To see the other types of publications on this topic, follow the link: Godin Tepe.
Journal articles on the topic 'Godin Tepe'
Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles
Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Godin Tepe.'
Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.
You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.
Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.
1
Mason, Robert B., and Lisa Cooper. "Grog, Petrology, and Early Transcaucasians at Godin Tepe." Iran 37 (1999): 25. http://dx.doi.org/10.2307/4299991.
Full text
2
Keall, Edward J. "On the High Road. The History of Godin Tepe, Iran." Iranian Studies 46, no. 1 (January 2013): 135–38. http://dx.doi.org/10.1080/00210862.2012.740895.
Full text
3
Frame, Lesley. "Metallurgical investigations at Godin Tepe, Iran, Part I: the metal finds." Journal of Archaeological Science 37, no. 7 (July 2010): 1700–1715. http://dx.doi.org/10.1016/j.jas.2010.01.030.
Full text
4
Renette, Steve. "Painted Pottery from Al-Hiba: Godin Tepe III Chronology and Interactions between Ancient Lagash and Elam." Iran 53, no. 1 (January 2015): 49–63. http://dx.doi.org/10.1080/05786967.2015.11834750.
Full text
5
Desset, F. "An Architectural Pattern in Late Fourth-Millennium BC Western Iran: A New Link Between Susa, Tal-I Malyan, and Godin Tepe." Iran 52, no. 1 (January 2014): 1–18. http://dx.doi.org/10.1080/05786967.2014.11834734.
Full text
6
Petrović Leš, Tihana, and Andrea Klobučar. "„Gorki okus tkanine” – zagrebačka i jugoslavenska tekstilna industrija 1960-ih u svjetlu odabranih hrvatskih tiskovina." Journal of contemporary history 53, no. 1 (April 1, 2021): 131–56. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v53i1.11890.
Full textAbstract:
Analitičko-interpretativnom metodom tekstova iz odabranih tiskovina obrađena je zagrebačka i jugoslavenska tekstilna industrija u razdoblju od 1959. do 1971./1972. godine. Zbog opsega i zahtjevnosti teme obuhvaćena je samo proizvodnja tekstila u metraži, koja je činila temelje i bila glavni proizvod tekstilne industrije šezdesetih godina. Suprotno uvriježenome mišljenju da su šezdesete u Jugoslaviji zlatno doba ekonomije, tekstilne industrije, mode i političkih sloboda, autorice upozoravaju na svakodnevne i strukturne probleme tekstilne industrije.
7
Tomac, Lucija. "Holizam ili cenzurizam? Komparativna analiza kurikula četvrtog modula zdravstvenog odgoja." Odgojno-obrazovne teme 4, no. 1 (April 20, 2021): 23–39. http://dx.doi.org/10.53577/oot.4.1.2.
Full textAbstract:
Rad se bavi komparativnom analizom kurikula četvrtog modula Zdravstvenog odgoja pod nazivom Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje, koji je na snazi bio u školskoj godini 2012./2013. i kurikula međupredmetne teme Zdravlje, koji je na snagu stupio 2019. godine. Rad problematizira razliku u koncepcijama kurikula, koja uključuje modularnu konceptualizaciju Zdravstvenog odgoja i međupredmetnu obradu teme Zdravlje. Sadržajna analiza kurikula pokazala je da se oba kurikula mogu kategorizirati u Tip 3 programa seksualne edukacije iako kurikul Spolne/rodne ravnopravnosti i odgovornog spolnog ponašanja predstavlja bolji primjer Tipa 3. Također, sadržajna analiza argumentirala je ubrajanje kurikula međupredmetne teme Zdravlje u generaciju proširenih programa, dok je kurikul Spolne/rodne ravnopravnosti i odgovornog spolnog ponašanja pripao generaciji teorijski utemeljenih programa. Analiza je pokazala evidentan nedostatak rodnih tema u međupredmetnoj temi Zdravlje, koje čine jednu od temeljnih karakteristika cjelovite seksualne edukacije, kao i dominantnu usmjerenost na tjelesne aspekte seksualnosti. U slučaju Spolne/rodne ravnopravnosti i odgovornog spolnog ponašanja tematika ovog tipa je zastupljenija i čini ga boljim primjerom kurikula koji teži istinskoj cjelovitoj seksualnoj edukaciji.
8
Paić, Ana-Marija, and Irena Labak. "Poučavanje o ljudskoj spolnosti." Educatio biologiae, no. 6 (December 27, 2020): 1–11. http://dx.doi.org/10.32633/eb.6.1.
Full textAbstract:
Cilj istraživanja je utvrditi koliko se učitelji s određenim radnim iskustvom osjećaju kompetentno poučavati o ljudskoj spolnosti te kako procjenjuju važnost pojedinih tema za poučavanje o ljudskoj spolnosti. Također je cilj utvrditi koje teme nikad ili rijetko poučavaju, kao i razloge takvog odabira. Istraživanje je provedeno tijekom školske godine 2019./2020. na uzorku od 52 učitelja Prirode i Biologije. Provedena je online anketa u kojoj su učitelji pomoću skale od 1 do 5 procjenjivali svoje slaganje s tvrdnjama koje se odnose na procjenu: (i) kompetentnosti za poučavanje o ljudskoj spolnosti, (ii) važnosti tema za poučavanje o ljudskoj spolnosti te (iii) tema koje nikad ili rijetko poučavaju. Provedena je i procjena utjecaja određenih čimbenika na odabir teme koje nikad ili rijetko poučavaju. Istraživanjem je utvrđeno da se učitelji osjećaju djelomično kompetentnima poučavati o ljudskoj spolnosti pri čemu teme Masturbacija i Različite seksualne orijentacije (homoseksualnost, biseksualnost, transrodnost,…) procjenjuju važnima, ali ih i navode kao teme koje, uz teme Emocije i Nasilje u vezama, nikada ili rijetko poučavaju. Kao glavne razloge za nepoučavanje pojedinih tema vezanih uz ljudsku spolnost navode nedovoljnu količinu vremena za izvedbu sata i činjenicu da pojedine teme nisu određene ishodima. Učitelji većinom procjenjuju kako religija i stavovi učenika i nastavnika uopće ne utječu na odabir tema za poučavanje o ljudskoj spolnosti, a oni s više godina radnog iskustva većinom procjenjuju kako stavovi društva, ali i roditelja djelomično utječu na odabir teme za poučavanje o ljudskoj spolnosti.
9
Bulli, Giorgia, and Sorina Christina Soare. "Imigracija i kriza u novoj imigracijskoj državi." Hrvatska i komparativna javna uprava 18, no. 1 (March 28, 2018): 127–56. http://dx.doi.org/10.31297/hkju.18.1.1.
Full textAbstract:
Tema useljeništva prednjači u javnim raspravama u Italiji. Iako brojke jasno pokazuju da Italija nije glavno odredište useljenika u Europsku uniju, nedavna istraživanja govore o velikoj važnosti ove teme za Talijane. S obzirom na učinak dviju najvećih kriza posljednjeg desetljeća – ekonomske i tzv. migrantske – tema useljeništva postala je uvelike politizirana. Također, ta se tema pokazala iznimno važnom za uspješnu komunikaciju populističkih stranaka još od osamdesetih godina. U ovome je kontekstu slučaj Italije specifičan jer je ta država tek nedavno postala useljenička, s obzirom na to da se do sedamdesetih godina više Talijana iseljavalo nego što je bilo doseljenika u zemlju. Preokret u rojkama utjecao je na dvije sfere: zakonodavstvo i politiku. U sferi zakonodavstva sva su nastojanja da se useljavanje regulira obilježena neskladom koji vlada između humanitarnog pristupa i onoga koji ide u prilog vladavini prava, tj. usmjerenosti na sigurnost i red. U sferi politike stajalište koji zastupa radikalno desna populistička stranka Sjeverna liga još je od ranih devedesetih godina istoznačno s pojmovima ksenofobije i šovinizma socijalne zaštite. Najnovija službena stajališta Sjeverne lige svjedoče o sve izraženijem potpunom odbijanju multikulturalizma i imigracije. Nova populistička stranka Pokret pet zvjezdica (M5S) osvanula je na talijanskoj sceni 2010. godine te je u njezinu slučaju tema useljeništva tek nedavno uvrštena na populistički raspored. Stajalište stranke M5S o pitanju imigracije nejasan je i često proturječan. Nesklonost jasnom stajalištu povezana je kako sa složenom organizacijom stranke tako i s njezinom strategijom usklađivanja političkih stajališta stranke s glasom naroda.
10
Đorđević, Gordana, and Danica Galešić Ljubanović. "Banff klasifikacija patohistologije bubrežnih presadaka." Medicina Fluminensis 56, no. 4 (December 1, 2020): 468–74. http://dx.doi.org/10.21860/medflum2020_245227.
Full textAbstract:
Do ranih 1990-ih nije postojala standardizirana međunarodna klasifikacija biopsija bubrežnih presadaka. To je rezultiralo značajnom heterogenošću patohistoloških nalaza između različitih centara. Skupina nefropatologa, nefrologa i transplantacijskih kirurga napravila je u Banffu (Alberta, Kanada) 1991. prvi klasifikacijski sustav histoloških promjena u transplantiranom bubregu koji je pružio smjernice za patohistološku i kliničku dijagnozu te omogućio usporedbu između istraživačkih i kliničkih studija za dijagnozu, liječenje i ishod transplantiranih bubrega. Bio je to početak danas općeprihvaćene Banff klasifikacije. Navedeni eksperti nastavili su se sastajati svakih nekoliko godina te su Banff klasifikaciju prilagođavali i mijenjali u skladu s najnovijim spoznajama. Cilj rada je prikazati Banff klasifikaciju bubrežnih presadaka kroz njenu povijest od početaka do posljednjeg izvještaja. Dijagnostička procjena patologije bubrežnih presadaka uvelike je poboljšana, kvantificirana i klinički dokazana, ali mnoga pitanja još treba proučiti. Trenutne preporuke se i dalje klinički vrednuju, a izvještaj o tome i nove teme bit će raspravljeni na jubilarnom sastanku o tridesetoj godišnjici Banff susreta 2021. godine u gradu Banffu iz kojega je klasifikacija i potekla.
11
KALUĐEROVIĆ, ŽELJKO. "ANALIZA ZASTUPLJENOSTI FILOZOFSKIH PREDMETA I TEMA U „IZVEŠTAJIMA” NOVOSADSKE GIMNAZIJE PERIOD OD 1918-1941. GODINE." ARHE 12, no. 24 (June 17, 2016): 87. http://dx.doi.org/10.19090/arhe.2015.24.87-104.
Full textAbstract:
Analizu zastupljenosti filozofskih predmeta i tema u „Izveštajima” Novosadske gimnazije autor je započeo od „Izveštaja” za školsku 1918/19. godinu, dok je poslednje ispitivano bilo „Uputstvo učenicima Muške realne gimnazije Kralja Aleksandra I u Novom Sadu za školsku godinu 1940-41”. Autor je utvrdio da se ovo 23 godine dugo razdoblje može segmentirati na dva međusobno vremenski nepovezana perioda. Prvi period sastoji se od dve celine (prva, od školske 1918/19. do 1924/25. godine i druga, od školske 1930/31. do 1932/33. godine). U ovim školskim godinama Filozofija i/ili Filozofska propedeutika (Logika i Psihologija) bila je najviše zastupljena u nastavi u Gimnaziji (predavana je u dva završna razreda (VII i VIII), sa nedeljnim fondom od 4 časa). Drugi period takođe je temporalno fragmentiran (od školske 1925/26. do 1929/30. godine i od školske 1933/34. do 1940/41. godine). Položaj Filozofije i/ili Filozofske propedeutike (Logika i Psihologija, odnosno Osnovi psihologije) bio je u ovom periodu nezavidniji nego u prethodnom, sa fondom od samo 2 časa nedeljno u VIII razredu Gimnazije. Filozofske teme i literatura bili su zastupljeni u Gimnaziji i kroz kurikulume klasičnih jezika. Iz Latinskog jezika proučavana su i prevođena dela velikog oratora i rimskog eklektičara Cicerona (<em>De</em><em> imp. Gn. Pomp.</em>, <em>In Catilinam Oratio</em>, <em>Pro Archia poeta oratio</em>, <em>De senectute</em>, <em>Laelius </em><em>de amicitia</em>, <em>De amic.</em>), radovi slavnog poznog rimskog stoičara Seneke (<em>De</em><em> divitibus</em>), te prevođene neimenovane Sokratove izreke. Kada je reč o Grčkom jeziku, čitali su se i tumačili radovi Homera (<em>Ilijada</em>, <em>Odiseja</em>), Herodota (<em>Istorija</em>), Ksenofonta (<em>Uspomene</em><em> o Sokratu</em>, <em>Kiropedija</em>), Sofokla (<em>Antigona</em>) i delovi Platonove <em>Odbrane Sokratove</em>. Tokom više od dve decenije istraživanog rada Novosadske gimnazije desile su se mnoge značajne stvari, ali organizacija i izvedba nastave iz jedinog filozofskog predmeta nije automatski i dosledno pratila sve ove mene. Štaviše, nastava iz Filozofije i/ili Filozofske propedeutike u Novosadskoj gimnaziji imala je osobeni ritam evolucije, a njeno oblikovanje, mimo svih kvalitativnih i kvantitativnih promena, nije se podudaralo odnosno retko je koincidiralo sa nagoveštenim i primenjenim rešenjima i odlukama.
12
Macut, Ivan, and Matej Jermelić. "Ekumenske teme Glasa Koncila od 1990. do 1999. godine." Služba Božja 61, no. 1 (February 15, 2021): 46–72. http://dx.doi.org/10.34075/sb.61.1.2.
Full textAbstract:
U ovom se članku bavimo ekumenskim temama u Glasu Koncila u razdoblju od 1990. do 1999. godine. U uvodu ukratko govorimo o kontekstu i nastanku Glasa Koncila, da bismo u prvom poglavlju donijeli temeljiti popis svih ekumenskih naslova u razdoblju od 1990. do 1999. godine koje su se našle na stranicama Glasa Koncila. U drugom poglavlju ekumenske teme analiziramo kroz sljedeće grupe tekstova: ekumenski susreti (ekumenska bogoslužja; ekumenski susreti visokih predstavnika; molitveni ekumenski susreti); ekumenizam i mladi; ekumenizam i obrazovanje; ekumenizam i kultura. Na koncu u zaključku jasno dolazi do izražaja činjenica da je Glas Koncila iznimno važan za proučavanje novije ekumenske povijesti kod nas.
13
Ehrenberg, Erica. "Hilary Gopnik and Mitchell S. Rothman. On the High Road: The History of Godin Tepe, Iran. Bibliotheca Iranica: Archaeology, Art & Architecture Series, No. 1. Costa Mesa, California: Mazda Publishers in association with the Royal Ontario Museum, 2011. 379 pages, front matter, bibliographic references, index, maps, charts. Cloth US$75 ISBN 978-1-56859-165-0." Review of Middle East Studies 45, no. 2 (2011): 233–35. http://dx.doi.org/10.1017/s2151348100002603.
Full text
14
Martinović, Ivana, Ivona Grgić, and Elizabeta Kotromanović. "Užitak u čitanju." Anafora 6, no. 2 (2019): 287–328. http://dx.doi.org/10.29162/anafora.v6i2.1.
Full textAbstract:
Ovaj rad sastoji se od teorijskog i empirijskog dijela. U teorijskom dijelu govori se ponajprije o svrsi čitanja, zatim se raspravlja o rezultatima koje mladi iz Hrvatske pokazuju na međunarodnim ispitivanjima pismenosti te o mogućim uzrocima pojave izostanka čitanja iz užitka kod mladih. Nadalje, govori se o motivima, interesima i navikama mladih na temelju rezultata ranije provedenih istraživanja. Autorice zauzimaju stav da je tema knjige jedan od čimbenika koji mogu potaknuti i motivirati mlade na čitanje. U radu se nadalje donosi pregled tema koje se pojavljuju u knjigama namijenjenim mladima objavljenim od 60-ih godina 20. st. naovamo. U empirijskom dijelu rada donose se rezultati istraživanja provedenog kombinacijom različitih metodoloških postupaka; stvaranjem popisa knjiga te analizom sadržaja, s ciljem utvrđivanja tema koje se pojavljuju u knjigama za mlade objavljenim u Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do travnja 2019. godine. U zaključku istraživanja donose se ponajprije saznanja o tome koje su teme prisutne u knjigama za mlade. Zaključak na kraju rada objedinjuje spoznaje o tematici knjiga za mlade i onih do kojih se došlo temeljem proučavanja prethodnih istraživanja i teorijskih spoznaja o temama čitanja, te ukusima, navikama i interesima mladih za čitanje iz užitka kao i o ulozi tema knjiga u motivaciji mladih za takvu vrstu čitanja.
15
Švogor Šipek, Ana, and Tomislav Krznar. "Učestalost pojava tema odgoja i obrazovanja u programima znanstvene konferencije Lošinjski dani bioetike u razdoblju 2002.-2014." Nova prisutnost XIV, no. 1 (March 15, 2016): 127–46. http://dx.doi.org/10.31192/np.14.1.3.
Full textAbstract:
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi koliko se često teme odgoja i obrazovanja pojavljuju na znanstvenoj konferenciji Lošinjski dani bioetike, kada su se počele pojavljivati, u kojem se dijelu znanstvene konferencije nalaze ta izlaganja i koliki je njihov broj. Istraživanje je provedeno kvalitativnom analizom, a uzorci su bile knjige sa sažecima izlaganja na znanstvenoj konferenciji Lošinjski dani bioetike u razdoblju od 2002. do 2014. godine, njih trinaest, i dvije knjige sa sažecima izlaganja na znanstvenoj konferenciji Dani Frane Petriša/Petrića 1998. i 2001. godine, dakle, ukupno petnaest knjižica. Izdvojena su ona izlaganja koja, prema mišljenju autora, imaju veze s temom odgoja i obrazovanja. Podaci su svrstani u tablice, nakon kojih slijedi interpretacija, a u prilogu na kraju rada nalazi se popis izdvojenih izlaganja. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje izlaganja o temama odgoja i obrazovanja na Lošinjskim danima bioetike, iako u manjem broju, dok u ostalim izlaganjima većinom dominiraju teme o problemima koji su vezani uz medicinu.
16
Mučnjak, Dorja, and Lana Zrnić. "Teme diplomskih radova na smjeru bibliotekarstvo studija informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, no. 2 (March 18, 2019): 99–122. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.61.2.664.
Full textAbstract:
<p><strong>Cilj</strong>. Cilj je ovoga rada istražiti na koji su način distribuirane teme diplomskih radova studenata diplomskog studija Informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p> <p><strong>Metodologija</strong>. U istraživanju je za prikupljanje podataka korištena metoda kvantitativne analize sadržaja, a za jedinicu analize uzeti su naslovi diplomskih radova (po potrebi uvid u cjeloviti tekst). Tako su iz slobodno dostupnih izvora (institucijski repozitorij i popisi objavljeni u Vjesniku bibliotekara Hrvatske) u razdoblju od lipnja do rujna 2018. prikupljeni podaci za 757 radova objavljenih u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Podaci su potom podvrgnuti statističkoj analizi gdje je zastupljenost tema diplomskih radova prikazana grafički, dok su promjene u zastupljenosti pojedinih tema kroz godinu prikazane modelom linearnog trenda.</p> <p><strong>Rezultati</strong>. Najzastupljenije su teme diplomskih radova one o uslugama i aktivnostima knjižnice, dok su teme o metodologiji i obrazovanju u knjižničarstvu potpuno zaobiđene. Podzastupljene su teme iz znanstvene komunikacije te obrade i sustava za označivanje. U istraženom desetogodišnjem razdoblju negativan trend odabira tema utvrđen je u skupini 3 (Nakladništvo, tiskarstvo, povijest knjige), dok u drugim skupinama rezultati nisu pokazali postojanje linearnog trenda.</p> <p>Analizom naslova utvrđeno je da studenti većinom istražuju tradicionalne teme iz knjižničarstva, dok su istraživanja o netradicionalnim knjižničarskim poslovima i okolini još uvijek podzastupljena.</p> <p><strong>Ograničenja</strong>. U istraživanju su prikupljeni samo podaci iz slobodno dostupnih izvora (institucijski repozitorij i popisi objavljeni u Vjesniku bibliotekara Hrvatske) te je, sukladno tomu, tumačenje rezultata podložno nekim ograničenjima: (a) nije bilo moguće utvrditi zastupljenost tema prema različitim obilježjima studenata, odnosno prema tipu studija (redovni, izvanredni, dodatni, bolonjski, predbolonjski); (b) s obzirom na to da je rađena analiza naslova (iznimno uvidom u sam tekst rada), za pojedine radove nije bilo moguće napraviti precizno određenje teme; (c) radovi su kategorizirani prema glavnoj temi, iako se u pojedinim radovima obrađivalo više tema.</p> <p><strong>Praktična primjena</strong>. Budućim studentima rezultati ovog istraživanja mogu biti polazišna točka pri odabiru istraživačke teme za diplomski rad. Ujedno mogu biti smjerokaz i istraživačima i nastavnicima, odnosno mentorima na diplomskim radovima.</p> <p>Klasifikacijska shema kreirana za potrebe ovoga rada može biti pomoć voditeljima BDI-zbirki.</p> <p><strong>Originalnost</strong>. Ovo je prvo istraživanje u Hrvatskoj koje se bavi istraživanjem tema diplomskih radova studenata Informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Također, za potrebe ovoga istraživanja stvorena je nova klasifikacijska shema iz područja knjižničarstva.</p>
17
Ivanuš, Željana. "Studija slučaja 24sata." Medijska istraživanja 26, no. 1 (June 23, 2020): 109–28. http://dx.doi.org/10.22572/mi.26.1.6.
Full textAbstract:
U fokusu interesa tabloidnih novina poznate su i slavne osobe, tračevi, skandali, sudski procesi i druge slične teme. Postavlja se pitanje mogu li čitatelji išta naučiti iz takvih novina? Kroz studiju slučaja hrvatskoga dnevnog tabloida 24sata znanstvenom metodom analize sadržaja istražuje se edukativna funkcija tabloidnih novina. Istraživanjem je potvrđena hipoteza da se edukativne teme povremeno pojavljuju na naslovnicama 24sata. Naime, na 98 naslovnica (28 %) od ukupno 351, koliko ih je bilo u 2017. godini, objavljeno je 108 naslova kojima su najavljene edukativne teme. Najviše tema bilo je vezano uz zdravlje, kulinarstvo, zaštitu potrošača i financije. Edukativne teme dobivaju redovito veliki prostor na naslovnici jer su 44 teme bile glavna priča dana, odnosno šlager A, 26 tema bilo je šlager B, a 38 tema bile su male najave, odnosno mali šlageri. Novine zadržavaju tabloidni stil uređivanja i kod takvih tema jer su najavljene jakim tabloidnim naslovima, nadnaslovima i podnaslovima te su grafički pojačani primjenom crvene i crne boje uz velike fotografije ili infografiku
18
Šimunov, Ivona. "Bibliografija časopisa Croatica et Slavica Iadertina 1 – 10, 2005. – 2014." Croatica et Slavica Iadertina 11, no. 11 (February 7, 2017): 229. http://dx.doi.org/10.15291/csi.866.
Full textAbstract:
Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru 2005. godine pokrenuo je časopis Croatica et Slavica Iadertina koji izlazi jednom godišnje. Dosad je izašlodeset brojeva; prvih šest brojeva izašlo je u jednom svesku, a preostali u dva sveska. Časopis Croatica et Slavica Iadertina obrađuje teme iz svih područja humanističkih znanosti, s naglaskom na filološke, kroatističke i ostale slavističke radove.
19
Baričević, Sanja. "VRIJEDAN PRINOS PROMIŠLJANJU O (POETSKOJ) SINTAKSI Rafaela Božić. Sintaksa i stih. Zadar: Sveučilište u Zadru, 2018." Croatica et Slavica Iadertina 15, no. 2 (March 12, 2020): 595–99. http://dx.doi.org/10.15291/csi.3003.
Full textAbstract:
Raspon znanstvenih interesa Rafaele Božić, redovite profesorice Odjela za rusistiku Sveučilišta u Zadru, uključuje različite filološke teme, ali se dominantnom temom nameće jezik književnoga djela. U svojoj prethodnoj knjizi Distopija i jezik istražuje komunikacijsku ulogu jezika proznoga teksta/diskursa (Zadar, 2013.; The Language of the Dystopian Novel, Zadar, 2017)., a sada u Sintaksi i stihu nastavlja istraživanja jezika pjesničkoga teksta/diskursa, odnosno poetske sintakse nadograđujući i uvelike proširujući istraživanja započeta doktorskim radom Rečenica i stih u poeziji Iosifa Brodskoga, obranjenim 2007. godine na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Knjiga Sintaksa i stih izlazi u nakladi Sveučilišta u Zadru 2018. godine, obaseže 301 stranica te je njezin sadržaj podijeljen u osam poglavlja.
20
Bacalja, Robert, and Katarina Ivon. "Između nacionalnoga identiteta i ideologije. Gradišće kalendar za 1946. godinu." Croatica et Slavica Iadertina 16, no. 2 (March 1, 2021): 337–57. http://dx.doi.org/10.15291/csi.3245.
Full textAbstract:
U radu se analizira prvo godište Gradišće kalendara koji je pokrenuo i do svoje smrti (1973.) uređivao Ignac Horvat. Novopokrenutu se publikaciju nakon Drugoga svjetskog rata Horvat odlučuje tiskati u Hrvatskoj jer za tiskanje u Austriji nisu bili stvoreni uvjeti. Donijelo je to i stanoviti urednički izazov, s obzirom na to da su se prilike u Hrvatskoj promijenile pod utjecajem novoga državnog uređenja i komunističke ideologije. Kalendar je imao važnu ulogu u razvoju gradišćanskohrvatske književnosti i kulture u poslijeratnome razdoblju, posebice zbog društvenopovijesnoga konteksta u kojemu su se našli Hrvati u Austriji. Svojim je književnim prilozima i prilozima svojih suvremenika Ignac Horvat postavio temelj novijoj gradišćanskohrvatskoj književnosti, pritom afirmirajući niz novih imena koja su obilježila književnost u Gradišću do danas (Ana Šoretić, Jurica Čenar). Analizirajući teme iz manjinske vizure, Gradišće kalendar ponudio je prepoznatljiv kulturni imaginarij usmjeren matičnoj kulturi potvrđujući i nezaobilaznu ulogu Ignaca Horvata u očuvanju i promicanju hrvatskoga nacionalnog identiteta.
21
Bošnjaković, Josip, and Leali Osmančević. "Ogled i odjek zaštite i sigurnije budućnosti djeteta u svjetlu Panamske i Rimske deklaracije." Diacovensia 29, no. 2 (2021): 229–47. http://dx.doi.org/10.31823/d.29.2.5.
Full textAbstract:
Djeca i dječja prava iznimno su važna tema u znanstveno-istraživačkom te praktičnom području komunikologije, psihologije i teoloških razmatranja. Ta tema u središtu je sveopće službe vjerskih i međunarodnih institucija te udruga dok se zakonodavno-pravni okviri kreiraju svake godine štiteći djecu i općeniti bitak u svijetu zagovarajući jednakost. Tako su 2017. godine prihvaćene dvije vrlo važne deklaracije: Panamska i Rimska. U radu će se tema djeteta i dječjih prava obraditi u svjetlu komunikologije, teologije i psihologije, kao i relevantnih doku-menata te će se analizirati i različiti pristupi navedenih deklaracija. Doprinos ovoga rada jest sveobuhvatni prikaz teme dječjih prava kroz prizmu navedenih deklaracija, što je ujedno i prva analiza tih dviju deklaracija koje štite dječja prava i dostojanstvo, kao i sigurniju budućnost na međunarodnoj razini.
22
Milovan, Valter. "Franci Blašković i Gori Ussi Winnetou - "Zvuk Istre kroz besidu"." Tabula : periodicus Facultatis philosophicae Polensis; rivista della Facoltà di lettere e filosofia; Journal od the Faculty of Humanities No. 9 (2011): 150–61. http://dx.doi.org/10.32728/tab.09.2011.11.
Full textAbstract:
Franci Blašković je s grupom Gori Ussi Winnetou od njezina nastanka 1986. godine do 2008. snimio 59 glazbenih albuma, promijenio mnogo suradnika, tekstopisaca i glazbenika te se okušao u mnogo glazbenih stilova da bi 2008. raspustio grupu. Uz kratak povijesni prikaz, u radu je iznesen pregled sastavnih elemenata tog povelikog korpusa; jezične značajke (besidarenje, jezične interferecije, višejezičnost i dijalektalnost, utjecaj talijanske pjesmarice, frazemi) te tematika (povijesne teme i kritika društveno-političkog sistema) pjesama grupe.
23
Škrinjarić, Tihana. "Međuovisnost prinosa, rizika i volumena online pretraživanja tržišnog indeksa." Ekonomski pregled 72, no. 1 (2021): 3–33. http://dx.doi.org/10.32910/ep.72.1.1.
Full textAbstract:
U ovome istraživanju razmatraju se vremenski promjenjiva međuovisnost i prelijevanje šokova između prinosa i rizika na službeni indeks Zagrebačke burze te volumena pretraživanja vezanog uz tržišni indeks na tražilici Google. Želi se ispitati kako investitorova pozornost mjerena volumenom pretraživanja može koristiti u modeliranju prinosa i/ili rizika službenog indeksa, ali se pritom dozvoljava i povratna veza prema volumenu pretraživanja. Za mjesečne podatke u razdoblju travanj 2004. – siječanj 2019. godine nalazi se vremenski promjenjiva međuovisnost svih triju varijabli, s povećanjem šokova prelijevanja u vrijeme financijske krize, kao i krize koncerna Agrokor (proljeće 2017. godine). Doprinos istraživanja očituje se u primjeni relativno nove metodologije indeksa prelijevanja šokova u okviru vektorskih autoregresijskih modela za razmatranje ovakve teme u literaturi. Temeljem rezultata istraživanja dane su okvirne smjernice potencijalnim investitorima za buduće primjene.
24
Petrović, Jelica. "Karakteristike vršnjačkih konflikata u adolescenciji." Primenjena psihologija 3, no. 3 (September 29, 2010): 223–37. http://dx.doi.org/10.19090/pp.2010.3.223-237.
Full textAbstract:
Osnovni cilj prikazanog istraživanja bio je sticanje uvida u osnovne karakteristike konflikata i konfliktnog ponašanja u vršnjačkim grupama. Uzorak se sastoji od 655 ispitanika prosečnog uzrasta 12 godina. Za potrebe istraživanja konstruisana je Baterija upitnika namenjenih proceni ponašanja ispitanika u konfliktnim situacijama, i ona obuhvata: teme vršnjačkih sukoba, procenu frekvencije i intenziteta sukoba, kao i Skalu strategija za rešavanje konflikata. Rezultati su pokazali da su najčešće teme konflikata u vršnjačkoj grupi su ogovaranje, zadirkivanje, sukob mišljenja i kompeticija. Sukobi sa vršnjacima nisu visoko frekventni i umerenog su intenziteta. Konstruktivne strategije za rešavanje konflikata sa vršnjacima (asertivne i usmerene na rešavanje problema) su najviše zastupljene; zatim slede pasivne strategije (distrakcija i izbegavanje) i traženje socijalne podrške, dok su se kao najmanje preferirane strategije pokazale strategije rešavanja konflikata koje uključuju neki od vidova agresivnog ponašanja.
25
Mitrović, Nemanja. "Međunarodni problemi posmatrani kroz razgovore Nikolae Čaušeskua i Josipa Broza Tita 1968. godine." Istorija 20. veka 38, no. 1/2020 (February 1, 2020): 129–46. http://dx.doi.org/10.29362/ist20veka.2020.1.sla.129-146.
Full textAbstract:
Tema rada su ključna globalna pitanja koja su imala različit uticaj na jugoslovensko-rumunske odnose i njihovu spoljnu politiku prema velikim silama i drugim zemljama. Istraživanje je vršeno na osnovu poseta rumunskih delegacija na najvišem državnom i partijskom nivou, pri čemu su razgovori između Nikolae Čaušeskua i Josipa Broza Tita ključni za razumevanje ove teme. Reč je o tri takva značajna susreta: poseta Belju januara 1968, zatim zvanična šestodnevna poseta Jugoslaviji od 27. maja do 1. juna i jednodnevni susret dvojice predsednika u Vršcu 24. avgusta 1968. godine. Cilj rada je rekonstrukcija bilateralnih odnosa dve države kroz prizmu krize na Bliskom istoku, savetovanja komunističkih partija, odnosa prema evropskim pitanjima, intervencije pet članica Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj i drugih aktuelnih međunarodnih problema.
26
Primorac Krmpotić, Martina. "Financijska pismenost - jedan od temelja poduzetničkog učenja." Obrazovanje za poduzetništvo - E4E 10, no. 1 (June 24, 2020): 189–204. http://dx.doi.org/10.38190/ope.10.1.2.
Full textAbstract:
U Hrvatskoj su odrasli građani prezaduženi, a mladi financijski nepismeni te je evidentna potreba za financijskim obrazovanjem. Međunarodno istraživanje OECD-a PISA 2012 pokazalo je da hrvatski petnaestogodišnjaci nisu sposobni donijeti ispravnu financijsku odluku i planirati budućnost. Različita istraživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj pokazala su da je prosječna ocjena financijske pismenosti poražavajuća. Najnižu pismenost imaju mlađi od 19 godina. U sklopu istraživanja uobičajeno se mjere tri osnovne kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu, a rezultati pokazuju da, premda se mladi od najranije dobi susreću s novcem, o novcu se ne razgovara u obitelji, vrtiću, školi ili fakultetu. Osnovno financijsko obrazovanje nije ponuđeno u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj ni na kojoj razini. Posljedica je da mladi ne znaju procijeniti izazove i rizike na financijskom tržištu, što dovodi do loših poslovnih odluka, pada prihoda i prevelike zaduženosti. U nastojanju da se to promijeni, a u skladu s dva dokumenta Vlade Republike Hrvatske (Odluku o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole i Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine) učenicima trećeg i četvrtog razreda Hotelijersko-turističke škole uveden je fakultativni predmet Financijska pismenost. U ovom su radu prezentirana očekivanja učenika koji su prepoznali vrijednosti nastavnog sadržaja, opisan je nastavni proces i načini učenja putem izvannastavnih aktivnosti. Prikazan je sadržajni okvir predmeta distribuiran po modulima u skladu s Odlukom o donošenju kurikuluma međupredmetne teme Poduzetništvo za osnovne i srednje škole, zatim metode procjene znanja i usporedba rezultata anketa učenika koji pohađaju financijsku pismenost i učenika koji je ne pohađaju.
27
Miličević, Ana, Vito Bošnjak, and Mirta Stantić. "Percepcija lica u poremećaju iz spektra autizma." Psihologijske teme 29, no. 2 (2020): 377–99. http://dx.doi.org/10.31820/pt.29.2.9.
Full textAbstract:
U posljednjih se desetak godina u medijima često govori o povećanom broju dijagnosticiranih slučajeva autizma u djetinjstvu. U ovom sustavnom pregledu razmatramo razvoj razumijevanja percepcije lica, jedne od specifičnijih značajki autizma, u svjetlu komorbiditeta s aleksitimijom i uznapredovalih statističkih metodologija istraživanja. Navodimo literaturu koja se bavi percepcijom lica u autizmu u različitim kognitivnim zadacima i upućuje na važnost često komorbidne aleksitimije, kao i literaturu koja koristi neuroslikovne metode istraživanja i potvrđuje važnost različitih uzoraka gledanja u autizmu pri analizi rezultata. U svrhu poboljšane obrazovne i socijalne integracije osoba s autizmom i/ili aleksitimijom predlažemo teme za daljnje istraživanje.
28
Mihaljević, Josip. "Ekonomska povijest u Časopisu za suvremenu povijest (1969. – 2018.)." Journal of contemporary history 51, no. 3 (December 16, 2019): 741–84. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v51i3.9491.
Full textAbstract:
U radu se prikazuje kako je u historiografskom časopisu (Časopis za suvremenu povijest) tretirana gospodarska povijest. U članku se najprije upućuje na moguće definicije pojma gospodarske povijesti te daje kratak osvrt na razvoj te znanstvene subdiscipline u svjetskoj i hrvatskoj historiografiji. Najveći dio članka posvećen je pregledu sadržaja relevantnih radova na stranicama Časopisa, a nakon toga autor prikazuje i analizira brojčane pokazatelje o broju članaka, tematici koja se obrađivala, kategorijama i autorima radova i priloga objavljivanih u Časopisu od njegova osnutka 1969. do kraja 2018. godine. Uz nekoliko tabličnih i grafičkih prikaza autor je kao poseban prilog načinio kompletnu bibliografiju članaka koji se odnose na teme iz gospodarske povijesti.
29
Marinkov, Ivana S. "GETEOV KRALJ U TULI U NASTAVI NEMAČKOG JEZIKA: PRIMER DIDAKTIZACIJE KANONSKOG TEKSTA." Методички видици 9, no. 9 (December 3, 2018): 283. http://dx.doi.org/10.19090/mv.2018.9.283-295.
Full textAbstract:
Prilikom uvođenja književnosti u nastavu nemačkog jezika, često se prednost daje savremenim tekstovima zbog njihove veće tematske, stilske i jezičke pristupačnosti u odnosu na kanonske tekstove. Bavljenje kanonskom književnošću, međutim, doprinosi sticanju kulturnih i istorijskih znanja, podstiče razvoj estetske kompetencije, kao i lični razvoj. Pomenuta književna dela poseduju izrazitu estetsku vrednost, obrađuju univerzalne teme i prikazuju bezvremene istine. Ovaj rad se bavi rezultatima istraživanja, sprovedenog među učenicima druge godine gimnazije „Svetozar Marković” u Novom Sadu, koji su učestvovali u oglednom času posvećenom obradi balade Kralj u Tuli (Der König in Thule) Johana Volfganga Getea, u kom je primenjen petofazni didaktički model Neve Šlibar. Cilj istraživanja je ispitivanje mogućnosti obrade teksta iz književnog kanona 18. veka u nastavi nemačkog jezika.
30
Marin, Gabrijela. "Didaktičke smjernice za implementaciju kurikuluma međupredmetne teme »Održivi razvoj« u predmetne kurikulume." Metodički ogledi 28, no. 1 (July 16, 2021): 271–92. http://dx.doi.org/10.21464/mo.28.1.14.
Full textAbstract:
Održivi razvoj kao koncept promjena koji je usmjeren stvaranju okruženja u kojemu pojedinac živi u suglasju s prirodom je imperativ kojemu moramo težiti. U posljednjih dvadesetak godina, unatoč zakonskoj regulativi, implementacija tema održivog razvoja u nastavne programe bila je sporadična, prihvaćena od strane ekološki senzibiliziranijih nastavnika, a realizirana najčešće kroz projektne aktivnosti. Iako se kurikularnom reformom održivom razvoju priznala važnost kroz uvođenje međupredmetne teme »Održivi razvoj«, realizacija odgojno-obrazovnih očekivanja je upitna. Upravo konceptualna složenost novoga kurikuluma koja se temelji na interdisciplinarnosti podrazumijeva mnogo širi spektar znanja i vještina od onoga što je jedan nastavnik stekao formalnim obrazovanjem. Cilj je ovoga rada iznijeti pregled najznačajnijih događaja u povijesti obrazovanja za održivi razvoj u Republici Hrvatskoj te na temelju istraživanja hrvatskih i stranih autora izdvojiti didaktičke smjernice koje će nastavnicima olakšati implementaciju novoga kurikuluma u njihovom predmetu, a koje se odnose na izbor sadržaja, korištenje strategija učenja i poučavanja te vrednovanje.
31
Briški Gudelj, Marijana. "Gradska knjižnica ‘’Juraj Šižgorić’’ Šibenik od osnutka do 80- ih godina 20. stoljeća." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, no. 2 (February 12, 2020): 113–30. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.62.2.767.
Full textAbstract:
Cilj. Cilj je rada ukratko prikazati osnivanje i razvoj Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić’’ Šibenik do 80-ih godina 20. stoljeća, ponajviše u kontekstu razvoja hrvatskog knjižničarstva i knjižnica, ali i općih društvenih i političkih prilika. Pristup/metodologija/dizajn. U prvom dijelu rada opisane su prilike u Šibeniku tijekom 20. stoljeća, u vrijeme nastanka i razvoja gradske knjižnice. Drugi i treći dio rada prati razvoj Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić’’ Šibenik u kontekstu razvoja hrvatskog knjižničarstva, i to od osnutka knjižnice 20-ih godina 20. stoljeća do Drugog svjetskog rata, te u trećem poglavlju od rata prema 80-im godinama. Podaci su prikupljeni iz onodobnog tiska, dostupnog u digitaliziranom obliku upravo zahvaljujući djelatnosti šibenske gradske knjižnice, ali i Sveučilišne knjižnice u Splitu, te iz postojeće literature. Knjižničari Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić’’ Šibenik objavili su nekoliko radova o svojoj knjižnici, ali kroz zasebne teme: doprinosi zaslužnih ravnatelja, nastanak i stvaranje zbirki, uloga knjižnice u suvremenom društvenom i kulturnom životu grada. Rezultati. Ovim se radom dobiva uvid u povijesni razvoj Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić’’ Šibenik i povezanost s društvenim i kulturnim zbivanjima. Knjižnica se kroz svoju dugu povijest često suočavala s brojim problemima poput nedostatka prostora i financijske potpore, ali je uvijek nastojala držati korak sa suvremenim zahtjevima i potrebama zajednice. Originalnost/vrijednost. Razvoj jedne knjižnice promatran je i u društvenom kontekstu, ali i kroz općeniti razvoj knjižnica u Hrvatskoj. Rad može poslužiti kao osnova za daljnje istraživanje, ali može biti inspiracija i za pisanje pregleda o povijesti drugih knjižnica.
32
Lučin, Bratislav. "Marulićev Klaudijan." Croatica et Slavica Iadertina, no. 2 (January 18, 2017): 217. http://dx.doi.org/10.15291/csi.341.
Full textAbstract:
Auktor ovoga rada utvrdio je početkom 2005. godine da prijepis jedne pjesme Klaudija Klaudijana (Claudius Claudianus, oko 370/75 – oko 404) na posljednjim stranicama glasovitoga trogirskog kodeksa (Codex Parisiensis lat. 7989 olim Traguriensis) potječe od Marulićeve ruke. To otkriće ponukalo ga je da temeljito istraži čitav kodeks, što je dovelo do zaključaka koji imaju znatne implikacije ne samo za marulićevsku filologiju, nego i za povijest toga znamenitog rukopisa uopće. Te će se novosti izložiti na drugom mjestu. Tema je ovog rada Marulićev prijepis Klaudijanove pjesme Feniks (Phoenix, Carm. min. 27), a u njemu se pokušava odgovoriti na tri pitanja. Iz kojeg predloška je Marulić prepisao tekst? Kada je prijepis nastao? Čime je bio motiviran? (Drugačije rečeno: zašto je Maruliću Klaudijan važan; zašto je prepisao baš tu pjesmu?) U nedostatku drugih podataka, odgovor na prvo pitanje temelji se na tekstološkoj i paleografskoj analizi prijepisa. Pomoću njih dolazi se do zaključka da je Marulićev predložak bio rukopis, a ne tiskano izdanje. Na temelju usporedbe duktusa u prijepisu Feniksa s drugim Marulićevim autografima, od kojih se neki mogu barem približno datirati, ustanovljuje se da prijepis Feniksa vjerojatno potječe iz osamdesetih godina 15. st. Čvršća uporišta moguće je naći za odgovor na treće pitanje. Marulić je Klaudijanu posvetio dvije stranice svoje epigrafičke rasprave In epigrammata priscorum commentarius. Prepisavši natpis (CIL VI 1710 = Dessau 2949) što ga je rimski Senat postavio u čast Klaudijanu još za njegova života, Marulić je u svojem popratnom komentaru izrekao kratku ali nedvosmislenu pohvalu rimskom pjesniku: on je dostojan usporedbe s prethodnicima, a nadmašuje potonje pjesnike. Nije moguće utvrditi je li Marulić Klaudijana smatrao kršćaninom ili poganinom. No zato je pripovijest o bajoslovnoj ptici feniksu, koja uskrisuje iz vlastitoga pepela, za kršćane oduvijek nosila simbolično značenje Kristova uskrsnuća. Takvo značenje Maruliću zasigurno nije bilo nepoznato. Kršćanska simboličnost teme kao i visoko mišljenje o Klaudijanu kao pjesniku bili su dostatnim razlogom da splitski humanist prepiše Feniksa na prazne stranice svojega dragocjenog kodeksa. U prilogu se donosi prvo izdanje Marulićeva prijepisa Klaudijanove pjesme.
33
Ceraj, Saša. "Povijesni razvoj i važnost djelovanja hrvatskoga Orlovstva." Obnovljeni život 71, no. 1 (May 30, 2016): 39–53. http://dx.doi.org/10.31337/oz.71.1.3.
Full textAbstract:
Slijedom provedenog znanstvenog istraživanja utvrđenog na arhivskim izvorima, članak donosi povijesno–kronološku raščlambu djelovanja, osamostaljenja i ujedinjenja hrvatskoga Orlovstva te vrednuje formativne faze djelovanja koje su uključivale stvaranje institucionaliziranih oblika udruživanja Orlova. Ovim se radom po prvi puta iznosi detaljan prikaz djelovanja hrvatskoga Orlovstva, od početaka do ujedinjenja u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Hrvatski orlovski savez te konačnog ukidanja uslijed uvođenja Šestosiječanjske diktature 1929. godine. Na taj način, rasvjetljava se prostor djelovanja hrvatskoga Orlovstva, posebice Hrvatskog orlovskog saveza, što do sada nije detaljnije analizirano niti cjelovito predstavljeno znanstvenoj zajednici. Stoga je predstavljanje razvoja hrvatskoga Orlovstva potrebno s obzirom na pripadnost navedene teme nedovoljno obrađenomu i nedostatno istraženomu interesnom području te se ovim radom ostvaruje nov prinos i vrednuje uloga orlovskoga pokreta u Hrvatskoj.
34
Dubreta, Nikša, and Karlo Lugarić. "Društvena reprezentacija novih psihoaktivnih supstanci na hrvatskim portalima." Medijske studije 12, no. 23 (July 23, 2021): 103–23. http://dx.doi.org/10.20901/ms.12.23.6.
Full textAbstract:
U članku se medijska reprezentacija novih psihoaktivnih supstanci razmatra primjenom teorije društvene reprezentacije. Budući da nove psihoaktivne supstance u hrvatskom društvenom kontekstu predstavljaju relativno nepoznat fenomen, u članku je obrazložena analitička upotrebljivost komunikativnih mehanizama društvene reprezentacije koji se mogu koristiti u istraživanju medija. S tom svrhom provedena je analiza sadržaja priloga o novim psihoaktivnim supstancama koji su u razdoblju od sedam godina objavljeni na odabranim hrvatskim internetskim portalima. Rezultati su pokazali da imenovanje, emocionalno sidrenje i emocionalno upredmećivanje predstavljaju ključne komunikativne mehanizme u procesu medijski posredovane društvene reprezentacije novih psihoaktivnih supstanci. Analiza implicitnih temeljnih vrijednosti sadržanih u objavljenim člancima pokazala je da se isticanjem zdravstvenih rizika i slabosti u djelovanju društvene kontrole, nove psihoaktivne supstance konvencionaliziraju preko teme „društvo bez droga“.
35
Balažinec, Marina. "Zainteresiranost učenika petih razreda za teme vezane uz istraživanje tla." Educatio biologiae, no. 5 (December 28, 2019): 68–77. http://dx.doi.org/10.32633/eb.5.5.
Full textAbstract:
Kurikulum predmeta Priroda donesen 2019. godine naglasak stavlja na razumijevanje osnovnih prirodoslovnih koncepata i upoznavanje svijeta u kojem je učenik sposoban donositi odgovorne odluke i održivo živjeti. Sadržajno se znatno promijenio te prema njemu učenici istražuju svijet koji ih okružuje provodeći mjerenja i opažanja. Jedna od cjelina koja se obrađuje je i istraživanje tla. Kako je tlo do sada bilo vrlo malo zastupljeno u redovnoj nastavi petog razreda osnovne škole cilj ovog rada bio je ispitati zainteresiranost 37 učenika petih razreda III. osnovne škole Varaždin za istraživanje sadržaje vezanih uz cjelinu Tlo. Učenici su tijekom prvog polugodišta (od 9. do 12. mjeseca) ispunili pet anketnih upitnika putem online obrasca Google forms na satu Prirode pomoću mobilnih i tablet uređaja. Rezultati su pokazali visoku motivaciju za učenje Prirode kao i za istraživanje tla, važan im je uspjeh i žele postići što bolji rezultat iz Prirode. Pokazali su također da o tlu imaju određeno predznanje, ali nije ima jasno kako nastaje i važnost tla spominju samo kao podlogu za rast i gradnju. Izrazili su pozitivan stav prema grupnom kolaboracijskom radu, a željeli bi više vremena provoditi vani. Istraživanje bi trebalo provesti na većem uzorku ispitanika i istražiti povezanost između kolaboracijskog grupnog rada, ozračja i korištenih strategija prilikom učenja, te motivacije za učenje Prirode, zainteresiranosti za istraživanje tla i strategija korištenih tijekom učenja.
36
Filipeti, Antonija. "Zastupljenost visokoobrazovanih polaznika u programima trajne izobrazbe Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, no. 1 (July 30, 2019): 237–54. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.62.1.665.
Full textAbstract:
Cilj. Budući da su tečajevi Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH (CSSU), prije svega, namijenjeni cjeloživotnom učenju te stalnom stručnom usavršavanju polaznika nakon formalnog, odnosno visokoškolskog obrazovanja, cilj rada bio je prikazati strukturu polaznika prema stručnoj spremi te utvrditi udio visokoobrazovanih polaznika u programima izobrazbe te godine radnog staža u struci unutar te skupine. Namjera je također bila pružiti pregled najzastupljenijih tema stručnog usavršavanja, odnosno tema od interesa za diplomirane knjižničare, kao i pregled podataka o zadovoljstvu predavačima, sadržajima tečajeva, primjenjivosti tečajeva na radno mjesto te spremnosti polaznika da sadržaj tečajeva na kojima su sudjelovali preporuče svojim kolegama. Pristup. Na temelju pregleda statističkih podataka prikupljanih evaluacijskim upitnicima nakon odslušanih tečajeva CSSU-a te arhivskih dokumenata od 2013. do 2017. godine, analizira se zastupljenost diplomiranih knjižničara u programima trajne izobrazbe, radni staž u struci te interes vezan uz određena područja stručnog usavršavanja. Također se promatra njihovo zadovoljstvo obrazovnim sadržajem i predavačima te razina mogućnosti primjene na postojećem radnome mjestu. Dobiveni rezultati prikazani su s osvrtom na trendove kretanja. Ograničenja. U obzir su uzeti raspoloživi arhivski podaci. Također je naznačeno odstupanje popunjenih evaluacijskih listića od ukupnog broja polaznika. Pitanje vezano uz stručnu spremu polaznika, koje se nalazi u evaluacijskim upitnicima, može uključivati i polaznike iz drugih ustanova, kao što su arhivi, muzeji i škole, no njihov broj, prema arhivskoj dokumentaciji, u promatranom razdoblju iznosi u prosjeku oko 2 % godišnje. Rezultati. Na temelju prikazanih podataka može se zaključiti kako u stalnom stručnom usavršavanju u okviru CSSU-a sudjeluje najviše visokoobrazovanih polaznika, odnosno diplomiranih knjižničara koji imaju do 10 godina radnog staža, no treba spomenuti da su zastupljeni i polaznici sa srednjom i višom stručnom spremom te polaznici s magisterijem znanosti, odnosno doktoratom, kojih ima najmanje. Pri analizi interesa za pojedine segmente knjižničnog poslovanja treba uzeti u obzir da su određena područja više zastupljena godišnjim programima. Važno je istaknuti visoku razinu zadovoljstva ponuđenim sadržajima te predavačima CSSU-a, kao i spremnost velike većine polaznika da preporuče tečaj na kojem su sudjelovali kolegama iz struke, što govori u prilog svrhovitosti ponuđenih obrazovnih sadržaja. Originalnost/vrijednost. Iz priloženih rezultata vidljivo je kako knjižničari s različitim radnim iskustvom, odnosno godinama staža sudjeluju u programima stalne izobrazbe iako se njihov udio smanjuje s radnim vijekom. Prikazani podaci vezani uz zastupljenost diplomiranih knjižničara, odnosno polaznika s visokoškolskim obrazovanjem, u programu CSSU-a upućuju na važnost trajne izobrazbe nakon završenog formalnog obrazovanja, kao i nužnost usavršavanja u različitim područjima vezanim uz struku. S obzirom na trend kretanja broja polaznika koji sudjeluju u programima stručnog usavršavanja te razinu njihova zadovoljstva ponuđenim sadržajima, moguće je pratiti potrebe i interese polaznika te u skladu s tim prilagođavati teme edukacije i povećavati njezinu dostupnost.
37
Macut, Ivan. "Ekumenska bibliografija u časopisu Nova revija (1922. - 1841.)." Služba Božja 60, no. 1 (March 1, 2020): 68–90. http://dx.doi.org/10.34075/sb.60.1.1.
Full textAbstract:
Članak pod naslovom Ekumenska bibliografija u časopisu Nova revija (1922. – 1941.) uz uvod i zaključak, podijeljen je na tri dijela. U uvodu autor ukratko piše o nastanku časopisa Nova revija. Prvo poglavlje posvećeno je detaljnoj ekumenskoj bibliografiji časopisa i to od 1922. do 1941. godine, dakle od početka pa do prestanka izlaženja. U ostalim poglavljima autor donosi grupiranje ekumenske bibliografije po pojedinim teološkim i ekumenskim temama te ih autor nakon toga predstavlja i analizira. Obrađene su tri teme: Prva svjetska konferencija praktičnog kršćanstva u Švedskoj, Euharistija i Pitanje papinstva. Autorov je zaključak da su svi tekstovi u skladu s ondašnjim stavom Katoličke Crkve, teološkim postavkama i promišljanjima onoga vremena te da svi skupa promiču ekumenizam povratka, a što je i bila tendencija u pred-saborskoj katoličkoj ekumenskoj teologiji.
38
Volarić Mršić, Ana. "Bioetika u hrvatskom dnevnom tisku." Obnovljeni život 72., no. 3. (December 8, 2017): 317–32. http://dx.doi.org/10.31337/oz.72.3.3.
Full textAbstract:
Među mnogovrsnim temama koje se bave bioetikom i njezinim promicanjem, ovaj rad donosi neke vidove, osobito deontološke prirode novinarstva, kako bi se sustavno i analitički donijela ocjena o profesionalnoj vrijednosti tekstova koje objavljuju naši najčitaniji dnevni listovi. Svakodnevno se u novinama susrećemo s temama koje su tipično bioetičke, a koje može kao takve prepoznati samo budni čitatelj, zato što je bioetika interdisciplinarna, mlada znanost, koju treba i teorijski poznavati, da bi se teme koje ona obuhvaća s tih polazišta obradilo i kao takve predstavilo. Analiza dnevnih novina Večernji list, Jutarnji list, Novi list i 24 sata tijekom prvih šest mjeseci 2014. godine pokazala je da je bioetika u hrvatskim novinarskim krugovima još uvijek nepoznata kao znanstveno područje proučavanja, za razliku od sporta, ekonomije, ili politike, koji imaju svoje specijalne izvjestitelje i s pravom ih možemo zvati stručnjacima u tim područjima. Možda dolazi vrijeme da se probudi u Hrvatskoj i bioetičko novinarstvo, koje će dati svoj konstruktivni doprinos razvoju suvremenog hrvatskog društva, prema svim deontološkim načelima novinarske struke, koja je i najzaslužnija što je bioetika započela svoj znanstveni uspon do akademskih pozicija u svijetu, krajem prošlog stoljeća. U ovom radu iznose se rezultati kvalitativno–kvantitativne analize svih obrađenih tekstova koji su svojim sadržajem klasificirani kao tekstovi s bio etičkom tematikom, objavljeni od 1. siječnja do 1. srpnja 2014. godine.
39
Knežević, Josip. "Razumijevanje evagrijevske duhovnosti i misticizma u njegovu asketskom nauku." Diacovensia 27, no. 4 (December 24, 2019): 615–36. http://dx.doi.org/10.31823/d.27.4.3.
Full textAbstract:
Cilj je ovoga rada prikazati najvažnije aspekte duhovnosti i misticizma jednoga od najvećih pustinjskih otaca, koji je zbog osude njegova nauka na Petom ekumenskom koncilu u Carigradu (553. godine) ostao dobrim dijelom zaboravljen. Moramo napomenuti da nema baš mnogo studija koje se bave striktno tom tematikom i koji daju prostora predstavljanju Evagrijeva nauka o duhovnosti i misticizmu i pogotovo njegovim idejama koje se tiču borbe protiv demona (napasti). Naime, premda je njegov teološko-dogmatski nauk osuđen na Koncilu, kad je u pitanju njegova duhovnost i njegov misticizam, Evagrije je nadahnuo razvoj teologije duhovnosti i misticizma i na Istoku i na Zapadu. Činjenica je da, ako nastojimo shvatiti njegov teološko-duhovni sustav i mistiku, ne smijemo izbjegavati teme koje bi danas doduše mogle dovesti i do određenih neprilika s obzirom na to da je riječ o osuđenom krivovjercu.
40
Ristivojević, Marija. "Korelacija muzike i mesta na primeru beogradskog "novog talasa" u rokenrol muzici." Issues in Ethnology and Anthropology 6, no. 4 (December 6, 2011): 931–47. http://dx.doi.org/10.21301/eap.v6i4.6.
Full textAbstract:
Rad predstavlja pokušaj da se osvetli veza između „muzike” i „mesta”. Budući da je reč o sociokulturnim kategorijama, njihov odnos predstavlja vid kulturne konstrukcije, a samim tim postaje moguća antropološka tema. Ovu problematiku sam razmotrila na primeru uticaja „novog talasa” u rokenrol muzici osamdesetih godina, na formiranje specifičnog beogradskog identiteta, koji je za potrebe analize označen kao „novotalasni” identitet. Analizom narativa o tom fenomenu u vreme njegovog nastanka i trajanja, uočila sam i kao ključne identitetske elemente označila, tri ključne beogradske muzičke grupe (Električni orgazam, Šarlo akrobata, Idoli), teme i jezik na kome su pesme pisane, važna mesta okupljanja, kao i originalni muzički izraz. Kroz isticanje elemenata koji konstituišu pomenuti identitet, nastojala sam da skrenem pažnju na formiranje određene lokalne autentičnosti koja se razvila kao rezultat sadejstva „novotalasnog” muzičkog izraza i svakodnevnog iskustva života u tadašnjem Beogradu.
41
Ślawska, Magdalena. "Między narodami, między kulturami, między językami, między gatunkami. Bory Ćosicia Dnevnik apatrida." Slavica Wratislaviensia 162 (April 18, 2016): 25–37. http://dx.doi.org/10.19195/0137-1150.162.2.
Full textAbstract:
Between nations, between cultures, between languages , between genres. Bora Cosić’s Dnevnik apatridaThis article concerns the issue of internationality, interculturalism and various forms of nomadism present in Bora Cosić’s Dnevnik apatrida. The first kind of writer’s nomadism national-ethnic nomadism is conditioned by his origin. Cosić grew up in amixed Croatian-Serbian community. He was born in 1932 in Zagreb, in a family of Croatian Serbs and when he was five years old he moved to Belgrade where he lived for the next sixty years. There is also acultural nomadism linked to Cosić’s origin, and more specifically, his cultural and literature background. The author circulates like atrue nomad between Serbian and Croatian literature and he is not firmly rooted in either of them. Cosić’s nomadic consciousness is expressed by the language. Thewriter writes in Serbian language with alot of Croatian additions and he is constantly in the process of a language ‘transit’. It may be noted that the author interchangeably uses the ekavian and ijekavian dialect in Dnevnik apatrida maintaining multilingualism to be understood not only linguistically, but also culturally. The fourth kind of nomadism, avery important one for Cosić’s creation, is an artistic-aesthetic nomadism. In his writings, the author combines various elements, uses citation and familiar themes and motifs thus leading an intercultural dialogue with other writers and their works. In Dnevnik apatrida the writer has included many quotes from In search of lost time by Marcel Proust and used them asconstantly topical comments on the socio-political situation in the former Yugoslavia. In addition, the writer’s texts are on the verge of avariety of literary genres. Cosić undertakes akind of playing with forms, conventions and other models of literary expression.Među nacijama, među kulturama, među jezicima, među žanrovima. Bore Ćosića Dnevnik apatridaOvaj je tekst posvećen problematici internacionalnosti, interkulturnosti iraznim formama nomadizma prisutnim u Dnevniku apatrida Bore Ćosića. Prva vrsta piščevog nomadizma nacionalno-etnički nomadizam uslovljena je njegovim poreklom. Ćosić je odrastao umešanoj hrvatsko-srpskoj sredini. Rođen je 1932. godine uZagrebu uporodici hrvatskih Srba, akad je imao pet godina preselio se uBeograd ukojem je živeo narednih šezdeset godina. Sa Ćosićevim poreklom povezan je takođe kulturni nomadizam, atačnije njegova pripadnost kulturi iknjiževnosti. Autor kao pravi nomada kruži između srpske ihrvatske knjževnosti inije čvrsto ukorenjen ni ujednoj od njih. Ćosićeva nomadska svest izražava se ipomoću jezika. Pisac piše srpskim jezikom sdosta hrvatskih dodataka, stalno se nalazi ufazi jezičkog „tranzita”. Može se zapaziti da u Dnevniku apatrida autor naizmenično koristi ekavicu ijekavicu stajući na straži višejezičnosti koju treba razumeti ne samo lingvistički nego ikulturološki. Četvrta, vrlo bitna za Ćosićevo stvaralaštvo vrsta nomadizma je umetničko-estetski nomadizam. Usvojim tekstovima pisac spaja različite elemente, operiše citatnošću, koristi poznate teme imotive vodeći na taj način interkulturni dijalog sa drugim piscima injihovim delima. U Dnevniku apatrida pisac je mnoge citate iz Prustovog Vaskrslog vremena iskoristio kao stalno aktuelne komentare društveno-političke situacije ubivšoj Jugoslaviji. Pored toga piščevi tekstovi nalaze se na granici raznih književnih žanrova. Ćosić vodi svojevrsnu igru sa formama, konvencijama idrugim modelima književnog iskaza.
42
Bodul, Dejan, Sanja Grbić, and Darko Bodul. "Položaj stečajnog dužnika u postupcima javne nabave." Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 37, no. 2 (2016): 791–804. http://dx.doi.org/10.30925/zpfsr.37.2.1.
Full textAbstract:
Posljednjih godina, tendencija nužnosti opstanka subjekta kroz preustroj, stečajni plan, pa kroz institut predstečajne nagodbe, a sada kroz predstečajni postupak i nova-stara rješenja stečajnog plana nalazila su se na samom vrhu liste pravno-političkih ciljeva reforme trgovačkog pravosuđenja. Pritom je bitno u kakvom je odnosu Stečajni zakon s ostalim zakonima u pravnom sustavu, pa tako i odnos sa Zakonom o javnoj nabavi. U ovom radu autori analiziraju dvije komplementarne teme koje smo argumentiranjem povezali u jedinstvenu cjelinu. Naime, cilj je analizirati specifični aspekt međusobne neusklađenosti određenih načela pa i odredbi Stečajnog zakona i Zakona o javnim nabavama. Pokazati ćemo kako Zakon o javnim nabavama izaziva i pravne i faktične smetnje za adekvatno provođenje predstečajnog postupka odnosno stečajnog plana, onemogućujući ekonomsko-financijsko ozdravljenje subjekta, čime istovremeno dolazi do diskriminacije unutar postupaka javnih nabava. U tom smislu, namjera je autora ukazati na paradigme toga odnosa pokušavajući usmjeriti razmišljanja o tom problemu u pravcu određenih de lege ferenda rješenja.
43
Čutura, Marija, and Dijana Ćavar. ""Sustainable development" as a label within business studies." Notitia, no. 3 (November 16, 2018): 11–24. http://dx.doi.org/10.32676/n.3.2.
Full textAbstract:
U suvremenom društvu pitanja održivog razvoja razvijala su se na različitim razinama, od novih globalnih okvira, preko politika vlada do novih poslovnih modela. U 1980-ima pojam održivi razvoj nastao je iz međuodnosa očuvanja planeta i ispunjavanja ljudskih potreba (IUCN, 1980). Opća ideja koncepta održivog razvoja je zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe (Opća skupština Ujedinjenih naroda, 1987.). Kao jedan od glavnih izazova u ekonomiji i poslovanju, pojam održivog razvoja pojavio se i na širokom području poslovne ekonomije. Cilj ovog rada je pružiti pregled opsežne literature, koja se bavi konceptom održivog razvoja u području poslovne ekonomije. U svrhu analize, korišten je bibliometrijski pristup s višestrukim korespondentnim analizama na bazama baze podataka Web of Science Core Collection database za promatrano razdoblje od deset godina. Rezultati ukazuju na važnost održivog razvoja kao teme, kao i na širok raspon pristupa i raznolikosti podtema koje su povezane s konceptom održivog razvoja u poslovnoj i ekonomskoj literaturi.
44
Katanić, Borko, Predrag Ilić, Aleksandar Stojmenović, Mima Stanković, and Manja Vitasović. "PRIMENA ELEKTROMIOGRAFA U FUDBALU : PREGLEDNO ISTRAŽIVANJE." Sportlogia 16, no. 1 (December 17, 2020): 48–70. http://dx.doi.org/10.5550/sgia.201601.se.kissv.
Full textAbstract:
Cilj ove pregledne studije bio je da ukaže na primenu elektromiografa u fudbalu. Za pretraživanje literature korišćene su sledeće elektronske baze podataka: Google Scholar, PubMed, Medline, Mendeley u periodu od 2005. do 2019. godine. Nakon procedure selekcije radova u odnosu na odgovarajuće kriterijume, odabrano je 20 studija koje odgovaraju potrebama ovog sistematskog preglednog istraživanja. Mišići koji su najviše bili ispitivani su: m.musculus quadriceps, m.biceps femoris, m.gastrocnemius, m.tibalis anterior i m. gluteus maximus. Pregledom je uočen prilično heterogen izbor tema kada je u pitanju uloga EMG u fudbalu, pa su i njihovi ostvareni rezultati grupisani prema određenim karakteristikama. S tim u vezi rezultati su razvrstani prema sledećim temama: akutni efekti specifične fudbalske aktivnosti, uticaj fudbalskog treninga snage, trening udaraca po lopti nogom, rezultati u odnosu na polne razlike i ostale teme koje nije bilo moguće razvrstati u pomenute grupe. Sumiranjem dosadašnjih rezultata stiče se uvid u višestruku primenu EMG u fudbalu sa ciljem što kvalitetnije analize neuro-mišićne aktivacije.
45
Goran, Rujević M., and Popović Lj Una. "ANALIZA USPEŠNOSTI SPONTANOG USVAJANJA VEŠTINE PISANJA APSTRAKATA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FILOZOFIJE." Методички видици 8, no. 8 (January 12, 2018): 31. http://dx.doi.org/10.19090/mv.2017.8.31-49.
Full textAbstract:
Česta predispitna obaveza studenata filozofije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu je pisanje seminarskih radova, što, zajedno sa praksom čitanja naučnih radova, za cilj ima da obuči studente u pisanju filozofskih tekstova u adekvatnoj naučnoj formi. Pisanje valjanih apstrakata značajna je veština u okviru tog zadatka, te je ovom prilikom ispitivano da li studenti na kasnijim godinama studija pišu bolje apstrakte uz svoje seminarske radove. Na uzorku od 317 radova izvršena je analiza kvaliteta apstrakata tih radova po kriterijumima adekvatnosti obima, prezentacije teme, prezentacije metode, navođenja rezultata i navođenja značaja rada. Utvrđeno je da ne postoji korelacija između godina studiranja i kvaliteta apstrakata, što znači da studenti na kasnijim godinama studija ne pišu primetno bolje apstrakte od studenata na ranijim godinama. Ovi rezultati ukazuju na to da spontano usvajanje dobrih praksi pisanja naučnih radova nije učinkovito, pa je poželjno formiranje posebnog kursa sa ciljem osposobljavanja studenata za akademsko pisanje i naučnu argumentaciju.
46
Grubišić Reiter, Melinda. "Projekti Zelena knjižnica i Živjeti zdravo u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, no. 1 (July 30, 2019): 307–25. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.62.1.693.
Full textAbstract:
Cilj. Cilj je ovoga rada1 upoznati javnost, prije svega knjižničarsku zajednicu, s aktivnostima/programima (predavanjima, tribinama, predstavljanjima knjiga, izložbama i radionicama) koje su Knjižničarsko društvo Šibenik i Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik realizirali u posljednje dvije godine u okviru projekata Zelena knjižnica i Živjeti zdravo te istaknuti njihovo značenje kako za određene društvene skupine tako i za društvo u cjelini. Metodologija. Iznesene su, kronološkim redom i prema temama koje je provedba projekata obuhvatila, aktivnosti Knjižnice u sklopu projekata Zelena knjižnica i Živjeti zdravo. Kao izvor podataka poslužili su arhiva događanja u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik i različite mrežne stranica na kojima se mogu naći podaci o tim projektima. Rezultati. U radu je dan pregled aktivnosti/programa koje su Knjižničarsko društvo Šibenik i Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik tijekom posljednje dvije godine organizirali u okviru projekata Zelena knjižnica i Živjeti zdravo. Poseban naglasak stavljen je na ciljeve UN-ove Agende 2030. Prikazani su različiti oblici edukacije korisnika, osobito djece i mladih, ali i osoba starije životne dobi, o važnosti očuvanja tjelesnog i mentalnog zdravlja, usvajanju navika pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti, potrebi zaštite prirode i održivom razvoju. Društveni značaj. Teme kojima se projekti Zelena knjižnica i Živjeti zdravo bave, kao što su očuvanje okoliša i održivi razvoj, važne su jer je riječ o preduvjetima za bolji život pojedinaca, ali i svijeta u cjelini. Originalnost. Prikazane su neke od aktivnost, npr. dječje likovne radionice ili likovni natječaji u kojima sudjeluju školska djeca, kao jedinstveni načini na koje se ekološka tematika može približiti pojedinim skupinama korisnika.
47
Gregurović, Margareta. "Međunarodna znanstvena konferencija »Migracije i etničnost na početku 21. stoljeća« – povodom 30 godina izlaženja časopisa Migracijske i etničke teme (1985. – 2015.)." Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes 31, no. 1 (2015): 177–79. http://dx.doi.org/10.11567/met.31.1.5.
Full text
48
Kalem, Hrvoje. "Nadahnuće i istina Svetoga pisma." Diacovensia 27, no. 3 (2019): 493–513. http://dx.doi.org/10.31823/d.27.3.6.
Full textAbstract:
Promišljanje o nadahnuću i istini Svetoga pisma neizostavna je tema u gotovo svakom razdoblju crkvenoga učiteljstva i teologije. Prvi dio članka tematizira narav nadahnuća i način na koji se ono tumači upozoravajući na njegovo šire poimanje u kasnijim crkvenim dokumentima: dogmatskoj konstituciji o božanskoj objavi Drugoga vatikanskoga sabora Dei Verbum te osobito u dokumentu Papinske biblijske komisije iz 2014. godine naslovljenom Istina i nadahnuće Svetoga pisma. Riječ koja dolazi od Boga i koja govori o Bogu da spasi svijet. Članak upozorava na važnost nadahnuća kao nosivoga pojma za razumijevanje svetoga teksta kao uistinu Božje riječi u ljudskim riječima. S tom stvarnošću neodvojivo je vezana istina Svetoga pisma. U drugome dijelu članak pojašnjava da je istina koju trebamo tražiti u Svetome pismu te zbog koje ono postoji ona istina koja je u njemu zapisana radi našega spasenja, čime se izriče pozitivan stav glede teme istine Svetoga pisma. Ta je istina sva sažeta i u punini izrečena u osobi Isusa Krista, Očeva objavitelja i Spasitelja čovječanstva. Nadahnuće se pokazuje ao prikladan put za priopćavanje upravo te istine.
49
Tolj, Jasmina, Nataša Jermen, and Zdenko Jecić. "Medicina u hrvatskoj leksikografiji i enciklopedici." Acta medico-historica Adriatica 17, no. 2 (December 18, 2019): 313–36. http://dx.doi.org/10.31952/amha.17.2.9.
Full textAbstract:
Dok je uloga medicine, posebice humane medicine, u životu čovjeka neupitna, autori žele ispitati koje je značenje medicini posvećeno u hrvatskoj leksikografiji i enciklopedici. Prikazan je razvoj medicinske leksikografije i enciklopedike u Hrvatskoj od začetaka u 16. stoljeću do danas, s posebnim naglaskom na djelatnost Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (LZMK), kao jedine hrvatske institucije koja se sustavno bavi leksikografijom i enciklopedikom već sedamdesetak godina. Položaj i važnost medicine utvrdili su se kronološkim prikazom zastupljenosti medicinskih naziva i tema u djelima hrvatske leksikografije i enciklopedike od 16. do 19. stoljeća, sistematiziranjem i analizom medicinskih izdanja iz 20. stoljeća, posebice onih LZMK-a, te pregledom zastupljenosti medicine u ostalim izdanjima LZMK-a, s naglaskom na Hrvatsku enciklopediju. Pokazalo se da je medicina u značajnoj mjeri bila zastupljena u hrvatskim leksikografskim i enciklopedijskim djelima koja su imala važnu ulogu u usustavljivanju hrvatske medicinske terminologije i spoznaja iz područja medicine. Autori zaključuju da su leksikografija i enciklopedika u Hrvatskoj zadovoljavajuće pratile zanimanje stručne, ali i šire zajednice za medicinu, odnosno medicinske teme.
50
Ivasović, Sebastijan, and Ivan Burić. "Neprestana povezanost i strah od propuštanja u svakodnevnim interakcijama mladih licem u lice." Medijske studije 10, no. 20 (March 24, 2020): 31–49. http://dx.doi.org/10.20901/ms.10.20.2.
Full textAbstract:
U ovom eksplorativnom istraživanju provedenom u Zagrebu putem promatranja bez sudjelovanja i dubinskih intervjua nastojali su se otkriti učestalost, obrasci i motivi uporabe pametnih telefona za vrijeme druženja mladih pripadnika generacije Z (osobe rođene u periodu kasnih 90-ih godina 20. stoljeća i u prvom desetljeću 21. stoljeća) licem u lice, kako bi se istražila potreba za neprestanom povezanošću mladih i s time povezan strah od propuštanja. Rezultati istraživanja pokazuju da mladi za vrijeme druženja licem u lice pametne telefone koriste kako bi premostili pad intenziteta razgovora i generirali nove teme, s varijacijama u dinamici uporabe koja ovisi o veličini grupe i kvaliteti poznanstva članova. Dodatno, istraživanjem je otkriveno da su mladi neprestano povezani po navici – naročito oni koji se nalaze u ljubavnoj vezi. Neprestana je povezanost, u načelu, rezultat dosade i želje za zabavom, a takva povezanost može dovesti do stresa i straha od propuštanja. Taj se strah manifestira u situacijama kada mladi ostaju bez pametnog telefona zbog čega se osjećaju „odsječenima od svijeta“. Također, zbog visokih očekivanja neprestane komunikacijske prisutnosti mladi osjećaju pritisak za brzom komunikacijom, što generira stresne situacije.