimetričnim vodenim rastopima soli." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, 2009. https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=83678&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
U ovoj doktorskoj disertaciji proučavano je građenje kompleksa kobalta(II) sa hloridnim i  bromidnim jonima u vodenim rastopima tipa xCa(NO3)2·zH2O – (1-x)NH4NO3 pri različitom sastavu soli (x= 0,3 – 0,9), različitom sadržaju vode (z= 2,67 – 6,67) i na različitim temperaturama (45, 55 i 65oC).Istraživanja su imala za cilj proučavanje reakcije građenja kompleksa kobalta(II) sa hloridnim i bromidnim jonima u vodenim rastopima xCa(NO3)2·zH2O – (1–x)NH4NO3,  uticaja temperature, sastava elektrolita i sadržaja vode na proces kompleksiranja, kao i određivanje termodinamičkih parametara koji karakterišu reakcije asocijacije u ovim sistemima. Ovakvi rastopi soli su posebno interesantni zbog svoje niske tačke topljenja i visoke latentne toplote topljenja pa se mogu koristiti kao fazno-promenljivi materijali za skladištenje toplotne energije.
In this thesis absorption spectra of cobalt(II) chloride and bromide in calcium nitrate – ammonium nitrate – water system of the composition  xCa(NO3)2·zH2O – (1–x)NH4NO3 (x= 0.30 - 0.90 and z= 2.67 – 6.67) have been investigated in the wavelength range 400-800 nm at three different temperatures: 45, 55 and 65oC.Temparature, composition of the melt and water content influence on complex formation reactions between cobalt(II) and halide ions in aqueous xCa(NO3)2·zH2O –(1–x)NH4NO3 melts have been studied. Thermodynamic parameters for cobalt(II) – halide association process in different solvents also were determined.Investigated systems are interesting because of their high values of latent heat of fusion and low melting points. Due to these reasons, some melts are proposed for heat energy storage materials, usually known as phase change materials (PCM).
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Biljana, Lungulov. "Analiza ishoda učenja kao indikatora kvaliteta visokog obrazovanja." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2015. http://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=94223&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:

U radu je razmatran obrazovni i sociopolitički kontekst reforme visokog obrazovanja, kao i njeni efekti na unapređenje i osiguranje njegovog kvaliteta. Ukazano je na različite aspekte reforme predviđene Bolonjskom deklaracijom, procese usaglašavanja različitih sistema i kreiranje Evropskog prostora visokog obrazovanja. Poseban osvrt dat je na aktuelnu problematiku upotrebe ishoda učenja i razvoja potrebnih kompetencija studenata za život i rad u 21. veku u kontekstu kvaliteta nastavnog procesa.
Osnovni cilj istraživanja odnosio se na analizu efekata reforme visokog obrazovanja sa posebnim akcentom na upotrebu i razumevanje koncepta ishoda učenja, kao i mogućeg uticaja visokog obrazovanja i kvaliteta nastave na razvoj ključnih kompetencija studenata. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 852 ispitanika koji su činile tri različite grupe i to: sadašnji studenti, diplomirani studenti i nastavno osoblje Univerziteta u Novom Sadu. Ispitanici su popunjavali upitnik kreiran za potrebe ovog istraživanja koji se odnosio na ispitivanje njihove percepcije o efektima reforme, upotrebe ishoda učenja, razvoja ključnih kompetencija i procenu kvaliteta nastavnog procesa. Obradom i analizom dobijenih podataka, pored utvrđivanja mišljenja zasebnih grupa ispitanika vršeno je i poređenje među grupama kako bi se ispitali navedeni fenomeni iz pozicije različitih zainteresovanih strana u visokom obrazovanju. Podaci su obrađeni i analizirani integracijom kvantitativnih i kvalitativnih metoda u cilju ostvarenja komplementarnih ciljeva istraživanja, povećanja interpretabilnosti podataka i obuhvatnijeg razumevanja suštine ispitivanog fenomena.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da ispitanici imaju negativniji stav prema efektima reforme pri čemu se posebno izdvajaju nastavnici koji u najvećem procentu smatraju da se reformom nije unapredio kvalitet visokog obrazovanja. Studenti su generalno zadovoljni obrazovnom uslugom i iskustvom koje su stekli tokom studiranja i u tome nema značajnije razlike između sadašnjih i diplomiranih. Kao najznačajniji ishodi učenja koje treba ostvarivati tokom visokog obrazovanja identifikovani su oni koji se mogu klasifikovati u grupe opštih i područno specifičnih kompetencija. Rezultati ukazuju na to da nastavnici smatraju da je završni ispit adekvatan način procenjivanja ostvarenosti ishoda učenja dok studenti ističu značaj i mogućnosti praktičnih aktivnosti i rešavanja problemskih situacija.
Prilikom analize i selekcije ključnih kompetencija utvrđeno je da ispitanici navode kritičko mišljenje i sposobnost rešavanja problema kao najznačajnije. U skladu sa tim, zaključeno je da studenti pozitivnije ocenjuju razvoj opštih sposobnosti tokom visokog obrazovanja u odnosu na druge dve grupe ispitanika. Po mišljenju sadašnjih studenata, uticaj visokog obrazovanja najznačajnije je primećen u razvoju ličnih osobina kao što su upornost i odgovornost, dok, nastavnici i diplomirani studenti smatraju da se visokoškolskom nastavom najviše utiče na memorisanje i reprodukciju sadržaja. Kao faktore koji najviše utiču na razvoj opštih sposobnosti obe grupe studenata izdvajaju sopstveno zalaganje i pristup učenju, dok visoko obrazovanje procenjuju kao značajno, ali ne presudno. Međutim, ispitanici smatraju da se tokom nastavnog procesa ne podstiče dovoljno kritičko mišljenje, ali i da nastavnici podstiču samostalnost studenata i postavljaju zadatke u kojima se traži logičko razmišljanje i povezivanje nastavnog sadržaja. U pogledu evaluacije kvaliteta nastavnog procesa, utvrđeno je da postoje značajne razlike između grupa ispitanika i da nastavnici pozitivnije ocenjuju kvalitet nastave, dok su sadašnji studenti prema tome ispoljili negativniji stav.
Dobijeni rezultati ukazali su na nedostatke i propuste u sprovođenju reforme visokog obrazovanja, ali i osvetlili aspekte koji su unapređeni procesom reorganizacije studija i unapređenja obrazovnog iskustva za relevantne zainteresovane strane. Treba ih shvatiti kao svojevrsni indikator kvaliteta visokoškolskog obrazovanja i kreiranja obrazovne politike.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Nemanja, Tasić. "Model ključnih indikatora performansi institucija visokog obrazovanja." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, 2017. https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=104965&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
Osnovni istraživački problem ove disertacije predstavlja selekcija indikatora performansi u postupku razvoja modela ključnih indikatora performansi za potrebe upravljanja i transparentnosti institucija visokog obrazovanja, uzimajući u obzir pre svega različite potrebe zainteresovanih strana u sistemu visokog obrazovanja. Konstatovano je da postoje razlike u oceni relevantnosi indikatora performansi između zainteresovanih strana, što je predstavljalo osnovu za razvoj modela ključnih indikatora performansi institucija visokog obrazovanja i definisanje klasa relevantnih indikatora prema uočenim razlikama. Doprinos istraživanja ogleda se pre svega kroz nove informacije za naučnu i stručnu javnost koje mogu predstavljati kvalitetne podloge daljem razvoju u oblasti ključnih indikatora performansi institucija visokog obrazovanja, odnosno daljem unapređenju upravljačkih mehanizama ovih institucija.
The basic research problem of this dissertation is the selection of performance indicators in the process of developing a model of key performance indicators for the needs of governance and transparency of higher education institutions, taking into account the different needs of stakeholders in the higher education system. It was found that there are differences in the assessment of the relevance of the performance indicators among stakeholders, which provided the basis for the development of a model of key performance indicators of higher education institutions and the definition of classes of relevant indicators according to the observed differences. The contribution of the research is primarily reflected in new information for the scientific and professional public, which can be a good basis for further development in the area of key performance indicators of higher education institutions, or further improvement of the management mechanisms of these institutions.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Snežana, Štrangarić. "Kulturni kapital kao znanje: istraţivanje obrazovnih nejednakosti na primeru učenika srednjih škola u Somboru." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2018. https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=107823&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:

Predmet ove doktorske disertacije jeste analiza koncepta kulturnog kapitala i njegovih osnovnih strukturalnih elemenata, kao i utvrĎivanje i objašnjenje načina na koji bi se znanje i oblici kulturnog kapitala mogli dovesti u vezu i što preciznije izmeriti.
Koncept kulturnog kapitala, čiji je utemeljivač Pjer Burdije, široko je prihvaćen u sociologiji, posebno u sociologiji obrazovanja, kao jedan od mehanizama za objašnjenje društvenih nejednakosti. Burdijeova teorija predstavlja teorijsko polazište ovog rada u kome se razmatraju mogućnosti njene nadogradnje i primene u istraţivanjima obrazovnih nejednakosti u savremenim društvima, konkretno, u savremenom srpskom društvu.
Doprinos ovog rada postojećim istraţivanjima kulturnog kapitala jeste razmatranje znanja kao kulturnog kapitala i njegovo uključivanje i operacionalizacija u istraţivanju društvenih nejednakosti. Šira konceptualizacija kulturnog kapitala u ovom radu podrazumevala je njegovo odreĎivanje kao poznavanje legitimne kulture koje se, izmeĎu ostalog, stiče u okviru primarne socijalizacije, a koje se vrednuje i nagraĎuje u okviru obrazovnog sistema, što doprinosi odrţavanju društvenih nejednakosti.
U nameri da se na konkretnom primeru proveri primenljivost koncepcije kulturnog kapitala, sprovedeno je empirijsko istraţivanje na prigodnom uzorku učenika dve srednje škole u Somboru – gimnazija i srednja ekonomska škola, koje je za cilj imalo utvrĎivanje nivoa i karakteristika raspoloţivog kulturnog kapitala učenika i otkrivanje njegovih sociološki relevantnih povezanosti sa znanjem i obrazovnim postignućem.
Istraţivanje je potvrdilo strukturalnu meĎuzavisnost tri oblika kulturnog kapitala – opredmećenog, otelovljenog i institucionalizovanog, a rezultati su potvrdili i da je kulturni kapital meĎugeneracijski prenosiv, sa roditelja na dete. U procesu transmisije kuturnog kapitala ulogu imaju i aktivni i pasivni mehanizmi, s tim da su se značajnijim pokazali aktivni mehanizmi transmisije u vidu svesnog i organizovanog angaţovanja roditelja u procesu socijalizacije deteta za kulturne prakse.
UtvrĎeno je da otelovljeni kulturni kapital učenika predstavlja prediktor znanja o legitimnoj kulturi na taj način da učenici koji raspolaţu sa više kulturnog kapitala postiţu bolje rezultate na testu znanja opšte kulture. Na osnovu dobijenih nalaza zaključuje se da znanje o legitimnoj kulturi predstavlja artikulaciju i aktualizaciju otelovljenog kulturnog kapitala, te da je  pri operacionalizaciji otelovljenog oblika kulturnog kapitala u sociološkim istraţivanjima nuţno uključivanje tog tipa znanja.
TakoĎe, pokazalo se da učenici višeg socio-ekonomskog statusa poseduju i raspolaţu sa više kulturnog kapitala u svim oblicima, u odnosu na učenike koji pripadaju niţem socio-ekonomskom statusu. Takve razlike uočene su i u stepenu prilagoĎenosti obrazovnom sistemu koja je merena obrazovnim habitusom. UtvrĎeni su pozitivni efekti kulturnog kapitala u njegovom institucionalizovanom i opredmećenom obliku na obrazovno postignuće učenika, mereno prosečnim uspehom u osnovnoj školi i uspehom u prethodnoj školskoj godini u srednjoj školi, što implicira da veće šanse za više postignuće tokom celokupnog formalnog obrazovanja imaju deca koja su rasla u domovima koji su opremljeniji predmetima za kulturnu potrošnju i čiji roditelji imaju viši nivo obrazovanja. S druge strane, otelovljeni kulturni kapital pokazao se značajnim za visinu ocene iz srpskog jezika na celokupnom uzorku, kao i za obrazovno postignuće učenika koji pripadaju niţem socio-ekonomskom statusu, što nije u skladu sa Burdijeovom teorijom društvene i kulturne reprodukcije, već podrţava model kulturne mobilnosti. Dobijeni nalazi otvaraju mogućnosti za koncipiranje smernica za obrazovne i kulturne politike koje bi bile usmerene ka smanjenju društvenih nejednakosti.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Eleonora, Desnica. "Model učenja na daljinu kao faktor efikasnosti nastave grafičkih komunikacija u visokom obrazovanju tehničkih struka." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Tehnički fakultet Mihajlo Pupin u Zrenjaninu, 2010. https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=81876&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
Doktorska disertacija se bavi pitanjem oblikovanja i primene inovirajućeg modela nastave grafičkih komunikacija u visokoobrazovnim ustanovama tehničke struke, baziranog na metodi učenja na daljinu. Cilj rada je da prikaže inovativni modelučenja, od procesa početne ideje do konačnog oblika, sa posebnim naglaskom na ograničavajuće okolnosti u primeni, na uslove za njegovu uspešnost, kao i njegovu empirijsku potvrdu putem merenja uspeha studenata u savladavanju odgovarajućeg nastavnog programa. Glavna hipoteza koja je razvijena i dokazana u okviru ove doktorske disertacije, je da primena modela učenja na daljinu u nastavi grafičkih komunikacija ima statistički značajan uticaj na efikasnost nastavnog procesa u visokom obrazovanju tehničkih struka. U cilju dokazivanja hipoteze primenjen je obrazovnisistem za daljinsko učenje dLearn, za učenje na Tehničkom fakultetu »Mihajlo Pupin« uZrenjaninu, Visokoj tehničkoj školi strukovnih studija u Zrenjaninu i Visokoj tehničkoj školi u Novom Sadu. Takođe, dizajniran je elektronski materijal za učenje nastavnih sadržaja grafičkih komunikacija, koji predstavlja praktični doprinos teorijskom delu disertacije. U eksperimentalnom delu doktorske disertacije je organizovano daljinsko učenje preko Interneta, izvršeno je testiranje i merenje relevantnih parametara oduticaja na efikasnost ovog načina učenja. Eksperimentalni program dokazao je svojepozitivne efekte na podizanje nivoa uspeha studenata u nastavi grafičkih komunikacija.
The doctoral thesis deals with designing andimplementation innovative model of teachinggraphic communication in higher educationinstitutions of engineers, based on the method ofdistance learning. The aim is to present aninnovative model of learning from the process ofinitial ideas to final form, with special emphasis onlimiting the circumstances in application,conditions for its success, as well as its empiricalconfirmation by measuring students' success inmastering the appropriate curriculum. The mainhypothesis that was developed and proven in theframework of this dissertation is to use the model ofdistance learning in teaching graphiccommunication has a statistically significant effecton the efficiency of teaching process in highereducation of technical vocation. In order to provethe hypothesis we used the education system fordistance learning dLearn, learning at the TechnicalFaculty "Mihajlo Pupin" in Zrenjanin and atTechnical Colleges of Applied Sciences in Novi Sadand Zrenjanin. Also, electronic material forlearning curriculum content of graphiccommunication is designed, which is a practicalcontribution to the theoretical part of thedissertation. In the experimental part of thedissertation distance learning via the Internet hasbeen organized, the testing and measurement ofrelevant parameters have been performedinfluencing the efficiency of this type of learning.The experimental program demonstrated itspositive effects on raising students’ achievement inteaching graphic communications.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Marina, Petrović. "Model e-učenja za podršku razvoju informatičkih kompetencija zaposlenih u obrazovanju." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, 2016. https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=101407&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
Doktorska disertacija razvija nastavni model za elektronsko učenje preko Interneta namenjen razvoju informaciono-komunikacionih kompetencija nastavnika u osnovnim i srednjim školama i drugih zaposlenih u obrazovanju.Informaciono-komunikacione kompetencije nastavnika i drugih zaposlenih u obrazovanju su veoma važne za obrazovni i ekonomski sistem i potrebno je omogućiti njihovo sticanje, unapređivanje i upotrebu u obrazovanju zbog njihovog uticaja na promenu stavova prema obrazovnoj tehnologiji.Za potrebe doktorske disertacije urađeno je pedagoško istraživanje u novembru 2014. godine, sa dve grupe ispitanika, kontrolnom i eksperimentalnom grupom. Istraživanje je u potpunosti sprovedeno preko veb portala: www.azomjns.com/moodle.Uticaj predloženog nastavnog modela za e-učenje "5 koraka" na razvoj kompetencija kod zaposlenih u obrazovanju za kreiranje multimedijalnih prezentacija za nastavu, pokazao je bolje rezultate u odnosu na uticaj klasičnog modela za e-učenje "Isporuka sadržaja".Ponuđeni nastavni model "5 koraka" može se primeniti na različite uzrasne grupe i nastavne predmete što otvara mogućnosti za dalja istraživanja.
The thesis develops a model of online e-Learning for improving information and communication competencies  of teachers and other employees in primary and secondary education.Information and communication competencies of employees in education are of great importance to the educational and economic system. We must enable their acquisition, improvement and use in education because they change attitudes towards educational technology.For this purpose, the main pedagogical research was carried out in November 2014, with two groups of respondents: a control and an experimental group. The research was conducted entirely online through the web portal: www.azomjns.com/moodle.The impact of the proposed '5-step' teaching e-learning model on the development of competencies of employees in education in creating teaching multimedia presentations showed better results than the classical model of e-learning, viz. 'learning by distributing'.The offered '5-step' teaching model can be adapted to different age groups and subjects, which opens up possibilities for further research.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Stanislava, Maric Jurisin. "IMPLIKACIJE EKOLOŠKIH PROGRAMA NA SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ DECE PREDŠKOLSKOG UZRASTA IZ PERSPEKTIVE ODRŽIVE ZAJEDNICE." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2014. http://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=92849&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:

Rad se bavi pitanjem znaĉaja uvoĊenja ekoloških programa utemeljenih na vrednostima odrţive zajednice na socio-emocionalni razvoj dece predškolskog uzrasta. Stoga se u teorijskom delu razmatraju najaktuelnije postavke o odrţivosti, ekološkom vaspitanju i obrazovanju, socio-emocionalnom razvoju dece i drugim vaţnim temama iz oblasti predškolske pedagogije, kao što su valjanost kurikuluma i kompetentnost vaspitaĉa. U okviru emprijskog dela rada predstavljeni su nalazi dobijeni ispitivanjem implikacija ekološki orijentisanih programa na socio-emocionalni aspekt razvoja dece, posebno njihov uticaj na usvajanje ekoloških i humanistiĉkih vrednosti. Izabrani pristup temelji se na premisi da osećanja i emocije imaju nezamenljivu ulogu u uspostavljanju ekoloških normi i ekološke etike, te da je za njihovo usvajanje posebno vaţna adekvatna pedagoška komunikacija sa nosiocima ovih vrednosti. S obzirom da najveći vaspitno-obrazovni uticaj na dete u institucionalnim uslovima ostvaruju kurikulum i vaspitaĉ koji ga realizuje, u radu su analizirani razliĉiti aktuelni programi ekološkog vaspitanja i obrazovanja i predstavljeni nalazi dobijeni ispitivanjem praktiĉara o tome kako razumeju svoju ulogu u realizaciji takvih programa, te kako procenjuju znaĉaj ekoloških saznanja u svom inicijalnom obrazovanju i dosadašnjem struĉnom usavršavanju.
Empirijsko istraţivanje koncipirano je kao ex-post-facto eksperiment ĉiji su istraţivaĉki cilj i zadaci realizovani uz pomoć instrumenata konstruisanih za potrebe ovog rada. Uzorak je obuhvatio 190-oro dece iz 6 pripremnih predškolskih grupa jedne ustanove koje su podeljene u tri klastera – grupe u kojima se vaspitno-obrazovni rad organizuje prema redovnom programu, grupe u kojima se radi prema ekohumanistiĉkom programu ‘‘Mi smo Zemljani‘‘ i grupe koje su ukljuĉene u vaspitno-obrazovni program ekološkog vrtića. Analizom je obuhvaćeno i 10 vaspitaĉa koji su sa ispitivanim grupama predškolske dece realizovali vaspitno-obrazovni rad. Dobijeni rezultati istraţivanja delimiĉno su potvrdili postavljene hipoteze, i što je još znaĉajnije, ukazali na dileme u oblasti ekološkog vaspitanja i obrazovanja i istakli izvesne slabosti u organizaciji vaspitno-obrazovnog procesa kod nas. Oni se, s jedne strane, mogu tumaĉiti kao pokazatelj trenutne situacije na polju uvoĊenja ekološke pismenosti i vrednosti odrţive zajednice, dok sa druge nude mogućnost sagledavanja ―neuralgiĉnih taĉaka‖ u funkcionisanju celine vaspitno-obrazovnog sistema u našoj sredini. Moţe se reći da su nalazi ovog istraţivanja od znaĉaja za dalje koncipiranje vaspitno-obrazovnog procesa utemeljenog na vrednostima odrţive zajednice na svim nivoima sistema vaspitanja i obrazovanja.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
More sources

Books on the topic "E- obrazovanje"

1

Avramović, Zoran. Država i obrazovanje: Kritička evaluacija koncepcija obrazovanja u Srbiji. Beograd: Institut za pedagoska, 2003.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Obrazovanje i politika. Zagreb: Birotisak, 1993.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Blagojević, Miroljub. Specijalno fizičko obrazovanje. Beograd: Kriminalističko-policijska akademija, 2009.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Pastuović, Nikola. Obrazovanje i razvoj: Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2012.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Društvene promene i obrazovanje. Beograd: Vuk Karadžić, 1993.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Ilić, Stanko. Kreativno obrazovanje: Škola budućnosti. Beograd: Draslar partner, 2009.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Obrazovanje i strukturne promjene. Zagreb: Ekonomski institut Zagreb, 1987.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Peco, Asim. Obrazovanje i nacionalna emancipacija. Mostar: Univerzitet "Džemal Bijedić", Nastavnički fakultet, 2008.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Ljubiša, Vujošević, and Predsedništvo CKSKJ. Centar za društvena istraživanja., eds. Istoriografija, marksizam i obrazovanje. Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Savremeni Izrael i obrazovanje. Beograd: Inter JU pres, 1994.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
More sources

Book chapters on the topic "E- obrazovanje"

1

Rašić, Nemanja. "Upotreba digitalnih medija u službi obrazovanja." In Дигитална хуманистика, 75–87. Београд: Универзитет у Београду, Филолошки факултет, 2015. http://dx.doi.org/10.18485/dh.2015.2.ch6.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Janković, Nataša, Nenad Tomović, and Maja Aleksić. "Principi i kriterijumi ocenjivanja kao osnove vrednovanja postignuća u obrazovanju." In Примењена лингвистика данас, 123–39. Београд: Универзитет у Београду, Филолошки факултет, 2020. http://dx.doi.org/10.18485/dpls_pld.2020.6.ch7.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Dinić Marinković, Milica. "Indeks ponavljanja specijalizovanog vokabulara u udžbenicima za drugi ciklus obaveznog obrazovanja." In Примењена лингвистика данас, 167–86. Београд: Универзитет у Београду, Филолошки факултет, 2020. http://dx.doi.org/10.18485/dpls_pld.2020.6.ch10.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Spahić, Zilka. "PRVI MARS-OVCI U BOSNI U HERCEGOVINI: RELIGIJSKO OBRAZOVANJE NA UNIVERZITETU." In Doprinos akademika Ivana Cvitkovića razvoju sociologije religije (povodom 75. godišnjice života). Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2020. http://dx.doi.org/10.5644/pi2020.185.10.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Spahić Šiljak, Zilka. "KOLIKO SE (NE)POZNAJEMO TOLIKO SMO TOLERANTNI? MUSLIMANKE I MUSLIMANI O SEBI I DRUGIMA U BOSNI I HERCEGOVINI." In Koliko se poznajemo. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2021. http://dx.doi.org/10.5644/pi2020.195.04.

Full text
Abstract:
U ovom radu analiziramo koliko studentice i studenti koji se deklariraju kao muslimanke i muslimani poznaju sebe i svoju religijsku tradiciju, koliko prakticiraju islam, ali i koliko poznaju druge religijske tradicije u svom okruženju te kakve stavove imaju o svojim komšijama katolicima, pravoslavnim, jevrejima i onima koji se izjašnjavaju kao ateisti i agnostici. Građani Bosne i Hercegovine uglavnom žive u etnički i religijski podijeljenim i homogenim sredinama i mladi se socijaliziraju i obrazuju u takvom okruženju, uz religijsko konfesionalno obrazovanje koje pohađa većina djece. Sociološko istraživanje pod nazivom ”Koliko se poznajemo” ima za cilj pokazati da li u kojoj mjeri nepoznavanje vlastite a posebno religije/ konfesije drugoga doprinosi socijalnog distanci, te da li je to prepreka dijalogu i izgradnji kulture mira. Stupanj religioznosti mladih je analiziran kroz ideološku, obrednu i intelektualnu dimenziju, kako bi se utvrdilo koja je razina religijske pismenosti. Rezultati istraživanja pokazuju koje vrste autostereotipa muslimanke i muslimani imaju o sebi, uglavnom pozitivnih, u odnosu na druge, ali i koje vrste heterostereotipa imaju prema svojim komšijama. U konačnici, koliko muslimani kao najbrojniji u BiH (50,7 procenata ukupne populacije) pokazuju socijalnu distancu prema svojim komšijama jevrejima, katolicima i pravoslavnim, ali nereligioznim osobama, i koliko to utječe na njihovu opredijeljenost za prihvaćanje različitosti, a ne samo pasivnu toleranciju?
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Pastuović, Nikola. "Obrazovna psihologija u visokoškolskom obrazovanju i obrazovanju odraslih." In Prilozi povijest psihologije u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2019. http://dx.doi.org/10.17234/9789531757782.12.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Loginova, Larisa Gennadievna. "Otsenivanie kachestva v dopolnitel'nom obrazovanii detei." In Оценивание качества в дополнительном образовании детей. Publishing house Sreda, 2019. http://dx.doi.org/10.31483/r-22197.

Full text
Abstract:
The book is devoted to the actual, but little developed problem - the evaluation of quality in the additional education of children. The author's position of understanding this activity is presented, which is a logical continuation of the book «The quality of additional education of children. Management», published in 2012. The book is addressed, first of all, to the current leaders of organizations of additional education of children, who begin to master management skills, managers and specialists who manage in this area, employees of methodological and resource centers, institutes of advanced training and professional retraining, quality assessment centers, as well as employees and teachers involved in quality assessment processes and wholeheartedly dedicated to their work, a wide range of readers interested in the problems of assessing-operation in education.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Protner, Edvard, Zdenko Medveš, Štefka Batinić, Suzana Miovska-Spaseva, Vera Spasenović, Snježana Šušnjara, Igor Radeka, Vučina Zorić, and Nataša Vujisić Živković. "Usporedba razvoja obrazovanja učitelja u državama nekadašnje Jugoslavije." In Razvoj i aktualne tendencije pedagogije i školstva na području nekadašnje Jugoslavije, 13–32. University of Maribor Press, 2020. http://dx.doi.org/10.18690/978-961-286-320-3.2.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Nadtochii, Iuliia Borisovna, and Iurii Vladimirovich Zernii. "Vysshee tekhnicheskoe obrazovanie v Rossii: problemy i vozmozhnosti." In Развитие науки и образования, 133–54. Publishing house Sreda, 2019. http://dx.doi.org/10.31483/r-22041.

Full text
Abstract:
In order to maintain competitiveness, in order to meet the requirements of a constantly changing environment, almost any organization needs development. In this regard, there are certain problems that often require immediate solutions. And the educational organization of higher education is no exception. The main thing is to identify adverse circumstances (i.e. problems) in time and correctly, identify opportunities (favorable circumstances) and find ways to solve existing problems. At present, there are various problems of modern technical education – this is the rapid development of modern technologies (their appearance is much faster than the existing timeline for training specialists), and high competition (now knowledge-intensive and high-tech projects are preferred), and the complexity of training combined with the isolation of many teachers from real practical activities, and at the same time the graduates' reluctance to go to work on the received specialty, given the relatively low wages. The problems of higher technical education outlined in the presented material were revealed through a survey of students (future engineers, economists and managers) and suggested ways to solve them.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Luk'ianova, Margarita Ivanovna, Liubov' Porfir'evna Shustova, and Sergey Vyacheslavovich Danilov. "Metodologicheskie podkhody v dopolnitel'nom obrazovanii i deiatel'nosti pedagogov." In Methodological Approaches in Teachers' Further Vocational Training and Activities. Publishing house Sreda, 2020. http://dx.doi.org/10.31483/r-75674.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Conference papers on the topic "E- obrazovanje"

1

Jovanović, Aleksandra, and Nikola Jovanović. "OBRAZOVANJE ZA DEMOKRATSKO GRAĐANSTVO I OBRAZOVANJE ZA LJUDSKA PRAVA." In 2nd International Scientific Conference - Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times. Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia; Faculty of Management Koper, Slovenia; Doba Business School - Maribor, Slovenia; Integrated Business Faculty - Skopje, Macedonia; Faculty of Management - Zajecar, Serbia, 2018. http://dx.doi.org/10.31410/eman.2018.860.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Šušnjara, Snježana. "Obrazovanje učitelja u vrijeme Austro-Ugarske i današnji vid obrazovanja za učiteljsko zvanje." In Međunaordna naučno-kulturološka konferencija “Istoriografija o BiH (2001–2017 )”. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2020. http://dx.doi.org/10.5644/pi2020.186.28.

Full text
Abstract:
Obrazovanje učitelja u vrijeme Austro-Ugarske je točka polaznica ovoga istraživanja. Naime, u vrijeme Austro-Ugarske monarhije u Bosni i Hercegovini se po prvi put u povijesti institucionalizira školstvo i ono postaje pokretačka sila koja utječe na mnoge pojave u društvu. Učiteljske škole koje se ustanovljuju u vrijeme ove Monarhije bivaju stjecište tadašnje inteligencije koja se uključivala u skoro sva zbivanja u društvu i bila prisutna čak i u donošenju važnih odluka vezanih za obrazovanje. Prosvjetni djelatnici toga vremena su zorno bilježili promjene u školstvu, broju učenika, nedostatku kvalificiranog učiteljskog kadra, načinima njihova školovanja i izvođenja prakse u za to namijenjenim vježbaonicama, te viđenju uloge učitelja u široj zajednici. Zahvaljujući njima, danas možemo stvarati sliku o nastanku i razvoju obrazovanja učitelja u vrijeme Austro-Ugarske. Ovim se radom nastoji prikazati obrazovanje učitelja nekad i sad kroz aktualnu historiografiju, točnije od 2001. do 2017. Koliko se zapravo unijelo promjena i koliko se one tiču kvalitete ili se samo formalno provode, ostaje za vidjeti. Je li se kvaliteta žrtvovala zarad nekih drugih utjecaja i ispunjenih obrazaca, nastojali smo ovim radom razotkriti.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Popović, Branko. "SCENSKO OBRAZOVANJE VASPITAČA." In Sinteza 2014. Belgrade, Serbia: Singidunum University, 2014. http://dx.doi.org/10.15308/sinteza-2014-389-392.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Spalević, Željko, Žaklina Spalević, and Ljubiša Konatar. "OBRAZOVANJE SLUŽBENIKA OBEZBJEĐENJA I DETEKTIVA." In 2nd International Scientific Conference - Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times. Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia; Faculty of Management Koper, Slovenia; Doba Business School - Maribor, Slovenia; Integrated Business Faculty - Skopje, Macedonia; Faculty of Management - Zajecar, Serbia, 2018. http://dx.doi.org/10.31410/eman.2018.866.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Ivković, Nikola. "PRAVNIČKO OBRAZOVANjE I PRAVOSUDNI SISTEM REPUBLIKE SRBIJE." In XVII majsko savetovanje. Pravni fakultet Univerziteta u Kragujevcu, 2021. http://dx.doi.org/10.46793/uvp21.799i.

Full text
Abstract:
The research analyzes the education system and the conditions of staff qualifications within the judicial system. As the normative framework is set so as to direct the levels and methods of education of staff in this area, so the analysis of certain positive legal solutions and their feasibility in practical application draws conclusions about the quality and needs of possible changes. A special Law on Bar Exam is a key segment of the education system. A comparative analysis of systemic solutions and strategies at the level of the European Union leads to conclusions about the directions of possible directions at the micro level and the expected solutions in our country. Concluding remarks sublimate the whole research of the topic and lay the basis for further consideration of the researched.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Golem, Silvia, and Andrea Begonja. "VEZA IZMEĐU ULAGANJA U OBRAZOVANJE I EKONOMSKOG RASTA." In 2nd International Scientific Conference - Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times. Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia; Faculty of Management Koper, Slovenia; Doba Business School - Maribor, Slovenia; Integrated Business Faculty - Skopje, Macedonia; Faculty of Management - Zajecar, Serbia, 2018. http://dx.doi.org/10.31410/eman.2018.8.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Rakićević, Zoran, Jasmina Omerbegović Bijelović, and Brankica Ljamić-Ivanović. "Virtuelno preduzetništvo: Obrazovanje kao podrška preduzetničkoj spremnosti studenata." In Synthesis 2015. Belgrade, Serbia: Singidunum University, 2015. http://dx.doi.org/10.15308/synthesis-2015-635-641.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Mušura, Gordana. "ZNAČAJ STICANJA INTERKULTURNE KOMPETENCIJE U OBRAZOVANJU, BIZNISU I PREDUZETNIŠTVU." In 4th International Scientific Conference – EMAN 2020 – Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times. Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia, 2020. http://dx.doi.org/10.31410/eman.2020.387.

Full text
Abstract:
U radu se razmatra značaj interkulturne kompetencije u sferi obrazovanja, biznisa i preduzetništva budući da interkulturna komunikacija postaje sve uobičajeniji vid interakcije među ljudima u savremenom globalizovanom svetu. Da bi se izbegli nesporazumi i konflikti u međusobnim kontaktima ljudi koji pripadaju različitim etničkim, kulturnim i religioznim miljejima, potrebno je da se oni postepeno senzibilizuju na takve nove interkulturne susrete i osposobe da rešavaju i nadvladaju problemske situacije koje bi se eventualno mogle pojaviti. Stoga se u radu posebno ističe važnost uvođenja interkulturnog pristupa u nastavi u što ranijem uzrastu učenika jer se time oni postepeno uvode u sferu interkulturnog poimanja stvarnosti i sveta oko sebe. Kroz interkulturno obrazovanje oni će razvijati svoju kulturnu osvešćenost i kritičku svest, što se smatra osnovnim postulatima sticanja interkulturne kompetencije. Ova kompetencija će im omogućiti da u svojoj budućnosti postanu interkulturni medijatori i posrednici u raznim vidovima međunarodne komunikacije, kao i u interkulturnom menadžmentu u biznisu i preduzetništvu. Nadalje, stečena interkulturna kompetencija će doprineti da oni kroz svoj budući profesionalni angažman postanu interkulturno efikasne osobe, sposobne da komuniciraju i uspešno posluju na globalnom ekonomskom planu.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Pašalić Kreso, Adila. "NAPUŠTANJE TEMELJNIH VRIJEDNOSTI ZAVNOBIH-a ETNOPOLITIZACIJOM I SEGREGACIJOM OBRAZOVNOG SISTEMA BIH." In Međunarodna naučna konferencija-75. GODIŠNJICA PRVOG ZASJEDANJA ZAVNOBIH-a: POVIJESNA UTEMELJENOST OBNOVLJENE DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. I 21. STOLJEĆU. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2019. http://dx.doi.org/10.5644/pi2019.179.17.

Full text
Abstract:
U ovom radu fokus neće biti na iznalaženju novih historijskih dokumenata niti novih dokaza o vrijednostima ZAVNOBiH-a u pogledu obrazovanja i kulturno-prosvjetnog djelovanja u formiranju “novog čovjeka”, “graditelja socijalističkog društva”. Svi važni dokumenti, ili najveći dio njih, već su poznati, sakupljeni i objavljeni i interpretirani. Težište ovog rada će biti više usmjereno ka podcrtavanju i reafirmiranju onih vrijednosti ZAVNOBiH-a koje i danas imaju univerzalni globalni karakter i koje prepoznajemo u dokumentima međunarodnih tijela i organizacija (UN, EU, OECD, UNESCO i sl.) ili u obrazovnim politikama zemalja razvijene demokratije, a koje su kod nas danas marginalizirane ili sasvim napuštene. Paralelno s ukazivanjem na temeljne vrijednosti odgoja i obrazovanja koje nam je ZAVNOBiH ostavio u nasljeđe, referiranjem na nekoliko najvažnijih dokumenata I i II zasjedanja ZAVNOBiH-a (1943–1945) u kojima je trasirana obrazovna politika, novi sistem vrijednosti za koji treba da se zalaže “nova škola” i “narodna prosvjeta”, pokušat ću ukazati na proces praktičnog udaljavanja od njih te na retrogradne tendencije obrazovnih sistema i odgoja mladih generacija u BiH od 1990-tih godina do danas. Kada su u višestranačkim previranjima krajem 1990-tih naglo, čak demonstrativno napuštane vrijednosti ZAVNOBIH-a zagovaranjem novog demokratskog i kapitalističkog društva, vjerovatno je bilo malo onih koji su mogli pretpostaviti da će se desiti nagli povratak, čak sunovrat na “staro”, prevaziđeno i napušteno, i to više od 60-ak godina unatrag. Novonastalo socioekonomsko raslojavanje, stvaranje malobrojne elite bogatih, kapitalistički sistem eksploatacije nezaštićenih radnika, sumnjiva privatizacija društvene i državne imovine, korupcija, korumpirano sudstvo i niz drugi oblika nehumanih društvenih odnosa pojačanih ratnim razaranjima (1991–1995) odrazilo se snažno na bosanskohercegovačko obrazovanje koje je u sebi zrcalilo sve slabosti tog “novog” sistema. Mnogi pokazatelji i istraživački nalazi potvrđuju da je obrazovni sistem BiH danas, u nekim bitnim postavkama, sličniji onom “starom” iz prošlog stoljeća, klasno podijeljenom, segregirajućem i demotivirajućem za narodne mase, koje je svjesno i odlučno napušteno već u toku NOB, nego ciljevima i vrijednostima za koje se zalaže savremena Evropa u prvim decenijama 21. stoljeća.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Nametak, Muhamed. "UTJECAJ ZAVNOBIH-A NA KULTURU I OBRAZOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA." In Međunarodna naučna konferencija-75. GODIŠNJICA PRVOG ZASJEDANJA ZAVNOBIH-a: POVIJESNA UTEMELJENOST OBNOVLJENE DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. I 21. STOLJEĆU. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2019. http://dx.doi.org/10.5644/pi2019.179.08.

Full text
Abstract:
Na osnovu arhivske građe i dosadašnjih rezultata historijskih istraživanja autor ovog rada pokušava da analizira promjene u kulturi koje su nastupile kao posljedica komunističkog preuzimanja vlasti. U trajanju od Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a pa do 1950. desile su se brojne promjene u kulturi i prosvjeti Bosne i Hercegovine u odnosu na dotadašnji period. Obrazovanje je postalo dostupno većem broju ljudi, a institucionalna izgradnja bosanskohercegovačkog kulturnog života dala je priliku za stjecanje znanja kao nikad do tada. Međutim, ne treba zanemariti ni činjenicu da je sav kulturni život bio duboko ideologiziran tako da je kultura pored svoje imanentne uloge imala i ulogu indoktrinacije stanovništva i omladine komunističkom ideologijom.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
You might also be interested in the extended bibliographies on the topic 'E- obrazovanje' for particular source types:
Journal articles Dissertations / Theses Books
We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!

To the bibliography