To see the other types of publications on this topic, follow the link: Gradovi.
Journal articles on the topic 'Gradovi'
Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles
Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Gradovi.'
Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.
You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.
Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.
1
Smiljanić, Sandra, and Ivan Mlinar. "Uloga grada u znanstvenofantastičnim filmovima." Prostor 24, no. 2(52) (December 31, 2016): 238–53. http://dx.doi.org/10.31522/p.24.2(52).8.
Full textAbstract:
U radu se prezentiraju i propituju tehnološke, kulturološke, sociološke, filozofske i psihološke značajke ljudskog staništa kroz analizu gradova kao ključnih protagonista narativa znanstvenofantastičnih filmova. Gradovi se u tom žanru mogu podijeliti po svojim dominantnim obilježjima na metropolise, degenerativne gradove, regresivne gradove, gradove-strojeve i virtualni prostor. Znanstvenofantastièni filmovi vrijedan su izvor razumijevanja, kritike i inspiracije suvremenoga društva i grada.
2
Ignjatović, Marko. "Faktori uspješnosti upravljanja gradskim nekretninama u Hrvatskoj." Hrvatska i komparativna javna uprava 20, no. 1 (March 31, 2020): 149–70. http://dx.doi.org/10.31297/hkju.20.1.6.
Full textAbstract:
Jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj u vlasništvu imaju velik broj različitih oblika imovine. Nekretnine su najvredniji oblik u portfelju nefinancijske imovine. To je vrsta imovine s najvećom vrijednošću kojom raspolažu i upravljaju gradovi. Navedene vrste nekretnina posredno su vlasništvo svih građana, zbog čega je bitno osigurati njihovo učinkovito upravljanje. Ovaj rad pokazuje kako su nekretnine slabo korišten izvor financiranja gradova, što se odražava i na pokazatelj povrata koji gradovi ostvaruju na temelju nekretnina u svojem vlasništvu. Također, u radu se panel-regresijom empirijski istražuju odrednice povrata na nekretnine u hrvatskim gradovima od 2005. do 2017., s posebnim naglaskom na kvalitetu gradske uprave kao važne odrednice iskorištenosti nekretnina. Zbog nedostatka kredibilnih i javno dostupnih indikatora o kvaliteti gradskih uprava, u ovom se radu kao proxy varijablom za kvalitetu gradske uprave koristi broj poduzetnika po stanovniku. Takav se pristup temelji na Tieboutovu modelu glasanja nogama.
3
Slišković, Tamara, and Ivona Vrhovec. "Realizacija projekata baziranih na konceptu „pametnih“ gradova u Hrvatskoj s osvrtom na grad Jastrebarsko." Notitia 6, no. 1 (December 30, 2020): 63–80. http://dx.doi.org/10.32676/n.6.1.6.
Full textAbstract:
Primjena napredne tehnologije potpuno je promijenila građane, gradove i zajednice, stvarajući inteligentno i pametno društvo. Prije svega, potrebno je ukazati na važnost primjene inovativnih rješenja prilagođenih potrebama gradova i građana. Korištenjem inovativnih pristupa, gradovi su u mogućnosti poboljšati gospodarsku sliku te učiniti urbani život prikladnijim i boljim mjestom za život. U članku se analizira proces implementacije određenih komponenti pametnih gradova u Hrvatskoj. Cilj članka je istražiti koncept pametnoga grada, njihovu strukturu i funkciju te analizirati pametna rješenja u primjeni koncepta pametnih gradova na području Hrvatske, s posebnim osvrtom na grad Jastrebarsko. Primijenjeno je kvantitativno istraživanje putem anketnog upitnika (n=129) na području grada Jastrebarsko. Rezultati istraživanja pokazuju uključenost hrvatskih gradova u proces implementacije pametnih rješenja i pozitivan utjecaj novih metoda urbanog upravljanja, koje omogućuju interaktivne, inkluzivne i inovativne urbane sustave, rješavaju dileme o urbanom razvoju, osiguravaju potrebe stanovnika, kontinuirano optimiziraju i poboljšavaju, te na kraju postižu održivi urbani razvoj.
4
Lazibat, Tonći. "Europski gradovi u poeziji Dragutina Tadijanovića." Croatica et Slavica Iadertina 16, no. 1 (March 1, 2021): 231–47. http://dx.doi.org/10.15291/csi.3240.
Full textAbstract:
U svom je dugogodišnjem stvaralačkom radu Dragutin Tadijanović (1905. – 2007.) tematizirao i uvrštavao širok spektar pjesničkih motiva. Kao pjesnik koji je pomno bilježio mjesto i vrijeme nastanka svojih pjesama, čineći ih gotovo ravnopravnim u odnosu na tekst, omogućio je, kasnijim povjesničarima i teoretičarima književnosti, analizirati pjesme kao specifičan autobiografski diskurs. Pritom uvid u Tadijanovićevu biografiju daje naslutiti da je grad u njegovu životu, a samim time i u stvaralaštvu, imao veliku važnost. U tom je smislu cilj ovoga rada bio prepoznati, analizirati i raspraviti u kojoj se funkciji pojavljuju europski gradovi u njegovim pjesmama. Iako bismo gotovo svu Tadijanovićevu poeziju mogli pročitati iz Sabranih pjesmama (2005.) i Zelenog voća (2006.), za potrebe smo ovoga istraživačkog rada konzultirali samo prvu zbirku. Naime, u Zelenom voću nema ni jedne pjesme koja udovoljava navedenoj temi rada. Da bismo došli do navedenoga cilja, učinili smo sljedeće: (1) utvrdili zastupljenost pjesama u kojima je europski grad mjesto nastanka pjesme i / ili tema, odnosno motiv, (2) izdvojili konkretne europske gradove iz Tadijanovićeve poezije, (3) prikazali odnos gradova i država kojima pripadaju, s obzirom na zastupljenost u pjesmama te (4) analizirali pjesnikov doživljaj pojedinoga grada, s obzirom na njegovu dob te teme i motive pjesama.
5
Golob, Marino, Silvana Škorić, and Martin Golob. "Zadovoljstvo korisnika uslugama javnog prometa u gradu Beču." Zbornik Veleučilišta u Rijeci 5, no. 1 (2017): 55–70. http://dx.doi.org/10.31784/zvr.5.1.5.
Full textAbstract:
Javni gradski prijevoz uključuje različite vrste usluga koje omogućavaju mobilnost građanima i stanovnicima gradova, uključujući prijevoz autobusom, vlakom, podzemnom željeznicom, trajektima, taksijima i njihovim varijacijama. Javni gradski prijevoz, pored toga, može imati i vrlo važnu i jedinstvenu ulogu u učinkovitom sustavu javnog prometa tako da omogućuje cjenovno pristupačnu mobilnost građanima koji nisu vozači, tj. nudi efikasan način putovanja urbanim sredinama te često služi kao katalizator za promišljenije i bolje upravljanje javnim zemljištem u okviru javne prometne infrastrukture. U radu je dan kratak pregled javnog gradskog prijevoza grada Beča, u kojem se javnim prijevozom s lakoćom može stići do skoro bilo kojeg dijela, a koriste se nove tehnologije koje olakšavaju svakodnevno putovanje pojedinaca javnim gradskim prijevozom. U suvremenim gradovima promet je jedan od najvećih problema. Veliki gradovi previše su opterećeni zastojima u prometu, nedostatkom mjesta za parkiranje, onečišćenim zrakom, bukom te konfliktom motornih vozila i pješaka. Svi ovi problemi modernog doba u kojem prometna potražnja nadilazi prometnu ponudu ne dolaze do izražaja kada se karakterizira javni gradski prijevoz ovog europskog grada. Gradske vlasti i vodeće prometno poduzeće Wiener Linien ulažu velike napore u smanjenje onečišćenja i zagađenja okoliša prometom. Za poticanje korisnika u korištenju javnog prijevoza i smanjenju korištenja osobnih automobila, grad Beč nudi na prvom mjestu velike alternativne izbore kao što je korištenje gradskih bicikala i izgradnja velikog broja biciklističkih staza, kao i carsharing (dijeljenje automobila). Predmet istraživanja ovog rada jest istražiti i utvrditi anketnim upitnikom zadovoljstvo korisnika usluga javnog gradskog prijevoza u gradu Beču.
6
Klarić, Mirko. "Problems and Developments in the Croatian Local Self-Government." Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 54, no. 4 (November 7, 2017): 807–23. http://dx.doi.org/10.31141/zrpfs.2017.54.126.807.
Full textAbstract:
Hrvatska lokalna samouprava organizirana je na dvije razine. Prvu razinu predstavljaju jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, koje su organizirane kao politipične jedinice lokalne samouprave. Takvi su tipovi lokalne samouprave prije svega odgovorni za komunalne poslove i urbano planiranje. Na prvoj razini u Hrvatskoj postoji 550 lokalnih jedinica. Na drugoj razini nalaze se županije koje su odgovorne za više decentraliziranih javnih službi na lokalnoj razini, prije svega za zdravstvenu skrb, osnovno školstvo i druge lokalne obrazovne institucije, kao i za koordinaciju između jedinica lokalne samouprave na vlastitom području. Danas u Hrvatskoj postoji 20 županija, a glavni grad Zagreb također ima status županije. Sadašnja struktura lokalne samouprave osmišljena je 1992. kada je napušten stariji sistem lokalne samouprave. Lokalne jedinice imaju ovlasti i zadaće koje su podijeljene između gradova i općina na prvoj razini, te županija na drugoj razini. Ovlasti općina i gradova u načelu su jednake. Neki veći gradovi u određenim poslovima imaju višu jurisdikciju. Ovlasti koje imaju lokalne jedinice u javnim poslovima ograničene su. Jedno od pitanja buduće reforme lokalne samouprave jest kako unaprijediti organizaciju lokalne samouprave i kako da lokalne usluge za koje su zadužene dobiju višu kvalitetu, da budu efikasnije i dostupnije pod prihvatljivim troškovima. Glavno je pitanje postoji li mogućnost da decentralizacija lokalne samouprave u Hrvatskoj poboljša kvalitetu lokalnih javnih usluga u jedinicama lokalne samouprave. U tom smislu, u ovome se članku iznose aktualni problemi i razvoj jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj.
7
Lakusic, Stjepan. "Smart cities and buildings." Journal of the Croatian Association of Civil Engineers 71, no. 10 (October 10, 2019): 943–64. http://dx.doi.org/10.14256/jce.2733.2019.
Full text
8
Carter, Curtis. "Cities as ways of worldmaking." SAJ - Serbian Architectural Journal 11, no. 2 (2019): 213–26. http://dx.doi.org/10.5937/saj1902213c.
Full textAbstract:
The theme of "Ways of Worldmaking" appears in the writings of philosophers such as Ernst Cassirer and Nelson Goodman. Cassirer takes up this theme in Language and Myth (Tr. by Susan Langer (Harper, 1946)), and Goodman addresses "The Ways of World Making" in his book bearing the same title (Hackett, 1978, 1981). Both philosophers cite the arts as key ways of world making in their function as various forms of symbols. Following the insights of Cassirer and Goodman, "Ways of Worldmaking" is explored here first in reference to an imaginative world making roles of works of the arts that relate to cities. Examples including the literary works of J. R. R. Tolkien, an opera by Kurt Weill and Berthold Brecht, a film by Chinese artist Xu Bing, New York's Hudson Yards, the biggest private real estate development in US history to date, are used as instances of worldmaking in the arts and city development.
9
Bilušić, Maja, Mladen Obad Šćitaroci, and Zlatko Karač. "Značenje pojma mali povijesni gradovi u Hrvatskoj." Prostor 28, no. 2 (60) (December 22, 2020): 378–89. http://dx.doi.org/10.31522/p.28.2(60).12.
Full textAbstract:
U hrvatskoj literaturi i zakonskoj regulativi ne postoji jednoznačna definicija maloga povijesnoga grada. Cilj rada jest pridonijeti utvrđivanju značenja toga složenog pojma i uspostaviti popis malih povijesnih gradova Hrvatske. Predložena je višekriterijska analiza koja uključuje upravne, funkcijske, veličinske, konzervatorske, povijesne i strukturno-morfološke kriterije kao početno istraživanje teme obnove malih povijesnih gradova Hrvatske.
10
Gržinić, Jasmina, and Mieta Bobanović. "Luksuzni turizam i stavovi dionika – odabrani obalni gradovi Hrvatske." Oeconomica Jadertina 10, no. 1 (July 1, 2020): 56–73. http://dx.doi.org/10.15291/oec.3054.
Full textAbstract:
Elite tourism appears in a number of selective forms of tourism (cultural, sports, etc.) and is therefore often conceptually defined differently (luxury, premium, high quality, specialised, alternative, transformative). Destinations that are oriented to added benefits for the client and the development of partnerships compete better in the market of elite tourism. In Croatian tourism, some destinations are called destinations of elite tourism. However, there are differences in the development of Croatian coastal destinations that strive for high quality tourism. The aim of this paper is to examine the attitudes of stakeholders of selected coastal cities on the level of development of elite tourism. The purpose of the research is to point out the necessary changes in the model of tourism development (due to the risk of negative externalities in the form of pollution, noise, congestion, difficulty of access to the destination, lack of ambience) which does not favour high paying tourists but directs them to other destinations. The attitudes of coastal destination stakeholders were examined using a combined data collection method (survey method and in-depth interview). The results of the research indicate the lack of balanced destination development in the tourist system. The assessors were the least unified about the destination offer variables regarding the value-added offer and service variable. The contribution of the paper is recommendations to the public and private sector, as well as to the local population in order to improve the segment of luxury offers and reflect on the implementation of global tourism initiatives.
11
Kapur, Đorđe. "REŠAVANJE PROBLEMA DOSTAVE POMOĆU QGIS-a." Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu 36, no. 01 (December 30, 2020): 171–74. http://dx.doi.org/10.24867/11ds03kapur.
Full textAbstract:
U radu su opisani problemi s kojima se suočavaju veliki gradovi, sa posebnim osvrtom na probleme dostave. Nakon toga su prikazana neka od mogućih rešenja datih problema sa posebnim akcentom na primenu QGIS-a u određivanju lokacije paketskih ormara na području grada Novog Sada
12
Kapur, Đorđe. "REŠAVANJE PROBLEMA DOSTAVE POMOĆU QGIS-a." Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu 36, no. 01 (December 30, 2020): 171–74. http://dx.doi.org/10.24867/11ds03kapur.
Full textAbstract:
U radu su opisani problemi s kojima se suočavaju veliki gradovi, sa posebnim osvrtom na probleme dostave. Nakon toga su prikazana neka od mogućih rešenja datih problema sa posebnim akcentom na primenu QGIS-a u određivanju lokacije paketskih ormara na području grada Novog Sada
13
Sablić Tomić, Helena. "Književnik i grad." Senjski zbornik 47, no. 1 (November 11, 2020): 5–16. http://dx.doi.org/10.31953/sz.47.1.1.
Full textAbstract:
U svojevrsnom međuprostoru autorskoga sjećanja, između pamćenja i zaborava, figurama sjećanja i različitim mnemotehničkim mehanizmima konstruira se književni tekst u kojemu je grad bitan strukturni čimbenik. Grad je poprište zbivanja, ali zahvaljujući svojoj složenosti i dinamici, on je i uzročnik mnogih unutarnjih procesa koji se zbivaju u pojedincu, grad je, osobito u realističkim djelima, često i krivac za nesretnu sudbinu mnogih junaka, grad je simbol očuvanja identiteta i borbe protiv razaranja, destrukcije i mržnje. Devetnaesto stoljeće, koje je obilježeno prodorom novih ideja te znatnim ekonomskim razvojem u privrednim granama, imalo je veliki utjecaj na razvoj gradova. Lokalne trgovine šire se u sve razgranatiju trgovačku privredu, a čime industrijski kompleksi pokrivaju prikrivati većinu gradskih područja. Gradovi se razvijaju, starenkuće obnavljaju, gradske općine dobivaju svoje vijećnice, a javne kulturne i društvene ustanove bivaju sve brojnije. Sve one značajke života malih hrvatskih gradova poput Senja književnikovim okom dobivaju drugačiji miris ukoliko on posjeduje sposobnost da se izdigne iznad malograđanske svakodnevnice u kojoj živi i da kritičkim okom neprekidno promatra svoje sugrađane i njihov ograničeni život. Međutim, Novak nije bio samo promatrač i realist, iako književna kritika najviše cijeni ona njegova djela u kojima je dao kritičku sliku malograđanske sredine, u prvom redu senjske, već je on narav kontemplativna, s težištem i na promatranju ljudskih sudbina, a sredina i društvene prilike zanimale su ga više kao okvir. U toj njegovoj značajki treba tražiti i granice njegovu realizmu, on najčešće piše o uskoj i prostorno ograničenoj sredini, ali će korijeni tome biti više u njegovoj sklonosti da do kraja proniče u život pojedinca, malog čovjeka.
14
Sertić Perić, Mirela, and Ines Radanović. "Urbani potoci – pristupačna staništa za provedbu ekoloških istraživanja u nastavi Prirode i Biologije." Educatio biologiae, no. 3 (December 27, 2017): 106–25. http://dx.doi.org/10.32633/eb.3.6.
Full textAbstract:
Širenjem urbanih zona i povećanjem broja urbanog stanovništva, gradovi su postali najveći izvori onečišćenja. Suvremeni urbani sadržaji povećavaju kvalitetu života gradskog stanovništva, međutim mijenjaju prirodno stanje okoliša. Stoga se u suvremenoj biologiji počela isticati urbana ekologija - jedna od novijih disciplina presudna za urbanizam i urbanističko planiranje, koja omogućuje procjenu stanja okoliša u gradovima te provedbu sustavnog nadzora, u svrhu očuvanja i zaštite gradskih ekosustava, uključujući i urbane vodotoke. U ovom radu navodimo primjer istraživanja urbanih potoka u kojem se razmatraju razmjeri i moguće posljedice urbanih utjecaja na ekologiju vodenih ekosustava i koje može poslužiti kao osnova za objašnjavanje osnovnih ekoloških koncepata i sadržaja, kao što su struktura bioloških zajednica, hranidbene mreže, oligotrofija ili eutrofija, ekološka valencija i rasprostranjenost organizama, ekološka niša. Nadalje, povezivanjem tematike urbane ekologije s problematikom ugroženosti vodnih resursa te korištenjem urbanih potoka kao modelnih staništa za istraživanje ekoloških tema (i usvajanje ekoloških koncepata) u nastavi Prirode i Biologije, učenike se (osim važnih ekoloških koncepata) upoznaje i sa suvremenom ideologijom „zelenog rasta“, „zelenih“ gradova, održivog razvoja, zaštite okoliša te regionalnog razvoja. Opisano istraživanje primjereno je za učenike viših razreda osnovne škole (Biologija 7 i 8) i/ili za učenike srednjih škola (u vidu kratkoročnog i/ili dugoročnog ekološkog istraživanja urbanih potoka u neposrednoj blizini škole i/ili životne sredine učenika), a može se prilagoditi i za učenike mlađeg uzrasta.Predstavljeno istraživanje uključuje istraživanje ekološkog stanja urbanih potoka kroz praćenje: (i) kakvoće vode (fizičko-kemijskih svojstava vode); (ii) sastava vodene faune koja čini osnovu hranidbenih lanaca u vodenim ekosustavima (bentoskih makrobeskralježnjaka i organizama obraštaja); (iii) dinamike transporta (nizvodnog otplavljivanja) organizama u urbanim vodotocima; (iv) biotičkog indeksa na osnovu primijećenih makrobeskralježnjaka kao informaciji o onečišćenju vodotoka. Važno je napomenuti da odabrane aktivnosti mogu biti primijenjene u istraživanju osnovnih bioloških pokazatelja svih, a ne samo urbanih, vodenih ekosustava. U tom smislu, opisana metodologija može biti prilagođena i primijenjena za slična istraživanja ostalih tipova tekućica dostupnih učenicima, ali se predlažu i novije (kvantitativne) metode uzorkovanja makrobeskralježnjaka i organizama obraštaja, kao i pojednostavljeni ključevi za taksonomsku determinaciju organizama primjenjivi u nastavi Prirode i Biologije.
15
Vukić, Aleksandar. "Sonja Podgorelec i Sanja Klempić Bogadi, Gradovi potopili škoje – promjene u malim otočnim zajednicama." Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes 29, no. 2 (2013): 298–302. http://dx.doi.org/10.11567/met.29.2.9.
Full text
16
Javrh, Petra. "Izobraževalni filmi kot del učnega gradiva za ranljive ciljne skupine." Andragoška spoznanja 19, no. 4 (December 30, 2013): 58. http://dx.doi.org/10.4312/as.19.4.58-69.
Full textAbstract:
V prispevku predstavljamo teoretične poglede na učna gradiva v obliki video ali zvočnega zapisa za odrasle, ki so posebej didaktično obdelana. Opredeljujemo tudi ožji pojem izobraževalni film kot zaokroženo video gradivo, ki je didaktično strukturirano in ima v svoji zasnovi in izvedbi vnaprej določene izobraževalne cilje. Uporabo izraza »film« namesto besede »video«v tem primeru utemeljuje pogoj, ki ga mora izpolniti takšno gradivo, in sicer, da je to vsebinsko celosten, zaokrožen izdelek in ne zgolj priložnostni video posnetek. V sklepnem delu nanizamo tudi ugotovitve, nastale na podlagi izkušenj iz prakse slovenskih izobraževalcev ranljivih skupin odraslih s takimi didaktičnimi gradivi.
17
Németh, Balázs, Ola Issa, Farah Diba, and Alan Tuckett. "Learning cities and learning communities: Analyzing contextual factors and their impacts on adult and lifelong learning in urban settings." Andragoske studije, no. 2 (2020): 17–52. http://dx.doi.org/10.5937/andstud2001017n.
Full textAbstract:
This paper will elaborate upon the contextual aspects of community development in the scope of Learning City and Learning Community related practices of knowledge transfer and sharing in urban environments. Engaged colleagues will provide their critical approaches, reflections and proposals upon how we can understand and recognize adult and lifelong learning through communities trying to reach for peace, understanding , social inclusion and sensitive intercultural and intergenerational aspirations in times of difficulties and challenges affecting our vulnerable relationships. This paper will try to point out matters of equity, human discoveries of collection, sharing and saving values, tradition and dignities through Learning Communities in four different cultural environments from the British Isles, India, Palestine and Hungary. Their urban frames might not be necessarily called or considered as Learning Cities, but labels and notions are not the first priority. It is as simple as it sounds: No One Left Behind.
18
Medved, Marko. "Incuria et vandalismus – sudbina arhiva augustinskog samostana sv. Jeronima u Rijeci." Arhivski vjesnik 62 (December 18, 2019): 85–105. http://dx.doi.org/10.36506/av.62.4.
Full textAbstract:
Augustinski samostan sv. Jeronima podignula je najstarija redovnička zajednica u Rijeci. Od početaka u 14. stoljeću, pa do ukidanja samostana 1788. godine, augustinci pustinjaci obilježili su grad i širu riječku okolicu u vjerskom, kulturnom i ekonomskom pogledu. Rad opisuje negativne posljedice jozefinističkoga zatvaranja samostana na augustinsko arhivsko gradivo, što se odrazilo i na nedovoljni historiografski interes prema povijesti te zajednice. Autor daje presjek sačuvanoga gradiva koncem pedesetih godina 20. stoljeća vraćena iz Budimpešte, od kojega je najvrjednije vrelo samostanski protokol. Navode se podatci i o arhivskom gradivu diljem Europe, iz svjetovnih i crkvenih ustanova, neophodnom za historiografsku prosudbu povijesti augustinaca pustinjaka u Rijeci.
19
Lovra, Eva. "Urban Tissue Typology and Urban Typology (1868-1918)." Prostor 24, no. 2(52) (December 31, 2016): 202–15. http://dx.doi.org/10.31522/p.24.2(52).5.
Full textAbstract:
Tijekom zadnje trećine 19. stoljeća u Austro-Ugarskoj je došlo do modernizacije urbanih središta. Razvoj gradova krenuo je novim smjerom pa su se raz vile slične urbane forme: na temelju analize više od 70 gradova, izvedena je tipologija urbanog tkiva s pripadajućom taksonomskom organizacijom. Od malog broja specifičnih urbanih tipova, dva se nalaze u Hrvatskoj. Ovaj rad istražuje gradove Zagreb i Rijeku kao jedinstvene primjere.
20
Avelini Holjevac, Ivanka. "Statistička analiza turističkih kapaciteta Opatijske rivijere." Tourism and hospitality management 2, no. 2 (December 30, 1996): 217–40. http://dx.doi.org/10.20867/thm.2.2.1.
Full textAbstract:
Pod Opatijskom rivijerom su obuhvaćeni slijedeći gradovi i mjesta: Opatija, Ičići, Ika, Lovran, Mošćenička Draga, Učka i Matulji. Dosadašnji, sadašnji i budući turistički razvoj Opatijske rivijere temelji se, između ostalih resursa i na njenim gospodarskim tj. smještajnim kapacitetima. U ukupno 20 tabela i 10 grafikona dat je numerički slikovni prikaz razvoja turizma Opatijske rivijere u proteklih 100 godina. Statistička analiza dinamike obujma i strukture smještajnih kapaciteta, noćenja i turista ukazala je na karakteristike u tendenciju stoljetnog razvoja turizma na Opatijskoj rivijeri: stalan rast noćenja i turista, dominantan udio stranih turista, tendencija opadanja i stagnacije udjela noćenja Opatijske rivijere u ukupnom broju noćenja u Hrvatskoj, nositelj turizma je grad Opatija, sezonsko poslovanje (VI-IX mj ), opadanje udjela smještajnih kapaciteta Opatijske rivijere u ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske, vlasnička struktura opatijskih kapaciteta nepovoljna (75% državno vlasništvo), u strukturi smještajnih kapaciteta najveće je učešće kreveta u hotelima (1), privatnim kućama (2) i kampovima (3), broj dana korištenja kapaciteta godišnje na Opatijskoj rivijeri je dvostruko veći u odnosu na prosjek Hrvatske. U radu su istaknute temeljne prednosti i slabosti dosadašnjeg stogodišnjeg razvoja turizma na Opatijskoj rivijeri. Strategija budućeg razvoja treba da se temelji na 3 elementa: ekologija, zdravlje i kultura.
21
Šarenkapić, Fatma. "STRATEGIJE I PRINCIPI „ZELENOG GRADA” NA PRIMERU NOVOG PAZARA." Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu 35, no. 07 (June 28, 2020): 1282–85. http://dx.doi.org/10.24867/08fa10sarenkapic.
Full textAbstract:
Rad se bavi istraživanjem strategija i principa koji bi usmerili razvoj gradova u ekološke samoodržive gradove. Cilj rada jeste stvaranje grada primenom principa zelene infrastrukture, urbane poljoprivrede i zelenih gradova. Kroz analizu grada dolazi se do zaključka da je potrebno povećati procenat zelenih površina u centru grada, iskoristiti postojeće elemente zelene infrastrukture i povećati broj pešačkih i biciklističkih staza koje će povezivati centar i periferiju. Primerima zelenih gradova prikazanih u studiji slučaja. može se primetiti kako su arhitekte širom sveta pristupile ovom problemu. Analizom trenutnog stanja grada, vidljivi su nedostaci i pozitivne stvari koje treba iskoristiti. Vodeći se analizama i istraživanjima, dolazi se do kreiranja strategije koja će promeniti identitet grada i pozitivno uticati na kvalitet života u Novom Pazaru.
22
Mihaljević, Josip, and Teodora Shek-Brnardić. "Komunističko nasljeđe i javni diskurs u Hrvatskoj." Arhivski vjesnik 63 (December 10, 2020): 33–56. http://dx.doi.org/10.36506/av.63.2.
Full textAbstract:
Rad govori o problemu javnoga tretmana povijesnoga naslijeđa iz vremena vladavine komunizma te nastoji prikazati ulogu arhiva u suočavanju s komunističkom prošlošću u Hrvatskoj. Uz prikaz nesuglasja i polemika u široj javnosti o osjetljivom arhivskom gradivu iz razdoblja socijalizma (1945.-1990.), članak prikazuje probleme s kojima su se istraživači, primarno povjesničari, suočavali prilikom istraživanja u proteklih više od dvadeset godina. Prikazani su uvjeti u kojima je istraživano navedeno razdoblje, dostupnost arhivskoga gradiva, ponajprije u vezi s fondovima koji su najčešća tema javnih debata – fond Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske (CK SKH) i fond Službe državne sigurnosti (SDS) Republičkoga sekretarijata unutrašnjih poslova (RSUP) Socijalističke Republike Hrvatske (SRH), koji su pohranjeni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (HDA). Od osamostaljenja Hrvatske to je arhivsko gradivo bilo tema brojnih rasprava u javnosti, pogotovo u onoj političkoj, čak i na najvišoj razini. Povjesničari su naglašavali važnost toga gradiva za spoznavanje recentnije hrvatske povijesti, no ono je istodobno bilo korišteno i u dnevnopolitičkim raspravama, koje su dovodile do stanja tzv. rata dosjeima. U hrvatskim medijima često je spominjano “čišćenje” arhiva, što je najviše bilo izraženo u tzv. slučaju Perković. Praksa u prvih dvadesetak godina hrvatske samostalnosti pokazala je da su postojale ozbiljne poteškoće u istraživanju socijalističkog razdoblja hrvatske povijesti, prvenstveno zbog nedostupnosti relevantnoga arhivskoga gradiva. Poteškoće su bile posljedica nedostatka političke volje najvažnijih političkih stranaka za ozbiljnim pristupom toj problematici. No, münchensko suđenje (2014.-2016.) nekadašnjim visokopozicioniranim djelatnicima Službe državne sigurnosti Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču pokrenulo je nove političke i društvene promjene u pogledu dostupnosti toga gradiva. Uskoro je jedna relativno nova politička stranka Most pokrenula inicijativu za otvaranjem i onih dijelova arhiva koji su dotad bili nedostupni ili čija je dostupnost bila ograničena. Inicijativa je 2017. rezultirala izmjenama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, a u srpnju 2018. donesen je potpuno novi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima temeljen na prethodnim promjenama. Prema podatcima Hrvatskoga državnoga arhiva, korištenje tih arhivskih fondova drastično je povećano nakon navedenih zakonskih izmjena. Ipak, potpuni utjecaj tih zakonskih promjena vidjet će se tek u budućnosti, odnosno u novim znanstvenim radovima povjesničara i drugih istraživača. Članak je predstavio praktične posljedice primjene tih zakonskih promjena na primjeru rezultata projekta COURAGE: Kulturna opozicija – razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama, koji je u trogodišnjem razdoblju od 2016. do 2019. financirala Europska unija u okviru programa Obzor 2020.
23
Tomić, Radoslav. "Generalni providur Leonardo Foscolo i umjetnost u Dalmaciji." Radovi Instituta za povijest umjetnosti, no. 43 (December 31, 2019): 191–209. http://dx.doi.org/10.31664/ripu.2019.43.15.
Full textAbstract:
Leonardo Foscolo (Venecija, 1588.–1660.) bio je generalni providur za Mletačku Dalmaciju i Albaniju od 1645. do 1650. godine. Sjedište providura i državne administracije koja je upravljala pokrajinom bilo je u Providurovoj palači u Zadru. U prvom dijelu studije analiziraju se oni portreti providura Leonarda Foscola izvedeni uljem na platnu i u grafici koji su povezani s njegovom vladavinom i djelovanjem u Dalmaciji. Jedini portret izveden uljem na platnu čuva se u samostanu sv. Lovre u Šibeniku. Veća je skupina grafičkih portreta na kojima su uz Foscolov lik prikazani i pojedini gradovi, naselja i utvrde u Dalmaciji u kojima je poduzimao ratne oslobodilačke akcije. Drugi dio studije istražuje Foscolovu donatorsku i mecenatsku ulogu. U tome se izdvaja njegova uloga u oblikovanju oltara sv. Šimuna u istoimenoj crkvi u Zadru. Foscolo je ostavio trag i u Šibeniku. Prema nepotvrđenoj predaji na zvonik crkve sv. Ivana ugradio je satni mehanizam koji je kao ratni plijen prenio iz osvojenog Drniša o čemu svjedoči natpis upisan u njegovoj lođi na koju je obješen i Foscolov grb s providurskom kapom. Isti grb ugrađen je i na pročelje crkve sv. Nikole u Šibeniku. Foscolo je u Dalmaciji stekao ugled što je rezultiralo činjenicom da su mu brojne komune dale podići spomenike o čemu se raspravlja u trećem dijelu studije. Navode se djela u Šibeniku, Splitu, Hvaru, Korčuli, Pagu i Islamu Grčkom.
24
Grdinić, Iva. "Prilozi za povijest fondova Druge austrijske uprave koji se čuvaju u Državnom arhivu u Pazinu." Vjesnik Istarskog arhiva 27 (2020): 13–39. http://dx.doi.org/10.31726/via.27.2.
Full textAbstract:
Rad se bavi poviješću fondova pazinskih, labinskih i porečkih kotarskih upravnih i s njima povezanih tijela iz razdoblja Druge austrijske (1814. – 1918.) uprave te rekonstruira stručne postupke provedene u Državnom arhivu u Trstu (1927. – 1961.) i Državnom arhivu u Pazinu (1962. – 1990.). Gradivo se tijela austrijske kotarske uprave po prestanku djelovanja njihovih stvaratelja nastavilo čuvati u pismohranama talijanskih podprefektura u Pazinu, Poreču i Labinu, sve do njihova ukidanja 1927. godine. Nakon 1927. godine prve je intervencije u ovo gradivo proveo Državni arhiv u Trstu. U prostorima samih ukinutih podprefektura provedeno je i dokumentirano odabiranje gradiva i izlučivanje, a potom su fondovi austrijskih kotarskih tijela Pazina, Labina i Poreča kao cjeline preseljeni u Arhiv u Trstu. Tijekom tršćanskoga skrbništva (1927. – 1961.) gradivo je osnovno evidentirano, bez daljnjih intervencija. Po provedenoj restituciji arhivskoga gradiva između Republike Italije i Jugoslavije, gradivo autrijske kotarske uprave s područja Patina, Labina i Poreča dodjeljuje se u skrbništvo Državnom arhivu u Pazinu, a daljnja se obrada odvija u dvjema velikim i dugotrajnim fazama. Prvu fazu čini osnovno sređivanje (1962. – 1982.), kojim je mlad i nedovoljno opremljen arhiv nastojao prvenstveno osigurati neophodnu fizičku zaštitu gradiva, udovoljiti zahtjevima za evidentiranjem i podići razinu intelektualne kontrole nad gradivom koje je zadržalo strukture formirane 1927. godine. U drugoj je fazi (1982. – 1990.), u skladu sa svim modernim stručnim smjernicama, provedena detaljna arhivističku obrada, koja je rezultirala cjelovitim preustrojem povijesnih struktura i ustrojem fondova kakvi su do danas. Na temelju povijesne arhivističke dokumentacije rad objašnjava povijesne etape obrade i evidentiranja arhivskoga gradiva, uspostavlja i obnavlja pokidane evidencijske veze i tumači promjene u nazivu fondova, vremenu nastanka gradiva pojedinih fondova te promjene u strukturama samih fondova.
25
Vukanović, Maša. "Konstrukt na 44°49'14" & 20°27'44"." Issues in Ethnology and Anthropology 3, no. 2 (November 3, 2008): 139–60. http://dx.doi.org/10.21301/eap.v3i2.8.
Full textAbstract:
U savremenom svetu konkurencija među gradovima sve je oštrija, čineći njihovo predstavljanje veoma važnom temom. Pozicija na listi svetskih gradova je pitanje prestiža ali i ukazatelj da je slika koju grad o sebi stvara i odašilje efektna na međunarodnom planu. Beograd se i dalje bori za poziciju na listi svetskih gradova. Namera teksta jeste da rasvetli kako se Beograd predstavlja u skladu s ambicijama da "bude svet". Skadarlija je uzeta kao studija slučaja jer pravljenje boemske četvrti pokazuje kako se rekonstruisanjem nekadašnjeg Beograda (često narušavan) kontinuitet uspostavio, a u funkciji predstavljanja grada.
26
Ukmar, Amina. "Italijanščina kot tuji jezik na področju gostinsko-turistične stroke – preučitev ustreznosti besedil in nalog v učnih gradivih ter predlogi." Journal for Foreign Languages 9, no. 1 (December 28, 2017): 235–53. http://dx.doi.org/10.4312/vestnik.9.235-253.
Full textAbstract:
V prispevku analiziramo jezikovne vsebine in tipologijo nalog oziroma dejavnosti za razvijanje učenčeve (ustne) komunikacijske spretnosti v razpoložljivih strokovnih učbeniških gradivih za gostinstvo in turizem, ki so nastali v slovenskem prostoru v zadnjih nekaj letih. Sprašujemo se, v kolikšni meri in s pomočjo kakšnih nalog in dejavnosti lahko učenec razvija ustno sporazumevanje, predvsem pa, kakšna je njihova vsebina. Preučujemo tudi, kolikšna je prisotnost avtentičnega gradiva in nalog za urjenje produktivnih in receptivnih zmožnosti, ter v kolikšni meri je v gradivih strokovna terminologija integrirana v razlago s primeri in v utrjevanje najpomembnejših slovničnih struktur. Zanima nas torej, v kolikšni meri naloge v gradivih učenca usmerjajo in pripravljajo na samostojno komuniciranje v različnih poklicnih situacijah. V raziskavi ugotavljamo, da so analizirana učna gradiva večinoma osnovana na komunikacijskem pristopu in da učence spodbujajo k ustnemu izražanju, hkrati pa ugotavljamo tudi, da je delež nalog, ob katerih učenci vadijo uporabo sporazumevalnih vzorcev in jezikovnih struktur v kontekstu zaposlenega v gostinsko turistični stroki, prenizek. Zato predlagamo, da se v učnih gradivih posveti več pozornosti sporočanjskim položajem zaposlenega v turistično-gostinski stroki in ne predvsem gostu oz. uporabniku turistično-gostinskih storitev. Ugotavljamo tudi, da bi se v učbenike moralo umestiti več avtentičnega gradiva, saj je najboljše izhodišče za spoznavanje, razumevanje in urjenje samostojne rabe ključne strokovne terminologije. Nenazadnje: tudi slovnične vaje vsebujejo predvsem splošni jezik, namesto da bi v urjenje slovnice vključili vsebine, ki so dejansko povezane z gostinsko in turistično stroko.
27
Bačić, Edita, and Mihaela Kovačić. "Arhiv knjižničarske udruge : od privatnog do javno dostupnog izvora znanja." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, no. 1 (October 15, 2018): 321. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.61.1.634.
Full textAbstract:
Cilj. Ukazati na važnost i potrebu da regionalne knjižničarske udruge u Hrvatskoj kao privatni stvaratelji i imatelji arhivskog gradiva vode o njemu sustavnu i standardiziranu brigu bez obzira na vrstu nosioca informacije.
Metodologija. Propituju se teorijske postavke, zakonska regulativa i mogućnosti nadležnih državnih arhiva u odnosu na knjižničarske udruge. Kao model istraživanja dobre i loše prakse upravljanja arhivskim gradivo uzeto je gradivo Društva knjižničara u Splitu. Usto, procjenjuje se mogućnost da se osnovnom korpusu gradiva pridruže privatni arhivi/zbirke fizičkih osoba – članova knjižničarske udruge.
Rezultati. Svrha objedinjavanja gradiva jest stvaranje što cjelovitije dokumentacije o djelovanju knjižničarske zajednice u određenom prostoru i vremenu. Preduvjet je za to detaljnije reguliranje upravljanja pripadajućim arhivskim gradivom kroz dokumente knjižničarske udruge. Potvrdu tih promišljanja nalazimo i u praksi međunarodne knjižničarske zajednice (American Library Association Archive, Chartered Institute of Library and Information Professionnals i Associazione Italiana Biblioteche).
Originalnost rada. Ukazuje se na to da je na putu prema stvaranju što cjelovitijeg arhiva knjižničarske zajednice, jedinstvenog ne u fizičkom smislu, već u tematskom obuhvatu gradiva kod različitih stvaratelja i imatelja, već sada potrebno sustavno i standardizirano dokumentiranje njezina djelovanja na lokalnoj i nacionalnoj razini. Pritom je poželjan partnerski i savjetodavni odnos s arhivističkom zajednicom.
28
Kolić, Tamara, Nika Čabrić, and Davorka Semenić Premec. "Bibliobusna služba u promicanju Agende UN-a za održivi razvoj – primjeri dobre prakse." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, no. 2 (February 12, 2020): 213–26. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.62.2.775.
Full textAbstract:
Cilj. Cilj je rada prikazati mogućnosti, dosege i dobru praksu rada Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u promicanju UN-ove Agende za održivi razvoj 2030. Svojim radom trenutno nastoji doprinijeti sljedećim ciljevima: Cilju 4. – Kvalitetno obrazovanje, Cilju 10. – Smanjenje nejednakosti, Cilju 11. – Održivi gradovi i lokalne zajednice, Cilju 16. – Mir i pravednost, Cilju 17. – Partnerstvo za ciljeve. Pristup/metodologija/dizajn. Rad je nastao na temelju kronološkog praćenja primjera dobre prakse nastalih u radu Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba, a koji doprinose ostvarenju zadanih ciljeve Agende Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. Rezultati. Sukladno evaluaciji bibliobusnih stajališta u lipnju, početkom sljedeće školske godine otvaraju se nova te zatvara dio postojećih stajališta za koja je utvrđeno da više nisu potrebna u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Reorganizacija se radi s ciljem promicanja jednakopravnosti u pružanju knjižničnih usluga i povećavanja mogućnosti pristupa istima. Misija je omogućiti svima jednak pristup knjižničnoj građi, informacijama i znanju. U 2018. godini Bibliobusna služba obilazi 77 stajališta, od kojih je 55 u Gradu Zagrebu, a 22 u Zagrebačkoj županiji. Ukupan broj članova je 4505, od kojih su 2870 djeca, a 1635 odrasli. Unutar Projekta 65 Plus, programom Knjigom do vrata surađuje se s domovima za starije i nemoćne osobe i individualno posjećuje korisnike. Intenzivirana je i nabava audiovizualne i elektroničke građe koja obuhvaća i prilagođenu građu u DAISY-book-formatu, namijenjenu slijepim i slabovidnim osobama. Društveni značaj. Promicanje jednakopravnosti u pružanju najprilagodljivije knjižnične usluge povećavanjem mogućnosti pristupa istima prema potrebama promjenjivog stanovništva bez obzira na mjesto stanovanja. Originalnost/vrijednost. Rad je prikaz primjera dobre prakse i poslovanja Bibliobusne službe od 2017., kada se organizacijom i realizacijom vlastitih programa aktivno uključila u promicanje projekata, aktivnosti i manifestacija kao što su Mjesec hrvatske knjige, Projekt 65 plus, Kampanja Čitaj mi!, Noć muzeja, Noć knjige, Dani medijske pismenosti.
29
Miglič, Gozdana. "Priporočila za pripravo pisnih učnih gradiv." Andragoška spoznanja 5, no. 1 (December 1, 1999): 78–87. http://dx.doi.org/10.4312/as.5.1.78-87.
Full textAbstract:
Avtorica poudarja, da bo učenje lažje in hitrejše, če predavatelj pri pripravi pisnega učnega gradiva upošteva nekaj njegovih osnovnih ciljev. Osnovni namen gradiva je pomoč pri organizirani predstavitvi informacij, lažje spremljanje poteka učnega dogodka, poudarjanje ključnih točk, združevanje pisane besede s sliko, vključevanje vizualnih in avditivnih komponent ter možnost kasnejšega ponavljanja . Gradivo naj bi bilo razdeljeno na uvod, ki pripravlja udeležence na učenje in jih seznani s cilji učenja, jedro, v katerem predstavljene nove informacije in vključuje tudi primere ter praktično delo, ter zaključek, katerega funkcija je povzeti informacije in pomagati slušateljem pri pomnjenju. Podrobno pa opiše tudi načela pri pisanju posameznih treh delov gradiva.
30
Krystyna Rembiszewska, Dorota. "Znaczenie materiałów gwarowych z Polski północno-wschodniej ze spuścizny Jana Karłowicza w badaniach nad XIX-wieczną polszczyzną tego obszaru [Pomen narečnih zapisov iz zapuščine Jana Karłowicza za raziskave narečij severovzhodne Poljske v 19. stoletju]." Jezikoslovni zapiski 26, no. 2 (November 11, 2020): 145–53. http://dx.doi.org/10.3986/jz.26.2.10.
Full textAbstract:
V razpravi so obravnavani narečne sistemske lastnosti in besedje iz še neobjavljenega gradiva iz zapuščine Jana Karłowicza, ki jo hrani Zgodovinski arhiv v Vilni v zbirki Vilenskega združenja prijateljev znanosti. Arhivsko gradivo je zanimiv vir za raziskave poljskih narečij v Podlasju.
31
Brigović, Ivan, and Josipa Caričić. "Prikupljanje, obrada i korištenje arhivskoga gradiva 9. (kninskog) korpusa Jugoslavenske narodne armije u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru domovinskog rata u Zagrebu." Arhivski vjesnik 62 (December 18, 2019): 107–26. http://dx.doi.org/10.36506/av.62.5.
Full textAbstract:
U Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu čuva se arhivski fond 9. korpus Jugoslavenske narodne armije, obima pedeset i osam kutija (5,8 dužnih metara) gradiva nastaloga od 1972. do 1992. godine. Fond izvorno nije činio jednu organsku cjelinu, nego je nastao izdvajanjem gradiva korpusa iz više dokumentacijskih cjelina tijekom višegodišnjega razdoblja. Uslijed toga, fond je arhivistički obrađivan u tri faze te je završen u lipnju 2018. godine. Izrađeno je obavijesno pomagalo (sumarni inventar). Gradivo je javno i dostupno svim korisnicima koji Hrvatskomu memorijalno-dokumentacijskomu centru Domovinskoga rata podnesu zahtjev za uvid u sadržaj i pretraživanje fonda. Gradivo je autentično, dobro očuvano i vjerodostojno. Navedeni fond ima veliku informacijsku vrijednost te je iznimno važan povijesni izvor za proučavanje Domovinskog rata na području sjeverne Dalmacije i južne Like od 1991. do 1992., za proučavanje izbijanja rata u Bosni i Hercegovini u proljeće 1992., kao i za razumijevanje uloge Jugoslavenske narodne armije u raspletu jugoslavenske krize.
32
Perović, Anamaria. "Nekoliko osobitosti sređivanja korespondencije na primjeru osobnog arhivskog fonda Vinka Pulišića, zadarskoga nadbiskupa i metropolita Dalmacije." Arhivski vjesnik 63 (December 10, 2020): 117–39. http://dx.doi.org/10.36506/av.63.5.
Full textAbstract:
U radu se iznosi način sređivanja i opisivanja korespondencije unutar osobnoga arhivskoga fonda na primjeru osobnoga fonda zadarskoga nadbiskupa i metropolita Dalmacije Vinka Pulišića. Vinko Pulišić živio je od 1853. do 1910., a gradivo fonda nastalo je između 1727. i 1939. godine. Postupak arhivističkoga oblikovanja i razvrstavanja gradiva te cjeline arhivskoga fonda rađen je vodeći se propisanim arhivskim normama, uz sagledavanje smjernica iznesenih u literaturi koja se bavi tom tematikom. Ponajviše su pritom korištene suvremene preporuke za sređivanje, koje su pak u jednoj određenoj mjeri prilagođene potrebama proizišlim iz sadržaja samoga gradiva.
33
Vrabič, Gorazd, and Tomaž Klobučar. "Izmenjava učnega gradiva za potrebe e-izobraževanja." Andragoška spoznanja 7, no. 4 (December 1, 2001): 110–13. http://dx.doi.org/10.4312/as.7.4.110-113.
Full textAbstract:
Ta prispevek predstavlja univerzalno posredniška platformo - sistem odprte izmenjave učnega gradiva pri učenju na daljavo. Ta povezuje učitelje, izobraževalce in trenerje na tržnici e-izobraževanja in podpira izmenjavo, distribucijo in upravljanje z učnim gradivom. Platforma omogoča lažji in hitrejši prenos znanja, ker premošča vrzel med tistimi, ki organizirajo gradivo, in njegovimi uporabniki. Višješolske ustanove in druga podjetja imajo priložnost ponuditi svoje učno gradivo ogromnemu izobraževalnemu trgu. Po drugi strani pa lahko iščejo in dobijo zelo kakovostno eksterno izobraževalno gradi vo, s katerim lahko obogatijo svoj učni na črt.
34
Leskovec, Mojca. "Studio [21]: Deutsch als Fremdsprache: das Deutschbuch B1." Journal for Foreign Languages 10, no. 1 (January 3, 2019): 297–300. http://dx.doi.org/10.4312/vestnik.10.297-300.
Full textAbstract:
Pregledani učbenik z vajami in priloženim DVD-jem z e-učbenikom prenovljene učbeniške serije studio 21 za raven B1, izdan v letu 2015 in dostopen tudi v dveh zvezkih, smiselno dopolnjujejo dodatna gradiva za pouk ter samostojno delo v tiskani in digitalni obliki, in sicer avdio- in videozgoščenka k učbeniškim enotam, digitalni in tiskani priročnik za učitelja, vadnica s testi, dodatna jezikovna vadnica, žepnica z besediščem, dvojezični slovarji in aplikacije za učenje besedišča, kot tudi platforma Scook (https://www.scook.de/) s spletnimi gradivi.
35
Filipi, Goran. "Ornitonimi u Habdelićevu Dikcionaru: divlje (šumske) ptice." Jezikoslovni zapiski 27, no. 1 (May 6, 2021): 7–26. http://dx.doi.org/10.3986/jz.27.1.01.
Full textAbstract:
Ornitonimi v Habdelićevem Dikcionarju: divje pticeV prispevku so obravnavani ornitonimi za divje ptiče in nekateri izrazi, povezani z njimi, ki jih je avtor prispevka ekscerpiral iz Habdelićevega Dikcionarja (1670). Zbrano gradivo se najprej predstavlja ob ustreznem gradivu iz treh starejših hrvaških slovarjev, od katerih sta bila dva natisnjena pred Habdelićevim, eden pa po njem in je dostopen na Portalu hrvaške jezikovne dediščine (crodip.ffzg.hr/default_hr.aspx). Gradivo se nato povezuje s sodobno ornitonimijo, in sicer z gradivom iz temeljnega Hirtzovega dela o zoonimih, z gradivom, ki ga je avtor v treh desetletjih zbral v Istri, in z gradivom iz drugih leksikalnih virov.
36
Scholten, Peter. "Korak dalje u politikama integracije migranata." Hrvatska i komparativna javna uprava 18, no. 1 (March 28, 2018): 7–30. http://dx.doi.org/10.31297/hkju.18.1.6.
Full textAbstract:
U radu se istražuju mogućnosti rekonceptualizacije pitanja integracije migranata na razini upravljanja gradovima uzevši u obzir promjene u području različitosti povezanih s migracijom. Sve je više europskih gradova koji odgovaraju definiciji „super-različitih“, tj. radi se o gradovima gdje migrantska populacija čini znatan postotak ukupnog broja stanovnika i toliko je raznovrsna da se sve teže mogu razlikovati individualne migrantske skupine. U radu se razmatra kako različitosti povezane s migracijom utječu na upravljanje gradovima. Iznosi se teza da integracija ne bi trebala predstavljati cjelovite nacionalne ntegracijske modele, već da bi se trebala definirati kao lokalno pitanje. Tu se nameće pitanje kako urediti odnose između različitih razina upravljanja kako bi se izbjeglo razdvajanje politike (policy decoupling) te nastajanje proturječne politike. Nadalje, osim što se autor zalaže za konceptualizaciju upravljanja različitostima povezanih s migracijom kao lokalnog pitanja, u radu se predlaže smjer kojim bi lokalna vladavina mogla krenuti. Po uzoru na literaturu koja govori o ravnopravnosti (mainstreaming) u temama rodne različitosti, invaliditeta i zaštite okoliša, u radu se iznosi teza da strukturna priroda različitosti povezanih s migracijom u suvremenim gradovima zahtijeva strukturni pristup ugrađen u generičke politike. Također se govori o mogućem utjecaju lokalne definicije integracije na odnose između lokalne razine i ostalih razina upravljanja. S osvrtom na literaturu iz područja višerazinskog upravljanja govori se o mjeri u kojoj je lokalna definicija integracije dovela do učinkovite koordinacije između različitih razina upravljanja, tj. o primjerima onoga što se može nazvati razdvajanje politike ili neuslađenosti u upravljanju.
37
XIAO, J. J., K. YAKUBO, and K. W. YU. "VIBRATIONAL EXCITATIONS IN GRADED ELASTIC CHAINS." International Journal of Modern Physics B 21, no. 23n24 (September 30, 2007): 4184–89. http://dx.doi.org/10.1142/s0217979207045384.
Full textAbstract:
We study vibrational excitations in linearly graded materials and/or systems. Graded systems demonstrate a unique spectrum and mode profiles, resulting in a new type of localization-delocalization transition. The nature of gradients can confine certain vibrational excitations, and redistribute them spatially. These features are contrasted to the two extreme cases of inhomogeneous system, i.e., periodically modulated system and randomly disordered system, We show in detail vibrational normal modes sustained by one dimensional graded force constant and graded mass networks, in particular, a unusual kind of modes called gradons. We propose an approach to study vibrational modes in a grades elastic system with the help of a series of homogeneous systems. Using this approach, we elaborate the features of the elastic gradons and the phonon-gradon transition.
38
Ocepek, Uroš, Irena Nančovska Šerbec, Jože Rugelj, and Zoran Bosnić. "Prilagodljivi računalniški sistem za priporočanje učnih objektov v konstruktivističnem učnem okolju – ALECA." Andragoška spoznanja 22, no. 1 (April 15, 2016): 99–111. http://dx.doi.org/10.4312/as.22.1.99-111.
Full textAbstract:
Dandanes se pojavlja vse več učnih sistemov, ki podpirajo aktivno učenje in upoštevajo učenčeve učne lastnosti, značilnosti in aktivnosti. V prispevku predstavljamo zasnovo učnega priporočilnega sistema, ki združuje znanja pedagogike in računalniških priporočilnih algoritmov. Proučujemo, kako združevanje modelov učnih stilov vpliva na izbiro različnih tipov večpredstavnih učnih gradiv. Rezultati kažejo, da študentje za učenje najpogosteje uporabljajo dobro strukturirana učna gradiva, ki vsebujejo barvno diskriminacijo, in da je hemisferični model učnih stilov najpomembnejši odločitveni kriterij. V nadaljevanju opisujemo postopek za reševanje t. i. problema hladnega zagona, s katerim je mogoče izboljšati točnost sistema za priporočanje učnih gradiv v okoljih, kjer o učencih nimamo predhodnih podatkov. Namen prispevka je predstaviti idejno zasnovo prilagodljivega učnega sistema z analizo njegovih predvidenih učinkov na učno prakso.
39
Mrkonjić, Jasna. "Sumarno-analitički inventar fonda Željeznički tehnikum Pula 1947. - 1953." Vjesnik Istarskog arhiva 24 (2017): 39–66. http://dx.doi.org/10.31726/via.24.2.
Full textAbstract:
Fondom HR-DAPA-257 obuhvaćeno je gradivo nastalo djelovanjem Željezničkoga tehnikuma u Puli u razdoblju od 1947. do 1953. godine. Po završetku rata usmjeravaju se napori za stvaranje temelja buduće obnove ratom opustošene zemlje, pri čemu je posebno izražena potreba za stvaranjem jezgre stručnih, obrazovanih kadrova. S tim je ciljem njihovo osposobljavanje bilo izrazito važna zadaća kojoj se pristupalo odgovorno. Formiranjem Željezničkoga tehnikuma, kao obrazovne i odgojne ustanove, napravljen je konkretan iskorak u tom smjeru jer su u toj ustanovi stvarani stručni, deficitarni kadrovi za potrebe željeznice. Uzevši u obzir činjenicu da je prometna povezanost općenito, te u tom smislu i izgrađena željeznička infrastruktura, preduvjet pokretanja obnove zemlje i uspostave gospodarskih i industrijskih tijekova, ne čudi ambiciozan plan izobrazbe potrebnih kadrova što je rezultiralo stvaranjem Željezničkoga tehnikuma. Na razini Fonda pružene su informacije o specifičnim povijesnim okolnostima na području Istre te konkretno i samoga grada Pule, a što je utjecalo na djelovanje stvaratelja, potom informacije o stvaratelju te o samom gradivu. Arhivističkoj se obradi Fonda pristupilo 2014. godine. Na nižim je razinama gradivo raspoređeno sukladno sadržaju, području djelatnosti ili funkciji koju su spisi prikazivali. Prilikom sređivanja gradivo je raspoređeno na serije: Rad i poslovanje, Kadrovski poslovi i Financijsko poslovanje.
40
Atalić, Bruno. "Svetci zaštitnici protiv epidemija kuge." Acta medico-historica Adriatica 17, no. 2 (December 18, 2019): 213–32. http://dx.doi.org/10.31952/amha.17.2.2.
Full textAbstract:
Epidemije kuge su u kolektivnoj svijesti do današnjih dana ostale zapamćene kao najsmrtonosnije. Zbog toga ne iznenađuje što tijekom povijesti odgovori na njih nisu bili samo medicinske već i religijske prirode. U ovoj se studiji nastoje iščitati kroz kultove svetaca zaštitnika protiv epidemija kuge koji su se razvili u dva hrvatska grada komparabilne veličine, Rijeci iOsijeku, ali dijametralno suprotnih zemljopisnih položaja te u skladu s time i prilično različitih povijesnih razvoja. S jedne strane, nastojat će se prikazati što iscrpniji pregled razvoja kultova različitih svetaca prisutnih u tim gradovima. S druge strane, na temelju njihovih prikaza u sakralnim baštinama tih gradova nastojat će se rasvijetliti širi kontekst vremena i prostora u kojima su se razvijali. Pritom će osobita pozornost biti posvećena njihovim medicinskim konotacijama.
41
Frelih, Martina, Ida Knez Račič, Lucija Miklič Cvek, and Janja Turk. "Devetdeset let geografske knjižnice." Dela, no. 32 (December 1, 2009): 135–53. http://dx.doi.org/10.4312/dela.32.135-153.
Full textAbstract:
Članek predstavlja devetdeset let delovanja knjižnice Oddelka za geografijo, ki je po velikosti fonda druga največja knjižnica na Filozofski fakulteti v Ljubljani in osrednja visokošolska knjižnica za geografijo. Opisani so njen nastanek, prostorske spremembe, razvoj knjižnične zbirke, kader knjižnice in knjižnični katalogi. Pomemben del knjižničnega fonda je kartografsko gradivo, ki se ga hrani v kartografski zbirki. Knjižnica nudi različne storitve - poleg najpomembnejše izposoje knjižničnega gradiva je to izobraževanje uporabnikov, izdelovanje bibliografij, dostop do informacijskih virov in objavljanje Biltena novosti. V sklepnem delu so podani načrti za prihodnost knjižnice.
42
Holjevac Tuković, Ana, and Mate Rupić. "Arhivski fondovi srpske provenijencije pohranjeni u Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata." Scrinia Slavonica 20, no. 1 (February 15, 2021): 423–57. http://dx.doi.org/10.22586/ss.20.1.3.
Full textAbstract:
Članak daje pregled arhivskih fondova i zbirki nastalih radom paradržavnih civilnih i vojnih ustanova (i postrojbi) pobunjenih Srba na okupiranom području Republike Hrvatske: skupštine i vlade Republike Srpske Krajine, pripadajućih ministarstava, pravosudnih i upravnih tijela na lokalnoj razini, političkih stranaka i udruga, te zonskih štabova i njihovih sljednika, korpusā Srpske vojske Krajine. Prikazano je i gradivo nastalo radom Jugoslavenske narodne armije, pohranjeno u Centru, koja je u vremenu svoje transformacije prešla i u Vojsku Republike Srpske Krajine, kao i u Vojsku Republike Srpske. Oblikovani arhivski fondovi i zbirke većim dijelom pripadaju cjelini arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine (Srpske Autonomne Oblasti Krajine), prikupljenog nakon oslobodilačkih vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja.
43
Sabolović-Krajina, Dijana. "Društveni utjecaj narodnih knjižnica tijekom pandemije COVID-19 u kontekstu koncepta pametnih gradova – komparacija Singapura i Hrvatske." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 64, no. 1 (May 24, 2021): 250. http://dx.doi.org/10.30754/vbh.64.1.853.
Full textAbstract:
Cilj/svrha. Cilj je ukazati na društveni utjecaj narodnih knjižnica u kriznoj situaciji suočavanja s pandemijom bolesti COVID-19, a u kontekstu njihove pozicije u suvreme- nom gospodarsko-razvojnom i političko-upravljačkom konceptu pametnih gradova čije je polazište da su informacije, znanje, digitalizacija i tehnologija (intelektualni kapital) pokretači gospodarstva i cjelokupnog društvenog razvoja.
Pristup/metodologija. Koristit će se metoda benchmarking ili usporedbe hrvatske prakse, u kojoj knjižnice uglavnom nisu prepoznate kao dio koncepta i strategija pamet- nih gradova, s praksom knjižnica u Singapuru koje prednjače u svijetu po svojoj uklju- čenosti u nacionalnu strategiju pametne nacije. Analizom objava na društvenim mre- žama uspoređuju se poslovne strategije kojima su se singapurske i odabrane hrvatske narodne knjižnice služile u odnosima s javnošću tijekom prvog vala pandemije bolesti COVID-19 u prvoj polovici 2020. godine. Nastoji se dobiti uvid u načine zadržavanja društvenog utjecaja knjižnica tijekom zatvaranja knjižničnih zgrada za korisnike i na- stojanja da u digitalnom ili elektroničkom obliku obavljaju vitalne informacijske, obra- zovne, kulturne i socijalne uloge i zadaće koje definiraju njihov položaj u suvremenom društvu. Predmet su usporedbe objave na Twitteru narodnih knjižnica u Singapuru te na Facebooku dviju narodnih knjižnica u Hrvatskoj koje djeluju u tzv. vodećim hrvatskim pametnim gradovima – Gradske knjižnice Rijeka i Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica.
Rezultati. Rad će rezultirati novim spoznajama o djelovanju knjižnica u kriznim situacijama u zemlji i inozemstvu s obzirom na povezanost njihove prakse s pozicijom u strateško-razvojnim konceptima i planovima sredina u kojima djeluju.
Praktična primjena. Uvid u djelovanje knjižnica tijekom pandemije bolesti CO- VID-19 prilog je razmatranju praksi knjižnica u kriznoj situaciji s jedne strane, a podlo- ga za poboljšanje planiranja upravljanja krizom u hrvatskim knjižnicama kako na naci- onalnoj razini tako i u lokalnim sredinama.
Originalnost/vrijednost. Ovim se radom prvi put u hrvatskom knjižničarskom dis- kursu analizira značaj knjižnica u kriznoj situaciji s obzirom na njihovu poziciju u kon- ceptu i strategiji pametnih gradova / pametnih društava / pametnih nacija.
44
Pegam, Polona. "Uporaba avtentičnih posnetkov pri poučevanju italijanščine odraslih." Journal for Foreign Languages 7, no. 1 (December 30, 2015): 267–74. http://dx.doi.org/10.4312/vestnik.7.267-274.
Full textAbstract:
Namen članka je orisati uporabno vrednost avtentičnih posnetkov pri poučevanju italijanščine odraslih. Občasno vključevanje takšnih didaktičnih posnetkov kot dodatnih gradiv v učni proces predstavlja dodatno vrednost pri poučevanju. Izbrani posnetki se prilagajajo skupini in se tudi vsebinsko vključujejo v snov. Tovrstna gradiva predstavljajo privlačen način za urjenje jezikovnih spretnosti in tečajnike spodbujajo k ohranjanju stika z jezikom tudi zunaj učnih ur. Učenje italijanščine ima namreč na območjih, ki so oddaljena od slovensko-italijanske meje, drugačen položaj, saj je tu vsakodnevnega stika z »živim« jezikom manj. Tako z rabo avtentičnih posnetkov povečamo tudi slušni vnos. Če je slušni vnos tudi vizualno podprt, omogoča lažji vnos informacij, hitrejše pomnjenje in zmožnost kasnejšega priklica.
45
Kožul, Ante. "Fra Roko Romac, dušobrižnik Hrvata u Australiji 1955.–1970." Obnovljeni život 75, no. 3 (July 9, 2020): 349–61. http://dx.doi.org/10.31337/oz.75.3.5.
Full textAbstract:
Autor je na temelju arhivskoga gradiva, novinskih članaka i literature istražio život i djelovanje fra Roka Romca u Australiji. Fra Roko Romac rođen je kao Stjepan Tot, a od ređenja 1930. do prosinca 1947. djelovao pod redovničkim imenom Osvald Toth. Ime Roko Romac uzeo je zbog sigurnosnih razloga pod pritiskom djelovanja jugoslavenskih tajnih službi u međunarodnoj zajednici. U Australiju je došao 1955. te preuzeo brigu o Hrvatima u Adelaideu i Perthu. Najveći je trag ostavio među sydneyskim Hrvatima, gdje je djelovao od 1957. sve do smrti 1970. godine. Pokrenuo je i uređivao novine Dom, prvi vjerski mjesečnik Hrvata u Australiji. Inicirao je kupnju prve hrvatske katoličke crkve u Australiji posvećene sv. Antunu Padovanskomu. Začetnik je ideje o gradnji škole i svetišta u Tumbi Umbi kraj Goshforda.
46
Miklič, Tanja. "Vidiki učenja tujih jezikov na univerzi za tretje življenjsko obdobje." Andragoška spoznanja 24, no. 2 (July 17, 2018): 57–75. http://dx.doi.org/10.4312/as.24.2.57-75.
Full textAbstract:
V prispevku uvodoma predstavljamo teoretska izhodišča učenja tujih jezikov v tretjem življenjskem obdobju. Ukvarjanju z jezikom v poznejših letih se priznava pomembnost, a se ta osredinja pretežno na nejezikovne cilje, kot sta ohranjanje kognitivnih sposobnosti in socialna vključenost. Starejši odrasli in njihovi učitelji so tako nemalokrat prepuščeni lastni iznajdljivosti pri iskanju poti do uspešnega učenja. V empiričnem delu pa so predstavljeni rezultati raziskave, katere namen je bil ugotoviti ustreznost učnega gradiva in oblik ter metod za učenje tujega jezika v tretjem življenjskem obdobju. Raziskava je potekala na Univerzi za tretje življenjsko obdobje v Ljubljani v februarju 2015 in je vključevala 218 udeležencev1 različnih jezikovnih tečajev. Iz rezultatov raziskave izhaja, da učno gradivo, struktura učnega procesa ter učne oblike in metode niso zadosti usklajeni z zdravstvenimi omejitvami ciljne skupine ter sodobnimi andragoškimi in gerontološkimi spoznanji. Predlagani so možni ukrepi za odpravo pomanjkljivosti učnega procesa.
47
Apostolov, Najden. "Unutargradska saobraćajna dostupnost gradova Bugarske." Journal of the Geographical Institute Jovan Cviji?, SASA, no. 57 (2007): 281–86. http://dx.doi.org/10.2298/ijgi0757281a.
Full text
48
Hrelja, Hendi. "Sumarni inventar fonda Narodni odbor gradske općine Pazin 1952. - 1955." Vjesnik Istarskog arhiva 24 (2017): 67–96. http://dx.doi.org/10.31726/via.24.3.
Full textAbstract:
Narodni odbor gradske općine Pazin osnovan je u travnju 1952. ukinućem dotadašnjih mjesnih narodnih odbora Pazin, Gračišće, Kašćerga, Katun Trviški i Sveti Petar u Šumi čije područje nadležnosti prelazi pod novoosnovani Narodni odbor gradske općine Pazin. Djelovao je do kraja kolovoza 1955. kad se novim administrativnim preustrojem ukidaju gradske općine te prelaze u novoosnovane općine. Ukinućem Narodnoga odbora gradske općine Pazin osnovan je Narodni odbor Općine Pazin koji preuzima mjesnu nadležnost ukinutoga stvaratelja. Narodnom odboru gradske općine Pazin hijerarhijski je bio nadređen Narodni odbor kotara Pazin. Narodni odbor gradske općine bio je zadužen za obavljanje poslova izvršne djelatnosti u svezi s privrednim, komunalnim, socijalnim i kulturnim razvitkom gradske općine. Za proučavanje pojedinih pitanja i pripremanje zaključaka te vršenje anketa vijeća Narodni odbor gradske općine formirao je stalne i povremene komisije. Za izvršenje zakona i propisa Narodnoga odbora i viših državnih organa te obavljanje upravnih poslova osnivali su se savjeti. Za pripremu i izvršenje poslova iz svoje nadležnosti Narodni odbor gradske općine imao je svoju administraciju kojoj je na čelu bio tajnik. O izvršenju odluka i drugih akata, mjera Narodnoga odbora i propisa viših državnih organa te usklađivanju rada svih organa Narodnoga odbora, i uz nadzor administracije, brinuo se predsjednik Narodnoga odbora. Nakon prestanka rada stvaratelja gradivo je ostalo u posjedu sljednika sve dok nije od Skupštine Općine Pazin preuzeto u Arhiv u dvama navratima, 1972. i 1973. godine, te je okvirno sređeno, evidentirano i izdvojeno od gradiva povezanih stvaratelja. Arhivistička je obrada obavljena tijekom 2016. godine, a u rujnu je iste godine izrađen i Sumarni inventar. Gradivo je sređeno sukladno sadržajno-funkcionalnom modelu sređivanja prema kojemu su formirane pojedine serije. Fond se sastoji od deset osnovnih serija: Registraturna pomagala, Opći poslovi, Rad i radni odnosi, Unutrašnji poslovi, Privreda, Financije, Zdravstvo i socijalna zaštita, Prosvjeta i kultura, Pravosuđe i Narodna obrana. Na nižim su razinama strukture formirane podserije i podpodserije, a gradivo je na najnižoj razini kronološki posloženo.
49
Miladić-Tešić, Suzana, Goran Marković, and Nikola Nonković. "Optical technologies in support of the smart city concept." Tehnika 75, no. 2 (2020): 209–15. http://dx.doi.org/10.5937/tehnika2002209m.
Full text
50
Popović, Milan, and Borko Rajović. "Impact of the Industry 4.0 on smart city development." Journal of Engineering Management and Competitiveness 11, no. 1 (2021): 64–76. http://dx.doi.org/10.5937/jemc2101064p.
Full textAbstract:
The focus of this paper is on examination of the impact of the Industry 4.0 on smart city development and changes in society due to the diffusion of innovations and modern technologies in all segments of living. From the preconditions for the beginning of the Industry 4.0, followed by the most important achievement that marked it, to the way changes are manifested due to the wide use of smart devices and software, the paper provides a clear overview of effects achieved over the past few decades of technological progress. Furthermore, based on the data available in the current and relevant literature, the role of the Industry 4.0 in the development of smart cities is studied, and the most important elements of it that support smart city development are determined. In this way, conditions are created for an extensive analysis of the motives, factors and forms of smart city development, with priority given to the social dimension of smart solutions and their implementation in everyday living. After having a complete insight into the features of smart cities and key elements of development, an overview of perspectives and expectations in the field of improving the quality of living in the urban environment by implementation of smart solutions, i.e. devices, software and applications, is provided. Finally, based on previously conducted analyses, conclusions are made on further courses of action in the field of smart city development.