Academic literature on the topic 'Folna kiselina'

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the lists of relevant articles, books, theses, conference reports, and other scholarly sources on the topic 'Folna kiselina.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Journal articles on the topic "Folna kiselina"

1

Đeđibegović, Jasmina, Lejla Spahić, Aleksandra Marjanović, Amila Turalić, Aida Lugusić, and Miroslav Sober. "Periconceptional folic acid (FA) supplementation among pregnant women in Bosnia and Herzegovina: A cross-sectional study." Arhiv za farmaciju 70, no. 4 (2020): 224–37. http://dx.doi.org/10.5937/arhfarm2004224q.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Čalija, Bojan, Jelena Đuriš, Vladimir Dobričić, Bojana Vidović, Jela Milić, and Slađana Šobajić. "Monocomponent folic acid dietary supplements marketed in Serbia: Pharmaceutical technical investigation and characteristics." Hrana i ishrana 56, no. 2 (2015): 31–36. http://dx.doi.org/10.5937/hraish1502031q.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Mihajlović, Branislav, and Daliborka Radivojević-Vučković. "ISHRANA KAO FAKTOR RIZIKA U NASTANKU DEPRESIJE." PSYMEDICA 2, no. 1-2 (2011). http://dx.doi.org/10.7251/psy1102020m.

Full text
Abstract:
Depresija u prvom redu predstavlja atektivni poremećaj sa veoma velikom prevalencom u opstojpopuiaciji. Ona je multifaktorijalna bolest, koja podrazumijeva da u nastanku poremećaja sadejstvujugenetski, psihosocijalni, neurobiobemijski i initricionisiički faktori. Svi poremećaji raspoloženja, pataku i depresije povezani su sa disbalansom neurotransmitera kao što su: noradrenalin, acetilholin,serotonin i dopamin. Za proizvodnju serotonina je neophodna aminokiselina-triptofan. Istrazivanjapokazuju da ishrajia bogata triptofanom, folnom kiselinom, vilaminom 1312 i omega-3 masnimkiselinama može da mice na simptome depresi je. Potvrdene su einjenice da je mnogo veei rizik odnastanka depresije kod pacijenata koji imaju niže konceiitraeije triptofana u krvi. Detleit folne kiseiine,vitamina B12 i omega 3 masnili kiselina je direktno vezan za nastanak i nivo depresije. Nedvosmislenoje pokazano da biljna ishrana može da pozitivno utiče na nivo zabrinutosti, nesaniee i anhedonije, tesu tako otklonjene sumnje o negativnoin uticaju navedene ishrane. Konzumiranjem izbalansiraneishrane paeijenti preuzimaju din odgovornosti i angažovanja u eilju boljeg tretmana depresije.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Dissertations / Theses on the topic "Folna kiselina"

1

Vesna, Vasić. "Folna kiselina u terapiji depresivnog poremećaja." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet u Novom Sadu, 2014. http://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=87827&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
Cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi nivo folne kiseline u serumu (fiziolo&scaron;ka vrednost je od 16,31 do 34,88 nmol/l) i proceni težina kliničke slike instrumentima kliničke procene (HAMD 17 i 21, MADRS i CGI skala) u populaciji bolnički lečenih pacijenata, koji boluju od te&scaron;ke depresivne epizode, ili rekurententog depresivnog poremećaja, i njihov odgovor na inicijalnu antidepresivnu terapiju sprovođenu prema smernicama nacionalnog vodiča. Odgovor na antidepresivnu terapiju je određivan nakon četiri i osam nedelja lečenja u odnosu na nivo folne kiseline i prema nadoknadi folne kiseline u dozi od 15 mg dnevno (kod pacijenata koji nisu adekvatno odreagovali na terapiju). Smatrano je da je antidepresivni odgovor adekvatan ukoliko je utvrđena redukcija skora na HAMD (17, 21) i MADRS za 50%. Istraživanje je obuhvatilo 102 pacijenata (69 osoba ženskog pola i 33 osobe mu&scaron;kog pola) starosti između 18 i 70 godina života. Utvrđeno je da je snižen nivo folne kiseline u krvi imalo 41,2% pacijenata.<em> X</em><sup>2</sup> testom je ustanovljeno da postoje značajne razlike nivoa folne kiseline u krvi u odnosu na pol. Snižen nivo folne kiseline je zastupljeniji kod osoba mu&scaron;kog pola. Pacijenati sa sniženim nivoom folne kiseline su imali inicijalno značajno vi&scaron;e skorove na skalama kliničke procene i izostanak adekvatnog terapijskog odgovora u četvrtoj nedelji lečenja. U osmoj nedelji lečenja se ta razlika u terapijskom odgovoru izgubila. Utvrđena je statistički značajna razlika u skorovima na HAMD (17) i MADRS u tri merenja u zavisnosti od nivoa folne kiseline i nadoknade uz upotrebu vi&scaron;esmerne me&scaron;ovite analize varijanse (ANOVA). Utvrđeno je da postoji značajan glavni efekat merenja (skorovi se značajno razlikuju od merenja do merenja), i značajan efekat interakcije merenja i nadoknade.<br>The aim of this paper is to establish the levels of folic acid in serum (physiological values is from 16.31 to 34.88 nmol/l) and the assessment of seriousness of clinical picture by clinical assessment instruments (HAMD 17 and 21, MADRS and CGI scales) in the population of hospitalized patients suffering from severe depressive episodes, or recurrent depressive disorder, and their response to the initial anti-depressant therapy administered according to national guidelines. The response to anti-depressant therapy was determined after four or eight weeks of treatment in relation to the levels of folic acid and according to recuperation of folic acid in the dose of 15 mg daily (in patients who did not react adequately to the therapy). It was believed that the anti-depressive response was satisfying in case of the established score reduction on HAMD (17, 21) and MADRS for 50%. The research encircled 102 patients (69 of whom female patients and 33 males) aged between 18 and 70. A reduced level of folic acid in blood was found in 41.2% of the patients. By<em> X</em><sup>2</sup> test determined that there were significant differences in the levels of folic acid in relation to the patient gender. A reduced level was more found in male patients. The patients with reduced levels of folic acid had initially significantly higher scores on clinical assessment scales and the lack of an adequate therapeutic response in the fourth week of the treatment. In the eighth week of the treatment that difference vanished in therapeutic response. A statistically significant difference was determined on HAMD (17) and MADRS during three measurements depending on the levels of folic acid and its recuperation by using a multiway diverse analysis of variance (ANOVA). It was determined that there is a significant central effect of measurements (scores significantly differ from measurement to measurement), as well as an effect of interaction of measurements and the recuperation.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Stanislava, Nikolić. "Uticaj metformina na nastanak deficita vitamina B12 kod pacijenata sa tipom 2 dijabetes melitusa." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet u Novom Sadu, 2019. https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=110042&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
Prema podacima iz 2011 godine, u Srbiji je približno 630 000 ljudi (8,6%) obolelo od dijabetes melitus-a, a procenjuje se da će taj broj porasti na 730 000 (10,2%) do 2030 godine. Preko 90% obolelih ima tip 2 dijabetes melitus (T2DM). Prva linija medikamentne terapije predstavljaju bigvanidi čiji je najznačajniji predstavnik metformin. Prema literaturnim podacima, u oko 10-30% sluĉajeva, kontinuirana upotreba metformina ima za posledicu smanjenu intestinalnu apsorpciju vitamina B12. Tačan patofiziolo&scaron;ki mehanizam koji dovodi do metforminom indukovane malapsorpcije vitamina B12 nije u potpunosti ispitan i poznat i postoji nekoliko aktuelnih teorija s ciljem obja&scaron;njenja ovog kompleksnog problema. Cilj rada je bio utvrđivanje nivoa, dinamike, trenda i učestalosti promena vitamina B12, holotranskobalamina (B12 aktiv), homocisteina i folne kiseline tokom kontinuirane primene metformina tokom godinu dana. Studija praćenja je sprovedena u Centru za laboratorijsku medicinu a u saradnji sa Klinikom za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, Kliničkog centra Vojvodine. Ovom studijom je obuhvaćeno 50 ispitanika obolelih od T2DM a u momentu uvođenja metformina. Svim ispitanicima je određivana koncentracija vitamina B12, B12 aktiva, homocisteina i folne kiseline, u momentu uvođenja terapije kao i nakon 4, 8 i 12 meseci primene metformina. Za dvanaest meseci kontinuirane primene metformina, utvrđen je kontinuirani pad i redukcija vrednosti ukupnog vitamina B12 za 25.29 %, odnosno vrednosti B12 aktiva za 23.26 %. U toku ispitivanja, utvrđen je kontinuirani trend porasta vrednosti homocisteina u krvi, s statistički značajnim porastom vrednosti homocisteina nakon osam meseci primene metformina. Po&scaron;av&scaron;i od predpostavki da metformin istovremeno blokira apsorpciju vitamina B12 u gastrointestinalnom traktu kao i raspoloživost iz postojećih, tkivnih rezervi, zatečene količine ovog vitamina u ciljnim ćelijama se postepeno redukuju i tro&scaron;e, rezultujući krajnjem snižavanju nivoa metabolički aktivnih oblika kobalamina, te posledičnoj akumulaciji homocisteina kako u ćelijskom, tako i u vanćelijskom prostoru. Na osnovu dobijenih rezultata ispitivanja može se predložiti opservacija nivoa ukupnog vitamina B12 i homocisteina u krvi pre uvođenja metformina u terapiju tipa 2 dijabetes melitusa kao i dvanaest meseci nakon toga. Na osnovu nivoa jednogodi&scaron;njeg pada koncentracija ukupnog vitamina B12, porasta koncentracija homocisteina, kao i drugih kliničkih i laboratorijskih parametara, može se razmatrati opcija uvođenja supstitucione terapije vitaminom B12 ili dalja opservacija nivoa vitamin B12 u krvi i ćelijskom prostoru.<br>According to data from 2011, in Serbia, approximately 630.000 people (8.6%) were diagnosed with diabetes mellitus, and it is estimated that this number will increase to 730.000 (10.2%) by 2030. Over 90% are type 2 diabetes mellitus (T2DM) patients. The first line of medication therapy is metformin. According to the literature data, in about 10-30% of cases, continuous use of metformin causes impared intestinal absorption of vitamin B12. The exact pathophysiological mechanism leading to metformin induced malabsorption of vitamin B12 has not been fully known, and there are several current theories to explain this complex problem. The aim of this study was to determine the level, dynamics, trend and frequency of changes in blood levels of total vitamin B12, holotranscobalamin (B12 active), homocysteine and folic acid during continuous application of metformin, over a year. The study was carried out at the Center of Laboratory Medicine in cooperation with the Clinic for Endocrinology, Diabetes and Metabolic Diseases, Clinical Center of Vojvodina. This study included 50 T2DM patients at the time of the introduction of metformin therapy. Levels of vitamin B12, holotranscobalamin, homocysteine and folic acid are determined before and after 4, 8 and 12 months of metformin administration, to all subjects. After a year of metformin use, the level of total vitamin B12 has been reduced by 25.29%, as well as holotranskobalamin by 23.26%. During the study, a continuous elevation of homocysteine levels was determined, with statistically significant increase in homocysteine values after eight months of metformin administration. Starting from the assumption that metformin blocks the absorption of vitamin B12 in the gastrointestinal tract as well as the availability of existing tissue reserves, the amount of this vitamin in the target cells is gradually reduced, resulting in an extremely low level of metabolically active forms of this vitamin and the consequent accumulation of homocysteine in intracellular and extracellular space. On the basis of the obtained test results, it may suggest observation of the level of total vitamin B12 and homocysteine prior to the introduction of metformin in T2DM therapy and after one year thereafter. Based on the level of one-year decline of total vitamin B12 and the increase of homocysteine concentrations, as well as other clinical and laboratory parameters, substitution therapy with vitamin B12 or further monitoring of laboratory parameters of vitamin B12 metabolism may be proposed.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!

To the bibliography