Log in

Relevant bibliographies by topics / E- obrazovanje / Journal articles

To see the other types of publications on this topic, follow the link: E- obrazovanje.

Journal articles on the topic 'E- obrazovanje'

Author: Grafiati

Published: 4 June 2021

Last updated: 10 February 2022

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'E- obrazovanje.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.

1

Skočić Mihić, Sanja, Iris Gabrić, and Sandra Bošković. "Učiteljska uvjerenja o vrijednostima inkluzivnog obrazovanja." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 52, no. 1 (2016): 30–41. http://dx.doi.org/10.31299/hrri.52.1.3.

Full text

Abstract:

Hrvatska obrazovna politika inkluzivna je i usmjerena na promicanje inkluzivnih vrijednosti u zajednici. Učiteljska uvjerenja i stavovi prema inkluzivnom obrazovanju ključni su za uspješno obrazovanje učenika s teškoćama u redovnim razredima. U radu se polazi od hipoteze da učitelji smatraju da inkluzivno obrazovanje podjednako doprinosi razvoju učenika s teškoćama i njihovih tipičnih vršnjaka te da se učitelji međusobno razlikuju u odnosu na neka socio-demografska obilježja. U istraživanju su sudjelovala 274 učitelja iz dvije županije u Republici Hrvatskoj. Korišten je preveden i prilagođen u

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

2

Ninčević, Alan, and Miran Pavlič. "Motiviranost stručnjaka zaštite na radu za obrazovanje." Sigurnost 58, no. 1 (2016): 31–45. http://dx.doi.org/10.31306/s.58.1.2.

Full text

Abstract:

SAŽETAK: Motivacija za obrazovanje u području zaštite na radu jedan je od ključnih čimbenika u procesu obrazovanja. U ovome istraživanju, metodom anketiranja, prikupljeni su podaci i analizirane obrazovne navike, motivacija i mišljenja stručnjaka zaštite na radu (N = 388). Najčešće se ti stručnjaci usavršavaju pohađanjem seminara, kongresa, simpozija i radionica, i to u prosjeku tri puta godišnje. Među aktivnim oblicima obrazovanja najčešći su proučavanje stručne literature i diskusije s kolegama iz struke. U 2013. godini 82 % ispitanika navelo je da izrađen pravilnik, koji regulira stručno us

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

3

Bosanac, Maja, and Jovana Mulutinović. "VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE IZ UGLA KONCEPTA LJUDSKOG KAPITALA." Zbornik Odseka za pedagogiju, no. 29 (October 27, 2020): 71–87. http://dx.doi.org/10.19090/zop.2020.29.71-87.

Full text

Abstract:

U okviru proučavanja odnosa pedagogije i drugih nauka tradicionalno primarni značaj pridaje se odnosu pedagogije prema filozofiji, sociologiji, psihologiji i antropologiji kao predmetno i metodološki bliskim naukama. U radu se polazi od stava da u savremenim uslovima ne treba da se zanemari ni odnos pedagogije i ekonomije. Savremeno obrazovanje suočava se sa brojnim izazovima i promenama koje su prvenstveno uslovljene procesom globalizacije, kao i uticajima neoliberalne ideologije. Kao cilj rada postavlja se sagledavanje značaja teorije ljudskog kapitala kao jednog od teorijskih pristupa u okv

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

4

Šabić, Josip, Jelena Matić Bojić, and Iris Marušić. "Gimnazija ili četverogodišnja strukovna škola? Osobne i socijalne odrednice odabira vrste srednjoškolskog obrazovanja." Revija za sociologiju 50, no. 2 (2020): 139–59. http://dx.doi.org/10.5613/rzs.50.2.1.

Full text

Abstract:

Integrativni teorijski modeli, poput socijalno-kognitivne teorije obrazovnih i karijernih izbora, prepoznaju brojnost i složenost odrednica učeničke odluke o odabiru vrste srednjoškolskog obrazovanja. No, malobrojna su istraživanja u kojima se istodobno provjeravao doprinos većeg broja odrednica te odluke. Cilj ovog rada je istražiti doprinos različitih osobnih i socijalnih odrednica učeničkog odabira gimnazijskog ili četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja; obrazovnih odabira koji omogućuju izravnu prohodnost prema visokom obrazovanju. Osobne su odrednice spol, školski uspjeh, akademska samoe

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

5

Stojković, Jadranka. "VOĐENJE KAO NEZAOBILAZNA FUNKCIJA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA U SUVREMENOM VRTIĆKOM KONTEKSTU." Zbornik Odseka za pedagogiju, no. 29 (October 27, 2020): 107–28. http://dx.doi.org/10.19090/zop.2020.29.107-128.

Full text

Abstract:

Kvalitetno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u kontekstu suvremenih ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja zahtijeva profesionalno pedagoška, didaktička i metodička znanja stečena kroz inicijalno obrazovanje, ali i dodavanje i primjenu brojnih drugih kompetencija. U radu je analiziran kontekst ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u svjetlu suvremenih paradigmi u odgoju i obrazovanju iz kojih nedvojbeno proizlazi potreba stjecanja novih kompetencija s naglaskom na voditeljske kompetencije koje postaju bitna pedagoška svojstva svih nositelja odgojno-obrazovnog pr

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

6

Bosanac, Maja, and Radovan Grandić. "Sličnosti i razlike Šuvarove i bolonjske reforme obrazovanja." Obrazovanje za poduzetništvo - E4E 11, no. 1 (2021): 162–72. http://dx.doi.org/10.38190/ope.11.1.4.

Full text

Abstract:

Odgoj i obrazovanje oduvijek su neraskidivo povezani s društvenim, ekonomskim, političkim i kulturnim događajima. Cilj rada je razmotriti osnovne sličnosti i razlike između bolonjske i Šuvarove reforme obrazovanja. Iako je bolonjska reforma usmjerena na visoko obrazovanje, a Šuvarova se reforma prvenstveno odnosila na srednjoškolsko obrazovanje te reforme također sadrže brojne sličnosti čije bi implikacije mogle biti važne za cjelovitije razumijevanje brojnih očekivanja koja postavljaju moderne obrazovne ustanove. Jedna od osnovnih sličnosti obje reforme je povezanost obrazovanja sa svijetom r

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

7

Džinkić, Olja. "KONSTRUKTIVISTIČKA PERSPEKTIVA U OBRAZOVANJU – OD POUČAVANJA DO UČENJA." Педагошка стварност 66, no. 1 (2020): 3–14. http://dx.doi.org/10.19090/ps.2020.1.3-14.

Full text

Abstract:

U ovom radu akcenat je na konstrukivističkoj perspektivi u obrazovanju, u čijem središtu se nalazi učenik, a proces učenja ima aktivnu, konstruktivnu i socijalnu prirodu. Pomenuta perspektiva predstavljena je od njenog nastanka, do mesta i uloge koju zauzima u savremenom društvu. Cilj rada odnosi se na sagledavanje osnovnih ideja i elemenata konstruktivizma značajnih za novonastale promene i situacije u savremenom svetu, te za savremeno obrazovanje današnjeg društva. Teorijskom analizom zaključuje se da obrazovni potencijal konstruktivističke perspektive pomera granice obrazovanja od poučavanj

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

8

Lazarevic, Andrijana. "OBRAZOVNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE: STANDARDI I IZAZOVI REPUBLIKE SRBIJE U PROCESU USAGLAŠAVANJA." Administracija i javne politike 13, no. 1/2020 (2020): 53–69. http://dx.doi.org/10.22182/ajp.1312020.3.

Full text

Abstract:

Kao država koja kao svoj glavni spoljnopolitički cilj ima članstvo u EU, Republika Srbija od 2014. godine vodi pregove za članstvo u Uniji. Taj proces podrzumeva pregovore koji su podeljeni u 35 poglavlja. Jedno od dva poglavnja koje je privremeno zatvoreno je poglavlje 26 koje se odnosi na obrazovanje i kulturu. Predmet ovog rada će upravo biti obrazovanje, i to evropsko obrazovanje sa fokusom na ciljeve, standarde i instumente evropske obrazovne politike. Drugi deo rada biće posvećeno detaljnijoj analizi uslova sadržanih u poglavlju 26 koje Srbija ima da ispuni u cilju daljeg usaglašavanja s

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

9

Maksimović, Jelena, Jelena Osmanović, and Anastasija Mamutović. "Kompetencije nastavnika za medijsko obrazovanje." In medias res 9, no. 17 (2020): 2685–707. http://dx.doi.org/10.46640/imr.9.17.7.

Full text

Abstract:

U moderno doba kompetencije za medijsko obrazovanje postale su integralno svojstvo uspješnog nastavnika. Usprkos tome, tematika medijske pismenosti nastavnog kadra na našim prostorima nije još uvijek temeljno istražena. Iz tog razloga cilj istraživanja odnosio se na ispitivanje medijske pismenosti i kompetencija nastavnika za medijsko obrazovanje. U istraživanju je korištena petero - stupanjska skala procjene Kompetencije nastavnika za medijsko obrazovanje (KNMO) sastavljena od 31 itema. Prvi segment skale procjene odnosio se na ispitivanje kompetencija nastavnika za upotrebu medijskih sredsta

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

10

Paar, Dalibor. "Nacionalni park Sjeverni Velebit kao vrhunsko edukativno-turističko središte." Senjski zbornik 46, no. 1 (2020): 105–18. http://dx.doi.org/10.31953/sz.46.1.5.

Full text

Abstract:

Sjeverni Velebit hrvatski je biser koji u kontekstu obrazovanja 21. stoljeća, zaštite prirode, suočavanja s ugrožavanjem prirode i klimatskim promjenama može postati europski značajan edukativni centar. Osim vrednovanja, zaštite prirode i doprinosa obrazovanju, ovaj pristup može otvoriti nova radna mjesta te podići kvalitetu života lokalne zajednice. Pri tome se povezuju različiti sadržaji – obrazovni, znanstveni, kulturni, športski, zdravstveni i dr. Suvremeno znanstveno (STEM) obrazovanje temeljeno na značajnoj georaznolikosti i bioraznolikosti može se u obliku programa ponuditi dionicima ob

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

11

Novina, Marina. "Obrazovanje i evangelizacija." Nova prisutnost XVII, no. 1 (2019): 111–24. http://dx.doi.org/10.31192/np.17.1.7.

Full text

Abstract:

Cilj je ovoga rada istaknuti ulogu i značenje obrazovanja kao jednog od oblika evangelizacije. Štoviše, detaljnijim uvidom u proces obrazovanja, odnos obrazovanja i kulture, te mjesta obrazovanja u društveno-političkom kontekstu ovo istraživanje dovodi do zaključka da su obrazovanje i evangelizacija dva moćna i neodvojiva procesa oblikovanja identiteta osobe jer svaka informacija ujedno je i formacija. Stoga možemo govoriti o nužnosti zauzetog sudjelovanja Crkve u odgojno-obrazovnim procesima i njegovu kreiranju. Briga za istinu i upoznavanje čovjeka s istinom o njegovu podrijetlu, dostojanstv

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

12

Prović, Mihael. "Odgoj za katoličku ekopedagogiju s posebnim naglaskom na vjerski odgoj srednjoškolaca u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske." Crkva u svijetu 54, no. 3 (2019): 437–54. http://dx.doi.org/10.34075/cs.54.3.7.

Full text

Abstract:

Konstantnim razvojem suvremenoga društva čovjek se sve više brine oko napretka i usavršavanja raznih tehničkih, tehnoloških i drugih disciplina, pritom ne mareći što iscrpljuje prirodne resurse, uništava prirodu i zagađuje okoliš. Katolička Crkva svojom ekopedagogijom već desetljećima, na razne načine, pokušava razvijati ekološku svijest svih svojih vjernika, posebno srednjoškolaca, kako bismo vjerskim odgojem i obrazovanjem postali svjesni opasnosti koja bi nas jednog dana mogla zadesiti zbog neodgovornog ponašanja prema prirodi, koja je osnovno i jedino stanište ljudskog roda. Autor u radu p

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

13

Zuković, Slađana, and Jovana J. Milutinović. "PODRŠKA RAZVOJU POTENCIJALNE DAROVITOSTI U PORODIČNOM I INSTITUCIONALNOM KONTEKSTU." Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду 40, no. 2 (2015): 65. http://dx.doi.org/10.19090/gff.2015.2.65-79.

Full text

Abstract:

U radu se polazi od stanovišta da kvalitetna iskustva u porodičnom i institucionalnom kontekstu predstavljaju veoma značajne determinante ostvarenja darovitosti. U tom okviru, istaknuta je činjenica da je poslednjih nekoliko decenija došlo do smene paradigmi u oblasti vaspitanja i obrazovanja: od diskursa akademskog postignuća ka diskursu razvoja čoveka, od tradicionalnog ka konstruktivističkom pristupu vaspitanju i obrazovanju. Takođe, ukazuje se i na činjenicu da savremenu pedagošku scenu karakterišu i nova shvatanja deteta, kao i promišljanja značenja te nove slike za vaspitanje i obrazovan

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

14

GRUJIĆ, DANIJELA. "ČEMU JOŠ HUMANISTIČKO OBRAZOVANJE?" ARHE 13, no. 25 (2017): 223. http://dx.doi.org/10.19090/arhe.2016.25.223-237.

Full text

Abstract:

Pripadamo dobu koje je do temelja razorilo značaj humanističkog obrazovanja. Pre nekih stotinak godina mladi ljudi su još uvek sa ponosom odlazili na studije filozofije u vlastitoj potrazi za obrazovanošću. Govorilo se da se upućuju ka plemenitim naukama, disciplinama koje krepe i oplemenjuju ličnost čoveka. Savremeni, u velikoj meri globalizovan svet je, međutim, sve svoje fenomene uvukao u vrtlog ekonomske dinamike i postvarenja. Znanje je postalo roba i na ceni je samo ono obrazovanje koje pustuši staze duha, koje daje tehničko-operacionalno znanje. U takvoj konstelaciji obrazovanja svi akt

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

15

Milić Babić, Marina. "Studenti s invaliditetom u visokom obrazovanju – pogled iz kuta formalne podrške." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 56, no. 2 (2020): 61–82. http://dx.doi.org/10.31299/hrri.56.2.4.

Full text

Abstract:

Visoko obrazovanje važan je segment pripreme za tržište rada svih studenata koji upisujući pojedini fakultet žele steći potrebnu edukaciju za rad u odabranom području. Zemlje Europske Unije, pa tako i Hrvatska, ulažu u razvoj visokog obrazovanja kroz različite operativne programe koji pridonose dostupnosti obrazovanja za sve kategorije građana. Otvorenost visokog obrazovanja svakom članu društva temelj je inkluzivne obrazovne politike Europske Unije. Obrazovne politike postaju područje interesa cijele europske zajednice jer se društvo znanja vidi kao temelj gospodarske konkurentnosti Europe na

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

16

Lazic, Nikola. "NACIONALNI MODEL DUALNOG OBRAZOVANjA U REPUBLICI SRBIJI Normativni i institucionalni okvir, implementacija, izazovi, problemi i rizici." Administracija i javne politike 14, no. 2/2020 (2021): 17–34. http://dx.doi.org/10.22182/ajp.1422020.2.

Full text

Abstract:

Dualno obrazovanje je oblik srednjeg stručnog obrazovanja, a dualnost podrazumeva to da se obrazovanje i obuka realizuju na dva mesta, u školi i kod poslodavca, odnosno trening centru koji odgovara određenom radnom mestu. Dualni model obrazovanja u Republici Srbiji nije prepisan zakon iz neke zemlje sa primerom dobre prakse, već je donet u skladu sa obrazovnim sistemom naše zemlje, socijalnim, institucionalnim, ekonomskim i privrednim okvirima. Ovaj model obrazovanja u Republici Srbiji je za sada dobrovoljni model i svaki učenik se u svakom trenutku može vratiti klasičnom modelu učenja. Zakon

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

17

Andevski, Milica, Spomenka Budić, and Olivera Gajić. "POGLED NA SISTEM VASPITANJA I OBRAZOVANJA U NARODNOJ REPUBLICI KINI." Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду 40, no. 2 (2015): 47. http://dx.doi.org/10.19090/gff.2015.2.47-64.

Full text

Abstract:

O Kini se danas govori i piše, ipak, o sistemu vaspitanja i obrazovanja i o svakodnevici kineske škole malo znamo, a i to malo, često ne daje pravu sliku. Razmišljanje o kineskom bumu došlo je sa rezultatima PISA studije koja je 2009 godine u sam vrh postignuća postavila učenice i učenike Šangaja. Kojim kontekstualnim faktorima se mogu objasniti ovi izuzetni rezultati i kako oni deluju u svakodnevici kineske škole i nastave? U istorijskom kontekstu, radi se o uticajima konfucijanske tradicije koja visoko vrednuje učenje i respektuje učitelja. Ovome pripadaju i konsekvence političkog utemeljenj

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

18

Lubina, Tihana, and Marija Erl Šafar. "Formalno obrazovanje knjižničara." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, no. 1 (2018): 219–39. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.61.1.647.

Full text

Abstract:

<p><strong>Cilj</strong>. Rad daje sažet povijesni pregled formalnog obrazovanja knjižničara koje će od svojih početaka, a posebice posljednjih desetljeća, doživljavati značajne promjene na planu organizacije i realizacije nastavnih programa.</p> <p><strong>Metodologija</strong>. Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane uz razvoj knjižničarskoga obrazovanja, sintezi tih dosadašnjih istraživanja, povezivanju iskustava različitih autora i kritičkom promišljanju o temi.</p> <p><strong>Rezultati</strong>.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

19

Borovica, Tamara P., and Svetlana M. Kostović. "ŠKOLA BUDUĆNOSTI – PRIKAZ DELFI STUDIJE O ALTERNATIVNIM BUDUĆNOSTIMA ŠKOLE." Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду 39, no. 1 (2014): 135. http://dx.doi.org/10.19090/gff.2014.1.135-149.

Full text

Abstract:

Na relevantna pitanja kakvo savremeno obrazovanje treba da bude, da bi odgovorilo napotrebe života u XXI veku?, kakva škola treba da bude da bi se učenici u njoj pripremali zaintenzivan razvoj i neizvesnu budućnost savremenog sveta (poznatog pod sintagmom društvorizika)?, i da li obrazovanje treba da bude priprema za određene budućnosti (zvanične inezvanične) na način na koji ih vide „važni” stručnjaci, ili obrazovanje treba biti usmerenona stvaranje željenih, preferiranih vizija budućnosti?, autorke odgovore traže u futurologijiobrazovanja. Značaj futurološkog proučavanja obrazovanja se nalaz

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

20

Milinkov, Smiljana. "DRUŠTVENE PROMENE I OBRAZOVANJE – PROFESIONALNI I RODNI IDENTITET NOVINARKI U VOJVODINI." Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду 40, no. 2 (2015): 121. http://dx.doi.org/10.19090/gff.2015.2.121-135.

Full text

Abstract:

Ideja rada je da pokaže na koji način formalno i neformalno obrazovanje utiče na formiranje profesionalnog identiteta novinarki, u kakvoj su relaciji profesionalni i rodni identitet, kao i koliko obrazovanje može da doprinese ravnopravnijem položaju žene u društvu. Pretpostavka je da formalno akademsko obrazovanje ima značajan uticaj na kvalitetan profesionalni rad novinarki, ali nedovoljno za rodno osetljiv pristup. Značaj neformalnog obrazovanja posebno dobija na važnosti poslednje dve decenije kada dolazi do tehničko- tehnološkog napretka koji se najviše reflektuje upravo u sferi medija, kr

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

21

Pavlović, Aleksandra, and Jasmina Klemenović. "PEDAGOŠKE IDEJE KOMENSKOG U SVETLU SAVREMENIH KONCEPCIJA PREDŠKOLSKOG VASPITANJA." Педагошка стварност 66 (June 9, 2020): 34–43. http://dx.doi.org/10.19090/ps.2019.0.34-43.

Full text

Abstract:

Pedagoške misli i ideje Jan Amosa Komenskog nalaze mesto u gotovo svim istorijskim osvrtima i pregledima problematike vaspitanja i obrazovanja. Njegovi pogledi su vekovima inspirisali mnoge mislioce, a tako je i sa onima iz modernog doba. Razlog tome svakako jesu brojni doprinosi i sveubuhvatnost njegovih teorijskih shvatanja i praktičnih preporuka. Želeo je da iz temelja izgradi didaktiku i položio je nove filozofske temelje vaspitno-obrazovnog rada razvijajući čitav system obrazovanja i vaspitanja. Poseban značaj, i za ovaj rad ključan, jeste njegov stav i pozitivan odnos prema učenju i razv

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

22

Bogunović, Blanka, and Tijana Mirović. "VISOKO OBRAZOVANJE MUZIČKI DAROVITIH: STUDENTSKE PROCENE KOMPETENCIJA NASTAVNIKA." Primenjena psihologija 7, no. 3 (2014): 469–91. http://dx.doi.org/10.19090/pp.2014.3.469-491.

Full text

Abstract:

Rad predstavlja jedno u nizu istraživanja koji se bave procesom i ishodima trostepenog sistema specijalizovanog obrazovanja darovitih u muzici u Srbiji. U tom sistemu nastavnik instrumenta/glavnog predmeta ima posebno mesto i odlučujući uticaj na početak školovanja, tok napredovanja, koji traje do najviših faza ekspertnosti, pa čak i u fazi profesionalne karijere muzičara. Cilj eksplorativnog istraživanja bio je da se ustanove procene očekivanih i opaženih kompetencija nastavnika glavnog predmeta (kognitivne, funkcionalne, lične i etičke) na nivou viskog muzičkog obrazovanja, bilo da se radi o

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

23

Fejzić-Čengić, Fahira, and Halima Sofradžija. "Hipermedijska sfera i virtualne učionice." In medias res 10, no. 18 (2021): 2871–82. http://dx.doi.org/10.46640/imr.10.18.7.

Full text

Abstract:

U hipermedijskom društvu najprepoznatljiviji medij je - tehnologija. Nove tehnologije i nepovratna digitalizacija društva dovode do sve veće posredovanosti unutar svih društvenih odnosa. U kulturi stvarne virtualnosti upravo je tehnologija omogućila postojanje virtualnih učionica (ili učionica bez zidova kako primjećuje Giddens), isposredovanost u prijenosu znanja tehnologijom, digitalne platforme kao mjesto susretanja, napokon, i postojanje elektronskih univerziteta. Inovativne tehnologije već su uvelike utjecale i na obrazovne procese, što govori o jednom drugačijem iskušavanju prijenosa zna

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

24

Nikolić, Lidija, and Ivana Šenk. "MOTIVACIJA ZA UČENJE GLAZBE KOD STUDENATA UČITELJSKIH STUDIJA KROZ PERSPEKTIVU TEORIJA MOTIVACIJE." Zbornik Odseka za pedagogiju, no. 27 (October 18, 2018): 53–84. http://dx.doi.org/10.19090/zop.2018.0.53-84.

Full text

Abstract:

U radu se razmatra problem motivacije studenata za učenje glazbe u kontekstu obaveznoga glazbenog obrazovanja na studijima za buduće učitelje razredne nastave. Namjera je uputiti na čimbenike motivacije studenata za učenje glazbe kako bi nastava glazbe na učiteljskom studiju bila što učinkovitija te kako bi se olakšalo stjecanje kompetencija za vođenje nastave glazbe budućih učitelja. Predstavljene su tri teorije motivacije koje se konceptualno mogu primijeniti na motivaciju studenata, budućih učitelja za učenje glazbe na studiju, a to su atribucijska teorija, teorija ciljne orijentacije i teo

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

25

Nikolić, Lidija, and Ivana Šenk. "MOTIVACIJA ZA UČENJE GLAZBE KOD STUDENATA UČITELJSKIH STUDIJA KROZ PERSPEKTIVU TEORIJA MOTIVACIJE." Zbornik Odseka za pedagogiju, no. 27 (October 18, 2018): 53–84. http://dx.doi.org/10.19090/zop.2018.27.53-84.

Full text

Abstract:

U radu se razmatra problem motivacije studenata za učenje glazbe u kontekstu obaveznoga glazbenog obrazovanja na studijima za buduće učitelje razredne nastave. Namjera je uputiti na čimbenike motivacije studenata za učenje glazbe kako bi nastava glazbe na učiteljskom studiju bila što učinkovitija te kako bi se olakšalo stjecanje kompetencija za vođenje nastave glazbe budućih učitelja. Predstavljene su tri teorije motivacije koje se konceptualno mogu primijeniti na motivaciju studenata, budućih učitelja za učenje glazbe na studiju, a to su atribucijska teorija, teorija ciljne orijentacije i teo

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

26

Krampač Grljušić, Aleksandra, Dalibor Adžić, and Aleksandra Gvozdanović Debeljak. "Inkluzivno obrazovanje i dimenzija jednakosti u nastavi vjeronauka." Nova prisutnost XVIII, no. 1 (2020): 73–86. http://dx.doi.org/10.31192/np.18.1.6.

Full text

Abstract:

Inkluzivna škola rezultat je različitih djelovanja društva. Da bi djeca s teškoćama u razvoju bila uspješno uključena u obrazovnu praksu, važno je razviti svijest djece o prihvaćanju i poštivanju različitosti. Pretraživanjem relevantne literature u radu prikazane su zakonske odredbe vezane uz odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, nova i stara paradigma invaliditeta i inkluzivna edukacija s naglaskom na nastavu vjeronauka. Inkluzivno obrazovanje usmjereno je na uvažavanje potreba svakog djeteta. Nova paradigma slijedi Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja prije svega isti

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

27

Kulić, Radivoje. "OBRAZOVANJE I DRUŠTVO." Srpska politička misao 38, no. 4 (2012): 465–69. http://dx.doi.org/10.22182/spm.3842012.21.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

28

Krstić, Predrag. "»Obrazovanje za proturječnost i otpor«." Metodički ogledi 27, no. 2 (2020): 11–33. http://dx.doi.org/10.21464/mo.27.2.4.

Full text

Abstract:

Rad nastoji integrirati zapažanja Theodora W. Adorna o odgoju i obrazovanju, koja su rasuta gotovo po čitavome njegovom opusu. Namjera međutim nije doktrinarna: izdala bi se lojalnost autoru i podbacilo ispod njegove kritike kada bi takva integracija nastojala rekonstruirati neku neokupljenu ili neizrečenu Adornovu »prosvjetnu doktrinu«. Kod zakletog antisistematičara ni vizije prosvjetne teorije i prakse ne smiju prerasti u sistem. Riječ je prije o stavu ili držanju koje insistira na pokušaju da se antinomija obrazovanja – neslobodnim sredstvima do cilja slobode, manipulacijom do nemogućnosti

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

29

Širola, Davor, and Livia Baltić. "Prihvaćenost poduzetničkog načina razmišljanja kod studenata." Zbornik Veleučilišta u Rijeci 6, no. 1 (2018): 197–216. http://dx.doi.org/10.31784/zvr.6.1.15.

Full text

Abstract:

Poduzetnički način razmišljanja drži se jednim od najvažnijih koncepata koji promovira i potiče Europska unija u funkciji potpunijeg iskorištavanja i razvoja osobnih i društvenih potencijala, jačanja konkurentske snage gospodarstva i uloge pratećih institucija, posebno obrazovnih. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi čimbenike koji jačaju sklonost poduzetničkom ponašanju i vjerojatnost pokretanja posla. Iako nositelji politika imaju velika očekivanja od uloge visokoškolskog poduzetničkog obrazovanja u procesu širenja poduzetničkog načina razmišljanja, slijedom rezultata istraživanja u ovom

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

30

Tomljenović, Antoneta, and Juro Živičnjak. "Akreditacija i sustav akreditiranja u području tekstila, kože i obuće u Republici Hrvatskoj." Koža & obuća 69, no. 1 (2021): 10–19. http://dx.doi.org/10.34187/ko.69.1.3.

Full text

Abstract:

Akreditacija i sustav akreditiranja u području tekstila, kože i obuće se u Republici Hrvatskoj ponajprije vezuju uz djelatnosti Hrvatske akreditacijske agencije i Agencije za znanost i visoko obrazovanje. U ovome su radu podrobnije obrađeni akreditacijski kriteriji i postupak provedbe akreditacije tijela za ocjenu sukladnosti od strane Hrvatske akreditacijske agencije s posebnim osvrtom na njezino nacionalno značenje, ali i ulogu u međunarodnoj razmjeni roba i usluga. Također je dan pregled aktivnih akreditiranih tijela za ocjenu sukladnosti navedenih u Registru akreditacije Hrvatske akreditac

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

31

Džuverović, Nemanja. "Posledice COVID-19 epidemije na visoko obrazovanje u SAD." Političke perspektive 11, no. 1 (2021): 63–74. http://dx.doi.org/10.20901/pp.11.1.03.

Full text

Abstract:

Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama je po većini kvantita¬tivnih i kvalitativnih pokazatelja najbolje na svetu. Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama, zajedno sa onima u Ujedinjenom Kraljevstvu, privlače najbolje studente ne samo iz Evrope već širom sveta uključujući najmnogoljudnije zemlje i rastuće ekonomije poput Kine, Indije, Brazila ili Indonezije. Istovremeno, priznati profesori i istraživači mahom rade u Sjedinjenim Američkim Državama, imajući u vidu sjajne uslove za rad i istraživanja. Međutim, snaga američkih univerziteta je istovremeno i njihova slabost u kont

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

32

Subotić, Siniša. "INKLUZIJA, MORALNOST I REALNOST: ODGOVORI NA TEŠKA PITANJA." Primenjena psihologija 7, no. 4 (2015): 515–29. http://dx.doi.org/10.19090/pp.2014.4.515-529.

Full text

Abstract:

Inkluzija u obrazovanju ubrzano postaje dominantna paradigma obrazovanja djece s disabilitetima, uprkos uglavnom nedovoljno uvjerljivim nalazima u vezi sa formalnim ishodima njene implementacije. U ovom preglednom radu data je sistematična logičko-filozofska dekonstrukcija ključnih ideja inkluzije (poput postmodernističkog odbacivanja naučnog metoda i negiranja egzistencije disabiliteta), uz ukazivanje na njihove očigledne logičke kontradikcije. Posebna pažnja poklonjena je formalnom demantu postulirane apriorne moralne ispravnosti inkluzije. Polazeći od moralne teorije univerzalno preferabiln

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

33

Raduski, Nada. "OBRAZOVANJE ROMSKE NACIONALNE MANJINE I STRATEGIJA ZA SOCIJALNO UKLJUČIVANJE ROMA U SRBIJI." Socijalna politika, no. 1/2020 (June 26, 2020): 9–27. http://dx.doi.org/10.22182/sp.12020.1.

Full text

Abstract:

Romi su od svih nacionalnih manjina u Srbiji u najnepovoljnijem položaju po svim socijalnim, demografskim, ekonomskim, kulturnim i drugim pokazateljima. Mada je u prethodnoj deceniji određenim merama, politikama i strategijama dosta urađeno na unapređenju položaja Roma, oni su na najnižoj lestvici društvene hijerarhije, suočeni sa brojnim negativnim stereotipima i predrasudama, velikom etničkom distancom, neobrazovanošću, nezaposlenošću i siromaštvom. Obrazovanje, kao jedno od najaktuelnijih pitanja, ključ je za socijalnu promociju Roma, za izlazak iz začaranog kruga siromaštva i poboljšanje n

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

34

Mitrović, Goranka. "Kvantitativno vrednovanje znanstvene produktivnosti hrvatske akademske zajednice područja biotehničkih znanosti." Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 14, no. 1-2 (2019): 47–52. http://dx.doi.org/10.31895/hcptbn.14.1-2.2.

Full text

Abstract:

Vrednovanje kvalitete znanstvene djelatnosti znanstvenika ovisi o kvalitativnoj analizi objavljenih znanstvenih radova, cjelokupnoj znanstvenoj djelatnosti kao i o kvantitativnim pokazateljima što je i propisano Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Kvantitativno vrednovanje znanstvene djelatnosti znanstvenika podrazumijeva pokazatelje koje donose bibliografske i citatne baze podataka, a u novije vrijeme sve više koriste se i alternativne metode za vrednovanje znanstvene, produktivnosti (eng. Altmetrics) utemeljene na društvenim mrežama. Nacionalno vijeće za znanost, visoko

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

35

Veble, Krešimir, and Vatroslav Veble. "Cjeloživotno obrazovanje u vodnom sektoru." JAHR 11, no. 2 (2020): 559–80. http://dx.doi.org/10.21860/j.11.2.14.

Full text

Abstract:

Danas, krajem druge dekade 21. stoljeća, 900 milijuna ljudi – gotovo sedmina svjetske populacije, nema pristup dovoljnim količinama higijenski ispravne vode za piće. S ubrzanim rastom stanovništva u svijetu, rastom urbanizacije, povećanom eksploatacijom šumskih površina i već prisutnim efektima klimatskih promjena ovaj problem postaje sve veći i na globalnoj razini sve je teže osigurati i održati adekvatne količine vode. Nasreću, Hrvatska je peta zemlja u Europi po zalihama pitke vode, no, nažalost, preko 50 % vode koja ulazi u vodoopskrbne sustave na putu od izvorišta do krajnjeg korisnika gu

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

36

Blašković, Lucija, and Dubravka Mandušić. "Utjecaj korištenja sustava za e-učenje na uspješnost učenja studenata Agronomskog fakulteta." Agronomski glasnik 80, no. 2 (2019): 117–27. http://dx.doi.org/10.33128/ag.80.2.4.

Full text

Abstract:

Sustavi za elektroničko učenje danas su neizostavan dio svakog visokoobrazovnog sustava koji želi osigurati kvalitetu obrazovanja. Također predstavljaju sastavni dio obrazovnog procesa, njegovu nadogradnju i unapređenje. Cilj ovog istraživanja je dokazati da korištenje sustava za elektroničko učenje omogućuje povećanje kvalitete obrazovanja, odnosno utječe na povećanje uspješnosti obrazovanja. U istraživanju je primijenjena statističko komparativna analiza na reprezentativnom uzorku. Nakon statističke analize podataka, rezultati provedenog istraživanja pokazuju da je poboljšanje ocjena statist

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

37

Jahić, Hatidža, and Alka Obadić. "Teorijski i metodološki pristupi mjerenju povrata od ulaganja u obrazovanje." Ekonomski pregled 71, no. 6 (2020): 657–81. http://dx.doi.org/10.32910/ep.71.6.5.

Full text

Abstract:

Kontinuirano ulaganje u obrazovanje je ključni čimbenik gospodarskog rasta i razvoja. Ulaganje u obrazovanje je investicija sa povratima od ulaganja te sa višestrukim pozitivnim učincima na privatnoj i društvenoj razini. Ostvarene zarade na tržištu rada predstavljaju privatne povrate od ulaganja u obrazovanje i njihovo mjerenje je u središtu znanstvene literature. Temeljni cilj ovog rada je analizirati suvremene teorijske i metodološke pristupe mjerenju povrata od ulaganja u obrazovanje, pri tom analizirajući metodologiju mjerenja, korištene pokazatelje i izvore podataka u mjerenjima povrata.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

38

Jahić, Hatidža, and Alka Obadić. "Teorijski i metodološki pristupi mjerenju povrata od ulaganja u obrazovanje." Ekonomski pregled 71, no. 6 (2020): 657–81. http://dx.doi.org/10.32910/ep.71.6.5.

Full text

Abstract:

Kontinuirano ulaganje u obrazovanje je ključni čimbenik gospodarskog rasta i razvoja. Ulaganje u obrazovanje je investicija sa povratima od ulaganja te sa višestrukim pozitivnim učincima na privatnoj i društvenoj razini. Ostvarene zarade na tržištu rada predstavljaju privatne povrate od ulaganja u obrazovanje i njihovo mjerenje je u središtu znanstvene literature. Temeljni cilj ovog rada je analizirati suvremene teorijske i metodološke pristupe mjerenju povrata od ulaganja u obrazovanje, pri tom analizirajući metodologiju mjerenja, korištene pokazatelje i izvore podataka u mjerenjima povrata.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

39

Ristić Dedić, Zrinka, and Boris Jokić. "Roditeljske srednjoškolske aspiracije za djecu iz perspektive učenika pri kraju osnovnog obrazovanja." Revija za sociologiju 50, no. 2 (2020): 161–88. http://dx.doi.org/10.5613/rzs.50.2.2.

Full text

Abstract:

Roditeljske srednjoškolske aspiracije su ambicije i ciljevi koje roditelji imaju za svoju djecu u vezi s obrazovanjem na srednjoškolskoj razini. U hrvatskom kontekstu dosad nisu bile istraživane iako značajno pridonose učeničkim aspiracijama i školskom uspjehu, a prediktor su i pokazatelja uključenosti roditelja u obrazovanje djece. Cilj je ovog rada istražiti prirodu i odrednice roditeljskih srednjoškolskih aspiracija iz perspektive učenika te opisati obrasce komunikacije i interakcije roditelja i djece vezano uz aspiracije i prijelaz iz osnovne u srednju školu. Roditeljske srednjoškolske asp

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

40

Labaš, Danijel, and Dražen Maleš. "Percepcija etičnosti elektroničkih medija kod adolescenata u kontekstu sociodemografskih obilježja i medijske pismenosti." Nova prisutnost XV, no. 2 (2017): 211–29. http://dx.doi.org/10.31192/np.15.2.3.

Full text

Abstract:

Sve veća izloženost različitih društvenih skupina medijima i njihov položaj u kojem su iz "sedme sile" postali "četvrta vlast", dovodi do okolnosti u kojima se nameće potreba za medijskim opismenjavanjem što većeg broja korisnika medijskih sadržaja. Zbog sve većeg broja medija i njihove opće dostupnosti, njihovu su utjecaju danas – više no ikada do sada – izloženi oni najosjetljiviji dijelovi društva, odnosno djeca i mladi. S obzirom na to da ne postoji dostatna institucionalizirana edukacija u obliku školskog predmeta ili izvannastavne aktivnosti, djeca su u procesu medijskog odgoja prepušten

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

41

Kepeš, Nusreta. "PEDAGOŠKA IDEJA MARIE MONTESSORI." Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću 8, no. 8 (2016): 173–86. http://dx.doi.org/10.52535/27441695.2016.8.173-186.

Full text

Abstract:

Maria Montessori je jedna od najpoznatijih žena u istoriji pedagogije. Ona je bila prva žena koja je diplomirala medicinu na Univerzitetu u Rimu i koja se kao ljekar zainteresovala za obrazovanje djece s posebnim potrebama. Osim toga, njene obrazovne metode kao lječnice, pedagoginje i innovatorice su priznate jer se oslanjaju na prirodan način učenja. Montesori metod obrazovanja, razvijen od strane Dr. Marie Montessori, je metod usmjeren na dijete čiji je rad zasnovan na znanstvenim zapažanjima ponašanja djece od rođenja do odrasle dobi. Njena pedagogija izazvala je interes širom svijeta i sa

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

42

Brković, Vjera, and Rona Bušljeta Kardum. "Pregled razvoja odgoja i obrazovanja za vrijednosti u okvirima povijesno–društvenoga konteksta." Obnovljeni život 76, no. 1 (2021): 113–24. http://dx.doi.org/10.31337/oz.76.1.8.

Full text

Abstract:

Odgoj i obrazovanje za vrijednosti omogućavaju bitnost postojanja te se često promatraju kao neizostavni razvojni društveni fenomen koji opstaje unatoč povijesnim mijenama. Ipak potrebno je naglasiti da povijesno–društveni kontekst u skladu s vremenom oblikuje svoj sustav vrijednosti koje novi naraštaji prihvaćaju ili odbacuju. S obzirom na važnost odgoja i obrazovanja za vrijednosti u formiranju univerzalnih odgojno–obrazovnih vrijednosti, rekonstruirati povijesno–društveni kontekst nastanka te pratiti kontinuitet i promjene procesa razvoja odgoja i obrazovanja za vrijednosti. Izdvojeni su pr

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

43

Hinzen, Heribert. "Obilježavanje 20 godina Ureda za Bosnu i Hercegovinu - Osvrt na kontekst i postignuća tokom 50 godina DVV Internationala i 100 godina njemačkih Visokih narodnih škola." Obrazovanje odraslih/Adult Education, no. 2 2019 (2020): 13–35. http://dx.doi.org/10.53617/issn2744-2047.2019.19.2.13.

Full text

Abstract:

Prof.(H) Dr.Dr.h. c. mult. Heribert Hinzen je savjetnik za obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Skoro četiri decenije radio je za DVV International. Doktorirao je na Univerzitetu u Heidelbergu, a dobio je i počasne doktorate od Univerziteta u Pečuhu u Mađarskoj i Moldavskog državnog univerziteta. Počasni je profesor na univerzitetima u Bukureštu, Iasi i Pečuhu. 2006. godine primljen je u Međunarodnu kuću slavnih u oblasti obrazovanja odraslih (Hall of Fame), a kasnije postaje i počasni član UNESCO Instituta za cjeloživotno učenje. Preveo sa engleskog jezika: Anes Čerke

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

44

Anđelković, Petar. "VERSKO OBRAZOVANJE I NACIONALNI IDENTITET." Nacionalni interes 12, no. 3 (2011): 241–60. http://dx.doi.org/10.22182/ni.1232011.11.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

45

Puzić, Saša, Josip Šabić, and Iva Odak. "Inozemstvo, Zagreb ili neki drugi grad u Hrvatskoj? Društveno porijeklo, racionalnost izbora i aspiracije srednjoškolaca prema mjestu studiranja." Revija za sociologiju 50, no. 2 (2020): 285–308. http://dx.doi.org/10.5613/rzs.50.2.6.

Full text

Abstract:

U radu se ispituju aspiracije hrvatskih srednjoškolaca kad je riječ o mjestu studiranja (inozemstvo, Zagreb, drugi grad u Hrvatskoj). Teorijsko polazište rada čini teorija racionalnog izbora, koja se koristi pri objašnjenju obrazovnih odluka u periodu obrazovnih tranzicija. Provedena je višerazinska multinomijalna regresijska analiza na nacionalno reprezentativnom uzorku učenika četverogodišnjih srednjih škola (N=10 829). Podatci su prikupljeni tijekom školske godine 2017./2018. Rezultati pokazuju da su aspiracije prema mjestu studiranja povezane s društvenim podrijetlom učenika: veće aspiraci

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

46

Lukaš, Mirko. "Povijesni diskurs stručnog usavršavanja i trajne izobrazbe nastavnika." Metodički ogledi 27, no. 1 (2020): 81–101. http://dx.doi.org/10.21464/mo.27.1.9.

Full text

Abstract:

Usporednom analizom odabranih povijesnih i suvremenih pedagoških dokumenata stručno usavršavanje se prepoznaje kao trajna i neodvojiva komponenta nastavničke profesije. Trajno usavršavanje odgojnoobrazovnih djelatnika nepravedno se pripisuje tek vremenu paradigme cjeloživotnog obrazovanja. Pedagoški teoretičari nastavničkoj profesiji od njezinih početaka i pokušaja zakonske regulative te njezina društvenog etabliranja propisuju trajnu potrebu stručnog usavršavanja u svrhu profesionalnog razvitka i karijernog napredovanja, kao i obvezu neprestanog učenja. Već u prvom zakonskom dokumentu iz 1874

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

47

Radović, Svetlana, and Lada Marinković. "STAVOVI VASPITAČA I RODITELJA PREMA UČENJU O INTEGRALNOM ODRŽIVOM RAZVOJU U PREDŠKOLSKOM OBRAZOVANJU." Педагошка стварност 65, no. 1 (2019): 82–97. http://dx.doi.org/10.19090/ps.2019.1.82-97.

Full text

Abstract:

U radu su prikazani rezultati anketnog istraživanja stavova vaspitača i roditelja prema učenju o integralnom održivom razvoju u predškolskom obrazovanju. Integralni održivi razvoj je sveobuhvatan pojam koji podrazumeva ostvarenje ekološke, ekonomske, socijalne i kulturne održivosti. S obzirom da održivi razvoj pretpostavlja proaktivan odnos prema okruženju i da je rano obrazovanje ključno u razvijanju ovog odnosa, cilj istraživanja je bio da se sagleda odnos vaspitača kao prve karike u sistemu formalnog obrazovanja i roditelja kao direktnih modela za oblikovanje budućih obrazaca ponašanja dece

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

48

Diković, Marina, and Marlena Plavšić. "Vrijednosti obrazovanja i nastavnički identitet iz učeničke, roditeljske i nastavničke perspektive." Metodički ogledi 26, no. 1 (2019): 7–31. http://dx.doi.org/10.21464/mo.26.1.4.

Full text

Abstract:

U Hrvatskoj i svijetu manji je dio nastavničkoga kadra koji smatra da je nastavnička profesija cijenjena. Većina se autora i autorica slaže da i jačanje nastavničkoga identiteta moglo pomoći podizanju vrijednosti obrazovanja. Ciljevi istraživanja bili su: ispitati na koje načine obrazovanje doprinosi kvaliteti života i koje su prednosti nastavničke profesije, ispitati doživljaj statusa nastavničke profesije i promjena u obrazovnom sustavu te utvrditi motivaciju za nastavničku profesiju. Uzorak je obuhvaćao 74 učenika i učenica osnovnih i srednjih škola, 73 roditelja, 38 studenata i studentica

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

49

Trifunović, Vesna. "MULTIKULTURALIZAM I OBRAZOVANJE: PROBLEM PLURALIZACIJE IDENTITETA." Srpska politička misao 36, no. 2 (2012): 75–92. http://dx.doi.org/10.22182/spm.3622012.4.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

50

Šikuten, Lucija. "Ideološki sukobi i obrazovanje u Hrvatskoj." Revija za sociologiju 50, no. 1 (2020): 61–88. http://dx.doi.org/10.5613/rzs.50.1.3.

Full text

Abstract:

Ovaj rad istražuje ideološke sukobe vezane za pokušaj implementacije Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj, s ciljem evaluacije procesa konzervativne modernizacije, teorijski elaboriranog u radu Michaela Applea. Rad se temelji na metodi studije slučaja i kvalitativnoj analizi sadržaja. Analizirani sadržaji bili su članci triju najčitanijih novinskih portala u Hrvatskoj, mrežne stranice istaknutih aktera te Okvir nacionalnog kurikuluma. Analizom prikupljenih podataka dolazi se do zaključka da su u javne rasprave uključeni predstavnici svih grupa konzervativne modernizacije, no ne u jednakoj

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!