Academic literature on the topic 'Hrvatski narodni muzej'

U radu se raspravlja o provenijenciji kasnoantičkoga muškog portreta, jedinoga primjera rimske kamene portretne plastike u zbirci Pomorskoga i povijesnoga muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. S ciljem utvrđivanja njegova podrijetla donosi se kratak pregled povijesti toga muzeja, koji nastaje kao rezultat ujedinjenja dviju muzejskih institucija: riječkoga Musea civica i sušačkoga Gradskog muzeja. Obje su se institucije od utemeljenja 1893., odnosno 1933., nekoliko puta selile do objedinjavanja u Guvernerovoj palači 1948. Ne čudi, stoga, što su brojnim umjetninama današnje zbirke Pomorskoga i povijesnoga muzeja Hrvatskog primorja Rijeka izgubljeni podaci o mjestu, okolnostima nalaza ili donaciji. Pridruženi su joj i neki spomenici koji su pripadali Muzeju Nugent. Taj je muzej funkcionirao između 1843. i sedamdesetih godina 19. stoljeća na Trsatu, a činili su ga rimski spomenici koje je grof Laval Nugent von Westmeath iskopao u talijanskome Minturnu i kupio na tržištima antičkih i drugih umjetnina sjevernoga Jadrana. Dio zbirke je ukinućem toga muzeja prodan Narodnom, danas Arheološkom muzeju u Zagrebu. Iz toga razloga Ante Rendić-Miočević drži da je i riječka kasnoantička glava pripadala Nugentovoj zbirci, odnosno da je pri prodaji rimskih kipova u Zagreb jedina ostala u Rijeci. Analizom i usporedbom svih nama poznatih popisa Nugentovih antičkih spomenika, poput onih E. Wolffa, B. Biasoletta, R. Schneidera i J. Brunšmida, nismo pronašli naš kasnoantički portret. Smatramo, stoga, da bi se njegovo podrijetlo moglo povezati s Tarsatikom s obzirom na intenzivan razvoj toga grada upravo u kasnoantičkom razdoblju.

Cilj. Cilj je rada prikazati mogućnosti, dosege i dobru praksu rada Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u promicanju UN-ove Agende za održivi razvoj 2030. Svojim radom trenutno nastoji doprinijeti sljedećim ciljevima: Cilju 4. – Kvalitetno obrazovanje, Cilju 10. – Smanjenje nejednakosti, Cilju 11. – Održivi gradovi i lokalne zajednice, Cilju 16. – Mir i pravednost, Cilju 17. – Partnerstvo za ciljeve. Pristup/metodologija/dizajn. Rad je nastao na temelju kronološkog praćenja primjera dobre prakse nastalih u radu Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba, a koji doprinose ostvarenju zadanih ciljeve Agende Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. Rezultati. Sukladno evaluaciji bibliobusnih stajališta u lipnju, početkom sljedeće školske godine otvaraju se nova te zatvara dio postojećih stajališta za koja je utvrđeno da više nisu potrebna u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Reorganizacija se radi s ciljem promicanja jednakopravnosti u pružanju knjižničnih usluga i povećavanja mogućnosti pristupa istima. Misija je omogućiti svima jednak pristup knjižničnoj građi, informacijama i znanju. U 2018. godini Bibliobusna služba obilazi 77 stajališta, od kojih je 55 u Gradu Zagrebu, a 22 u Zagrebačkoj županiji. Ukupan broj članova je 4505, od kojih su 2870 djeca, a 1635 odrasli. Unutar Projekta 65 Plus, programom Knjigom do vrata surađuje se s domovima za starije i nemoćne osobe i individualno posjećuje korisnike. Intenzivirana je i nabava audiovizualne i elektroničke građe koja obuhvaća i prilagođenu građu u DAISY-book-formatu, namijenjenu slijepim i slabovidnim osobama. Društveni značaj. Promicanje jednakopravnosti u pružanju najprilagodljivije knjižnične usluge povećavanjem mogućnosti pristupa istima prema potrebama promjenjivog stanovništva bez obzira na mjesto stanovanja. Originalnost/vrijednost. Rad je prikaz primjera dobre prakse i poslovanja Bibliobusne službe od 2017., kada se organizacijom i realizacijom vlastitih programa aktivno uključila u promicanje projekata, aktivnosti i manifestacija kao što su Mjesec hrvatske knjige, Projekt 65 plus, Kampanja Čitaj mi!, Noć muzeja, Noć knjige, Dani medijske pismenosti.