Relevant bibliographies by topics / Franjevački samostan sv

Contents

  1. Journal articles
  2. Books

Academic literature on the topic 'Franjevački samostan sv'

Author: Grafiati
Published: 28 July 2024
Last updated: 31 July 2025

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the lists of relevant articles, books, theses, conference reports, and other scholarly sources on the topic 'Franjevački samostan sv.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Journal articles on the topic "Franjevački samostan sv"

1

Anzulović, Ivna. "Crkva sv. Kate i Franjevački samostan u Novigradu - od osnutka krajem 14. do uništenja krajem 16. stoljeća." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 59 (2017): 143–71. http://dx.doi.org/10.21857/yl4okf7229.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Vinaj, Marina, and Ivana Knežević Križić. "Knjižnična građa tiskana u tiskari Franjevačkog samostana u Osijeku." Diacovensia 28, no. 1 (2020): 79–94. http://dx.doi.org/10.31823/d.28.1.4.

Full text
Abstract:
Tiskarstvo u Osijeku zaživjelo je dolaskom franjevaca i osnutkom prve tiskare na tom području 1735. godine. Franjevcima je bilo dopušteno u samostanu otvoriti malu tiskaru za potrebe provincije. Pojava prve tiskare u Osijeku povezana je umnogome s društvenim i političkim prilikama ondašnjega grada, koji se nakon odlaska Turaka polako pretvarao u urbano središte Slavonije. Otvaranje škola i visokoga učilišta ostavilo je traga i u prvim naslovima tiskovina osječkih profesora, ali i studenata. Franjevci su iznimno cijenili knjigu te su franjevačke knjižnice i prve organizirane knjižne zbirke u na
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Runje, Petar. "Povijest franjevaca konventualaca u Krku (II. dio)." Krčki zbornik 77 (November 22, 2024): 15–52. http://dx.doi.org/10.58173/kz.77.1.

Full text
Abstract:
U ovom svesku Krčkog zbornika objavljujemo drugi dio studije iz rukopisne ostavštine mr. sc. fra Petra Runje (1938. – 2014.), TOR, koji je posljednje godine svoga života proveo u samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša sv. Franje Asiškoga u gradu Krku. Stoga se i dao na pisanje povijesti ovoga važnog franjevačkog samostana. Autor na temelju neobjavljenih arhivskih vrela, objavljenih izvora i literature donosi pregled života i djelovanja ove redovničke zajednice franjevaca konventualaca od njezinih početaka do konca 18. stoljeća, kada samostan preuzimaju franjevci trećoredci glagoljaši. Izn
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Zelić Tomaš, Anita. "Arhivska zbirka fra Andrije Kačića Miošića." Vjesnik dalmatinskih arhiva 5, no. 1 (2025): 83–108. https://doi.org/10.58565/vda.5.1.4.

Full text
Abstract:
Uz dostupnu literaturu za rekonstrukciju povijesti Makarskog primorja iznimno su važni sačuvani arhivi u franjevačkom samostanu u Makarskoj i Samostanu sv. Marije u Zaostrogu. Ovaj rad pruža uvid u dio arhivskoga gradiva samostana prikazom prijepisa inventara Kačićeva arhiva koji je 1956. godine osnovao gvardijan i franjevac Karlo Jurišić. Danas je ta arhivska zbirka podijeljena između Makarske i Zaostroga. Dio arhivskoga gradiva nalazi u zaostroškom samostanu, a drugi dio u fra Karlovoj radnoj sobi u makarskom samostanu. Njegova analiza i deskripcija postavlja hipotezu o nužnosti njegove revi
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Skenderović, Robert. "Crkveno-pravni položaj franjevaca u Slavoniji i Srijemu od Velikog bečkog rata do podjele provincije 1757. godine." Scrinia Slavonica 24, no. 1 (2024): 325–46. https://doi.org/10.22586/ss.24.1.2.

Full text
Abstract:
Početkom 18. stoljeća Katolička je crkva nastojala obnoviti svoje institucije na prostoru Slavonije i Srijema. U postojećim prilikama najbolje su se snalazili franjevci provincije Bosne Srebrene. Oni su nakon protjerivanja Osmanlija iz slavonskih gradova započeli obnovu svojih samostana u Požegi, Iloku i Šarengradu, ali i izgradnju novih u Gradiški, Cerniku, Brodu, Osijeku, Đakovu, Vukovaru i Petrovaradinu. Uz već postojeće samostane u Velikoj i Našicama, nabrojani samostani vrlo su brzo izgrađeni i postali su snažna središta franjevačkog djelovanja na prostoru Slavonije i Srijema. Franjevci s
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Horvat, Zorislav. "Slunjske crkve na grafičkim prikazima 17. i 18. stoljeća." Senjski zbornik 49, no. 1 (2022): 187–212. http://dx.doi.org/10.31953/sz.49.1.7.

Full text
Abstract:
Slunj se prvi puta spominje krajem 14. st., sa svojim burgom knezova Krčkih – Frankopana, više crkava i franjevačkim samostanom. Osmanlijska ugroza tijekom 16. i 17. st. promijenila je slunjski kraj, a crkve su većinom stradale. Nakon oslobođenja od Osmanlija i mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine Slunj je postao značajna utvrda na Krajini. Krajiški su inženjeri rješavali utvrđivanje Krajine, ostavivši više veduta, situacija i tlocrta Slunja i okolice. Na ovim grafikama i planovima prikazane su i stare slunjske crkve iako se prvenstveno željelo prikazati vojne građevine. Stare su slunjske
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Sabalić, Damir. "Crkva i samostan sv. Marije na Glavotoku – reinterpretacija građevnog razvoja." Krčki zbornik 77 (November 22, 2024): 115–58. http://dx.doi.org/10.58173/kz.77.5.

Full text
Abstract:
Samostan sv. Marije na Glavotoku smjestio se na krajnjoj sjeverozapadnoj točki, glavi otoka, po kojoj je i dobio ime. Prvi spomen Glavotoka seže u 1277. godinu i veže se uz žensku eremitažu s pripadajućom kapelom. Sredinom 15. stoljeća knez Ivan Frankapan daruje crkvu s imanjem franjevcima trećoredcima. Franjevci, predvođeni fra Matijom Bošnjakom Mastilićem, grade samostan, a početkom 16. stoljeća i novu crkvu. U radu su predstavljeni rezultati zaštitnih i istražnih radova na crkvi i dijelu samostana sv. Marije na Glavotoku. Analiza samostanskog sklopa, dopunjena novim saznanjima, omogućila je
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Nestić, Jasmina. "Imago Thaumaturga Beatissimae Virginis Mariae Frisingae – slike s prikazom Seminarmadonne iz Freisinga u Varaždinu i Zagrebu." Radovi Instituta za povijest umjetnosti, no. 45 (December 31, 2021): 145–60. http://dx.doi.org/10.31664/ripu.2021.45.11.

Full text
Abstract:
U radu se analiziraju četiri slike iz hrvatske barokne baštine koje prikazuju Mariju u tipu Bezgrješnoga začeća, prepoznatu kao Gnadenbild iz benediktinskoga liceja u Freisingu u Njemačkoj (1704.) – slika u franjevačkom samostanu u Zagrebu (18. stoljeće), dvije slike u uršulinskom samostanu u Varaždinu (18. stoljeće) te slika na oltaru u kapeli sv. Vida u Varaždinu (1733.). Skulptura Bezgrješne iz liceja smatra se izgubljenom od sredine 19. stoljeća, a njezin izgled poznat je prema slikama i grafikama nastalima po uzoru na izvornik ili daljnje kopije, većinom na području Bavarske. U tom kontek
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Tulić, Damir. "Glavni oltar u crkvi Male braće u Dubrovniku i njegov predložak u Anconi te crtica za slikara Antonija Belluccija i kipara Giuseppea Mariju Mazzu." Ars Adriatica 14 (February 12, 2025): 259–86. https://doi.org/10.15291/ars.4641.

Full text
Abstract:
Mramorni glavni oltar u franjevačkoj crkvi Male braće u Dubrovniku pripada najvažnijim ostvarenjima barokne altaristike u Hrvatskoj. Podignuli su ga 1712. – 1713. majstori Celio i Giovanni Toschini. Oltar dosad nije bio kontekstualiziran s obzirom na naručitelja, specifičnu tiplogiju te izrazit scenografski smještaj u crkvi. Sagrađen je zaslugom dubrovačkog franjevca Francesca Caffarellija koji se 1711. vratio u domovinu nakon službe u samostanu San Francesco ad Alto u Anconi. Za njegova su boravka u tom samostanu braća Toschini 1706. – 1707. sagradila glavni oltar kao okvir slavnoj Tizianovoj
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Soldo, Josip Ante. "Vlasnički odnosi u uvali Muni na otoku Žirju u ranom novom vijeku." Vjesnik dalmatinskih arhiva 3, no. 1 (2022): 175–206. http://dx.doi.org/10.58565/vda.3.1.7.

Full text
Abstract:
Na osnovi katastra iz Arhiva franjevačkog samostana sv. Lovre u Šibeniku, nekadašnjega feudalnog posjednika otoka Žirja, analizirana je povijest vlasničkih odnosa u pristanišnoj uvali Muni. Odlagališta ribarskog alata, skladišta za ribu, kuće koncesionara, vakantnih i nastanjenih vlasnika poput obitelji Šižgorić te sakralni objekt s grobljem tijekom nekoliko stoljeća mijenjali su mnoge skrbnike, posjednike i vlasnike. Studija osvježava otprije objavljenu analizu gospodarskih odnosa, posvećenu ponajprije otočnom polju. Josip Ante Soldo, OFM (1922. – 2005.), članak o povijesnim posjedima u prist
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Books on the topic "Franjevački samostan sv"

1

author, Moačanin Nenad, ed. Arhiv Franjevačkoga samostana sv. Petra i Pavla na Gorici, Livno. Franjevački muzej i galerija Gorica, 2019.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

editor, Mujadžević Dino 1977, ed. Franjevci u Slavonskom Brodu: Zbornik radova znanstvenog skupa održanog 27. listopada 2007 u Slavonskom Brodu. Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2012.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!

To the bibliography