To see the other types of publications on this topic, follow the link: Identitet.
Journal articles on the topic 'Identitet'
Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles
Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Identitet.'
Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.
You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.
Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.
1
Tomaić, Tatjana. "Posebnosti identiteta Podgoraca - njegovo oblikovanje i obilježja." Senjski zbornik 44, no. 1 (2017): 483–500. http://dx.doi.org/10.31953/sz.44.1.26.
Full textAbstract:
Istraživanja identiteta pojedinih naroda ili etničkih skupina ne razlikuju se značajno u svom metodološkom pristupu koliko u činjenici da osjećaj zajedništva, što je osnova kolektivnog identiteta, može biti postavljen na potpuno različitim osnovama. Posebnosti koje određuju neki identitet rezultat su prvenstveno povijesnog i institucionalnog konteksta u kojem se je razvijao. Kolektivni identiteti pokazuju bitnu razliku između političkih i kulturalnih koncepata identiteta. Međutim, Podgorci su vjekovima bili zadnja linija obrane kršćanskog svijeta i europske civilizacije od Turaka i islamizacije našeg kontinenta. U kontekstu Vojne krajine, kao institucionalne strukture u kojoj su bili na braniku kršćanstva, Podgorci su izgradili identitet koji bismo mogli definirati obilježjima ne samo kao kulturni već i kao politički. Istraživačka pitanja: Možemo li stoga, u ulozi čuvara kršćanstva, identitet Podgoraca definirati kao politički identitet koji sadrži zajedničke političke vrijednosti koje se iskazuju oko smisla i pravaca projekta političke zajednice? Mogu li se te identitetske posebnosti analizirati i u kontekstu političke preferencije biračkog tijela kao kršćanskokonzervativno desno orijentirano?
2
Stankovic, Vladan. "IDENTITET NACIONALNIH CRNOGORACA I SRPSTVO." Politička revija 63, no. 1/2020 (May 25, 2020): 49–70. http://dx.doi.org/10.22182/pr.6312020.2.
Full textAbstract:
Tema ovoga naučnog rada je identitet nacionalnih Crnogoraca. Predmet istraživanja će posebnu pažnju posvetiti odnosu crnogorskog nacionalnog identiteta prema srpskom nacionalnom pitanju i njegovom identitetu. Istraživanje je skoncentrisano na Crnu Goru kao prostorni okvir u neograničenom vremenskom opsegu. Najnovija dešavanja oko imovine Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori pobudila su potrebu za preispitivanjem uzroka problemske situacije. I pored aktuelnosti razmatrane društvene i političke pojave, i njene prisutnosti u medijima, čini se, da ovoj temi, u stručnim i naučnim krugovima,nije posvećena dovoljna pažnja. Otuda se cilj, naučne potrebe i društveni značaj teme preklapaju: javlja se potreba da se srpski nacionalni identitet u Crnoj Gori sagledai iz ugla onih koji zagovaraju koncept izgradnje nacionalnog identiteta Crnogoraca, kako bi se stekao potpuni uvid u srpski nacionalni identitet kojem je posvećen projekat ovog časopisa.Šta je sadržina identiteta nacionalnih Crnogoraca i kakav je njegov odnos prema srpstvu? – osnovno je problemsko pitanje ovog istraživanja. Istraživanje polazi od Osnovne predpostavke da je identitet nacionalnih Crnogoraca nedovršen i da još uvek traje proces njegove izgradnje. Pri tomenameće se tendencijaka uobličavanjujedinstvenog identiteta jedne nove „crnogorske nacije“, koja bi obuhvatila ne samo deklarisane Crnogorce, već i „sve druge pravoslavne“ (i Srbe), ali i sve one koji žive u pravnom okviru savremene Crne Gore.Autor pokušava da pronikne u razvojne faze izgradnje nacional-crnogorskog identiteta, te se pored razvojnog pristupa u istraživanju koriste i drugimetodi, poput: poređenja, uporednog metoda, analitičkog pristupa, metoda posmatranja, statističkog metoda…
3
Barančić, Maximiljana. "Arbanasi i etnojezični identitet." Croatica et Slavica Iadertina, no. 4 (January 18, 2017): 551. http://dx.doi.org/10.15291/csi.627.
Full textAbstract:
U ovom se radu govori o etničkom i jezičnom identitetu Arbanasa nakon njihova doseljenja u novu domovinu Hrvatsku početkom 18. stoljeća, te višestoljetnim nastojanjima u održanju kako svog jezika tako i svoje kulturne tradicije. Analizom prezimena dade se zaključiti da su uspjeli zadržati (bez poznavanja pisma arbanaškog jezika) svoj etnojezični identitet iako je međukulturalna prilagodba oslabila sam jezik kao obilježje identiteta.
4
Kovačević, David. "Kršćanski identitet u otvorenosti drugima i drukčijima." Diacovensia 25, no. 1 (2017): 145–59. http://dx.doi.org/10.31823/d.25.1.7.
Full textAbstract:
Cilj je ovoga rada ukazati na specifičnu izvorišnu točku kršćanskoga identiteta po kojoj je moguće autentično naviještati silna djela Božja. Ona je u osobi Isusa Krista koji kao pravi čovjek živi život za druge. Upravo ta stvarnost odnosa ja i ti treba biti ishodište kršćanskoga identiteta i odnosa prema drugima i drukčijima. Kršćanski je identitet danas u krizi jer se kršćanske zajednice uglavnom postavljaju obrambeno prema izazovima suvremenoga svijeta i na taj način gase prirodnu otvorenost Kristova evanđelja prema opterećenom svijetu. U ovome radu autor nastoji oslikati paradigmu prvotne kršćanske zajednice kako je ona predstavljena u Dj 2, 1-13. U tome biblijskom tekstu prvotna kršćanska zajednica svoje djelovanje prema drugima postavlja na temelju svojega identiteta koji je proizlazio iz njihova odnosa sa živim Isusom Kristom. To je vidljivo u sljedećim karakteristikama prvotne kršćanske zajednice: ona prije svega čeka na snagu odozgo, Duha Svetoga; shvaćanje potrebe za tom snagom je ujedinjuje, ona je okupljena zajedno; na nju je izlivena očekivana snaga Duha Svetoga po kojoj je ona opremljena za službu naviještanja; tako opremljena služi drugima i drukčijima, svim narodima pod nebom; otvorena je za specifične identitete drugih, no u toj otvorenosti ona ne gubi svoj identitet; ona nije zaokupljena sobom, nego navještajem o Bogu; i na kraju govor o Bogu ostaje poziv ponuđen svima, bez prisile. Zajednica koja živi takav autentični kršćanski identitet postaje Božjim instrumentom u ovome svijetu po kojem Bog svakom čovjeku na zemlji izražava svoju gostoljubivost.
5
Stanković-Pejnović, Vesna. "„Sporan identitet“ Makedonije: Identitet različitosti." Issues in Ethnology and Anthropology 6, no. 2 (May 30, 2011): 471–96. http://dx.doi.org/10.21301/eap.v6i2.11.
Full textAbstract:
Makedonija je još uvijek u procesu utemeljenja svog identiteta kao nezavisne države, procesu spornom ne samo unutar njenih granica, nego i izvan njih. Bez zaštite jugoslovenske federacije, Makedonija se našla nezaštićena pod udarima susjeda, a makedonski nacionalizam nalazi povoljne okolnosti svog isticanja što će znatno utjecati na makedonsko-albanske odnose u novoj državi. Od početka 90ih godina 20. stoljeća makedonski identitet je simbolično osporavan od strane susjeda, ali i realno od strane albanske manjine, koja se suprotstavlja političkoj i kulturnoj dominaciji. Unutarnje osporavanje nacionalnog identiteta je rezultat velikog broja različitosti između dvije etničke zajednice, što je i rezulturalo u povećanoj društvenoj segregaciji koju prati utemeljenje novih političkih identiteta i institucija po etničkim granicama. Vanjski izazov se može sažeti na slijedeći način: Bugarska se protivi zasebnom priznanju jezika i nacije; Srbija autokefalnosti crkve; Albanci državnosti, a Grci imenu države, nacije te nazivu jezika.
6
Ivon, Katarina. "Identitet bez identiteta (ćamil između istoka i zapada)." Croatica et Slavica Iadertina 1, no. 8 (March 21, 2013): 299. http://dx.doi.org/10.15291/csi.599.
Full textAbstract:
Andrićevo djelo u cjelini bogato je reprezentacijama različitih kolektivnihidentiteta, a njegova osnovna preokupacija permanentnog promišljanja i propitivanja dviju oprečno postavljenih civilizacija Istoka i Zapada (kršćanstva i islama) dolazi do izražaja i u romanu Prokleta avlija. Iako je radnja romana smještena izvan bosanskog prostora, Andrić uspijeva postkolonijalnu opreku Istok-Zapad utisnuti u sužen prostor turskog zatvora u Carigradu. Kao nositelje navedene opreke supostavlja dva središnja lika Ćamila i fra Petra. Suprotno međusobnim stereotipnim (kulturnim) predodžbama između njih stvara se poseban odnos naklonosti, koji je u romanu uzdignut na višu, univerzalniju razinu. Zanimljiv je lik Ćamila, koji je potpuna suprotnost stereotipne slike Turaka. Ćamil se idealno uklapa u galeriju likova hibridnog identiteta, odnosno likova koji su lišeni vlastitosti i bivaju zatočeni u prostoru između, ne uspijevajući se poistovjetiti ni s jednim identitetskim svijetom, što će se radom i prezentirati.
7
Brezovec, Erik. "Fenomenologija odnosa nacionalnoga i kulturnoga identiteta u hrvatskom društvu." Filozofska istraživanja 39, no. 2 (August 22, 2019): 415–26. http://dx.doi.org/10.21464/fi39208.
Full textAbstract:
Cilj je rada analizirati fenomenologiju međuodnosa nacionalnoga i kulturnoga identiteta u hrvatskom i prikazati načine na koje ukotvljenost nacionalnog i kulturnog identiteta u hrvatskom društvu generira percepciju pojedinca prema individualnom izričaju hrvatstva. Da bi se uopće moglo govoriti o ovom procesu bitno je definirati odnos kulturnoga i nacionalnoga identiteta u Republici Hrvatskoj. Taj odnos karakterizira dualnost utjecaja. Kulturni identitet bitna je sastavnica izgradnje nacionalnoga, koji određuje smjer kulturalne dinamike. Fenomenološka razina teorijske analize u fokus stavlja internalizaciju identitetskih sastavnica. Kako je svijest uvijek intencionalna, odnosno intendira predmet, valja proučiti načine shvaćanja izgradnje individualnog identiteta kroz zalihe koje se kolektivno pružaju. Takva vrsta konstrukcije, odnosno internalizacija kolektivnih pretpostavki, pretpostavlja relativnu neovisnost aktera u konstrukciji vlastite zbilje – pojedinac je slobodan formirati značenje, ali to značenje stvoreno je unutar određenoga konteksta i okvira. Taj kontekst na sebi svojstven način stvara esenciju znanja danu na raspolaganje. Osnovni problem sa znanjem nacionalnog i kulturnog identiteta jest taj da je to znanje omogućeno u dvije dominantne varijante. Pojedinac svoj identitet konstruira kroz varijantu zalihe znanja, dominantnu (ili dostupnu) kroz njegov život. Takav proces ostvarenja osobe disperzira nacionalni identitet. U fenomenološkom smislu, sama koncepcija Hrvata i hrvatstva na razini pojedinca pluralna je i dvosmisleno definirana.
8
DRAŠKIĆ VIĆANOVIĆ, IVA. "KULTURNI IDENTITET, NACIONALNI IDENTITET I PROBLEM UKUSA." ARHE 11, no. 22 (November 26, 2015): 47. http://dx.doi.org/10.19090/arhe.2014.22.47-56.
Full textAbstract:
Tekst istražuje suštinski odnos između nacionalnog i kulturnog identiteta, ukazujući na različite aspekte tog odnosa. Na prvi pogled nacionalni i kulturni identitet izgledaju kao dve suprotstavljene kategorije, kategorije koje se međusobno isključuju. Malo detaljnija analiza, međutim, pokazuje nam da su to dve strane iste medalje, lice i naličje jedne vrednosti. U ovom kontekstu ističe se uloga i značaj ličnog ukusa i kolektivnog, narodnog ukusa kao pokazatelja stanja u određenom društvu.
9
Tokić Zec, Ružica, and Vesnica Mlinarević. "Profesionalni identitet i vrijednosti učitelja u kulturi škole." Obnovljeni život 78, no. 2 (April 19, 2023): 221–30. http://dx.doi.org/10.31337/oz.78.2.6.
Full textAbstract:
Pedagogija, kao znanstvena disciplina koja svoje utemeljenje ima u filozofiji, promišlja pitanja identiteta, kulture i vrijednosti. Učitelji kao (pre)nositelji vrijednosti u školi snažna su karika u razvoju empatičnoga i moralnoga učenika. Profesionalni identitet učitelja zagovara preobrazbu učitelja kao homo moralis i profesionalca u promijenjenim društvenim uvjetima koji utječu i na kulturu škole. Cilj je rada teorijski opisati profesionalni identitet i vrijednosti učitelja u kulturi škole.
10
Visočnik, Nataša. "Percepcije telesnosti in prostora v okviru procesov identifikacij na Japonskem." Asian Studies, no. 2 (December 1, 2010): 129–46. http://dx.doi.org/10.4312/as.2010.14.2.129-146.
Full textAbstract:
Pričujoč prispevek je nekoliko spremenjen izsek iz doktorske disertacije z naslovom Hiša kot prostor identitete; oblikovanje bivalne kulture in percepcije telesnosti na Japonskem: primer mesto Kanazawa. Obravnava oblikovanje identitet kot proces identifikacije, ki je prostorsko situiran proces, in se osredotoča na eno izmed metafor prostora, in sicer na telo in na njegovo gibanje in percepcijo. Telesenje je namreč proces v katerem skozi gibanje nastaja prostor v okviru socializacije in učenje telesa. Pri ustvarjanju prostora se izoblikujejo določeni občutki, ki so pomembni za posameznikovo identiteto. Eden izmed prostorov, ki ustvarjajo močne občutke pripadnosti nekemu kraju, je tudi bivalno okolje.
11
Jorović, Katarina N. "Razvoj digitalne pismenosti unutar koncepta samoizražavanja učenika." Педагошка стварност 69, no. 2 (January 24, 2024): 234–48. http://dx.doi.org/10.19090/ps.2023.2.234-248.
Full textAbstract:
Tradicionalna pedagoška paradigma često zanemaruje identitete učenika, što dovodi do nepovezanosti školskog i vanškolskog konteksta. Savremeno shvatanje pismenosti naglašava snagu jezičkih iskustava učenika u nastavi pismenosti i važnost samoizražavanja, validacije identiteta, jezika, kulture, znanja i interesovanja u nastavi. Kako se u pedagogiji sve više prepoznaje značaj digitalnih tehnologija i njihova sveprisutnost u različitim facetama života, tako isto im pažnju posvećuju studije pismenosti, razmatrajući njihovu ulogu u razvoju pismenosti. Stoga, trebalo bi promišljati o nastavi samoizražavanja učenika u sferi digitalne pismenosti. U ovom radu ispitujemo spajanje ova dva koncepta, u cilju razvijanja identiteta učenika i sposobnosti za digitalnu pismenost kao osnovu za život, učenje i rad u savremenom društvu. Istražujemo 4D model razvoja digitalne pismenosti i načine konceptualizacije nastave i implikacije ovakve ideje. Polazimo od kreiranja nastave i aktivnosti koje se odnose na korišćenje digitalnih tehnologija, uzimajući pritom u obzir identitete učenika. Dalje, analiziramo raznovrsnost načina izražavanja koje nam digitalni kontekst omogućava i implikacije po razvoj učenika. Sagledavajući digitalne tehnologije kao način učestvovanja u različitim praksama i zajednicama diskutujemo o njihovom uticaju na identitet učenika. Razmatramo pristup nastavi koja bi razvijala kritičku pismenost u digitalnoj sferi. Naposletku, posvećujemo pažnju razvijanju digitalnog identiteta učenika.
12
Kardum, Tomislav. "Ideološki pogledi Milana Šufflaya." Journal of contemporary history 52, no. 3 (November 19, 2020): 899–932. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v52i3.10804.
Full textAbstract:
Rad nastoji uklopiti ideološke poglede Milana Šufflaya u širi europski kontekst antimodernističkih i antiprosvjetiteljskih tendencija. S time je povezan i Šufflayev pogled na hrvatsku naciju i hrvatski nacionalni identitet. U radu se razmatraju i Šufflayeva geopolitička promišljanja. Šufflay je kritičar modernoga svijeta i njegovih manifestacija, zastupnik je organskoga nacionalizma, a hrvatski nacionalni identitet konstruira nasuprot jugoslavenskom, ističući važnost povijesnoga pamćenja, kulture, geografije i rase pri oblikovanju nacije, a marginalizirajući značenje jezika. Isticat će katoličku vjersku pripadnost Hrvata i pripadnost zapadnoj civilizaciji kao temeljne značajke hrvatskoga nacionalnog identiteta.
13
Nielsen, Henrik Kaare. "National identitet?" K&K - Kultur og Klasse 19, no. 71 (February 18, 1992): 141–52. http://dx.doi.org/10.7146/kok.v19i71.20293.
Full text
14
Svendsen, Stine Helena Bang. "Framtidsløs identitet?" Tidsskrift for kjønnsforskning 33, no. 03 (November 18, 2009): 224–33. http://dx.doi.org/10.18261/issn1891-1781-2009-03-07.
Full text
15
Vigsø, Orla. "Europæisk identitet." Slagmark - Tidsskrift for idéhistorie, no. 26 (February 4, 2018): 195–96. http://dx.doi.org/10.7146/sl.v0i26.103852.
Full text
16
Gad, Ulrik Pram. "Grønlandsk identitet." Politica 36, no. 3 (January 1, 2004): 271–88. http://dx.doi.org/10.7146/politica.v36i3.69905.
Full text
17
Farris, Joshua. "Duševni identitet." Diacovensia 31, no. 3 (2023): 381–412. http://dx.doi.org/10.31823/d.31.3.4.
Full textAbstract:
The nature of personal identity is ultimately theological in nature. Through a survey of some of the recent philosophical evidence for the soul (in the analytic philosophical tradition), the following lays out reasons for why personal identity is accounted for by a soul because of the nature of phenomenal consciousness as essentially descriptive of persons. Yet, this conclusion is buttressed by theological reflection on personal origins and the end of life. Through a guided reflection on the origins of persons and the end of life (through the lens of dementia case studies), further suggested information about the person as a substance of consciousness reveals more than what is uncovered through philosophical or scientific analysis alone. In this way, and building on Priest’s recents work, the following is a sketch of personal identity as ensouled identity that moves beyond what Priest calls the ‘conditioned’ mode to the ‘unconditioned’ mode of theology.
18
Lujić, Rea. "Profesionalni identitet učitelja francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj." Metodički ogledi 26, no. 2 (May 11, 2020): 129–46. http://dx.doi.org/10.21464/mo.26.2.9.
Full textAbstract:
Identitet učitelja inoga jezika nedovoljno je istražen koncept na području Republike Hrvatske. Stoga se u ovome radu navedeni koncept ponajprije teorijski razmatra, a potom se prikazuju rezultati istraživanja profesionalnog identiteta učitelja francuskoga jezika u RH. U istraživačkome dijelu rada razmatramo mijenjaju li učitelji francuskog jezika svoj profesionalni identitet ili ne mijenjaju, a ako mijenjaju, u kojoj je to mjeri i koji su razlozi tomu. Rezultati su pokazali kako učitelji svoj učiteljski identitet najčešće mijenjaju sudjelujući na lokalnim stručnim usavršavanjima, a najmanje sudjelovanjem u organiziranim e-tečajevima. Glavnim razlogom za sudjelovanje u aktivnostima stručnoga usavršavanja pokazao se njihov unutarnji poticaj, dok su se glavnim razlogom za nesudjelovanjem pokazali financijski čimbenici. Dulje radno iskustvo, članstvo u Hrvatskoj udruzi profesora francuskoga jezika i obvezni status jezika pokazali su se faktorima koji statistički značajno pozitivno utječu na osjećaj pripadnosti zajednici učitelja francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj.
19
Dražić, Silvia H. "JUDITA ŠALGO: IDENTITET I STRATEGIJE IDENTIFIKACIJA." ZBORNIK ZA JEZIKE I KNJIŽEVNOSTI FILOZOFSKOG FAKULTETA U NOVOM SADU 2, no. 2 (December 17, 2012): 245. http://dx.doi.org/10.19090/zjik.2012.2.245-257.
Full textAbstract:
Tekst se bavi pitanjem identiteta u proznom opusu Judite Šalgo, što je jedna od centralnih tematskih preokupcija njenog književnog stvaralaštva. Problem identiteta razmatra se u kontekstu teorijskih promišljanja druge polovine 20. veka koja su destabilizovala ovaj pojam i dovela u pitanje njegove esencijalističke formulacije. Takođe, pokazuju se konesekvence ovog preokreta u umetnosti, pre svega kada se radi o formulaciji „ženskog autorstva”, za čije razumevanje konstitutivan postaje pojam roda. Na ovom teorijskom horizontu istražuje se razumevanje vlastititog spisateljskog identiteta Judite Šalgo, kao i neukorenjeni i hibridni identitet njenih likova. Analizom priče Irena ili o Marini ili o biografiji(autobiografija) ukazuje se na sofisticiranu igru identitetom koju Judita Šalgo sprovodi ukrštanjem biografskog i autobiografskog diskursa.
20
Mandic, Marko. "SEKURITIZACIJA SRPSKOG IDENTITETA U CRNOJ GORI – ANALIZA POSTOJEĆEG JAVNOG DISKURSA." Nacionalni interes 40, no. 3/2021 (January 24, 2022): 213–38. http://dx.doi.org/10.22182/ni.4032021.9.
Full textAbstract:
Autor u radu analizira odnos prema srpskom identitetu od strane bivših vladajućih struktura Crne Gore predvođene DPS-om. Kao teorijski okvir u radu koristi se teorija sekuritizacije koja predstavlja adekvatan analitički i istraživački koncept za objašnjenje kako se i na koji način srpski identitet u Crnoj Gori označava kao egzistencijalna pretnja i opasnost po nezavisnost, suverenost i savremeni karakter crnogorske države. Premda diferencijacija između etnonacionalnog crnogorskog i srpskog identiteta unutar Crne Gore predstavlja proces koji je započeo i pre proglašenja nezavisnosti 2006. godine autor se primarno fokusira na procese sekuritizacije koji su obeležili period od prethodne dve godine. Analizom postojećeg javnog diskursa autor uočava sekuritizujuće poteze koje se uklapaju u „bezbednosnu gramatiku“ i identifikuje glavne činioce procesa sekuritizacije u Crnoj Gori koji nastoje da održe istovetni društveni i politički narativ u kojem dominira podela između crnogorskog i srpskog identiteta i označavanje potonjeg kao bezbednosne pretnje po državu.
21
Krupka, Zoran, and Milena Marinić. "Integriranost elemenata zemlje podrijetla u identitet marke proizvoda." Ekonomski pregled 73, no. 3 (2022): 433–58. http://dx.doi.org/10.32910/ep.73.3.5.
Full textAbstract:
Osnovna svrha ovog rada je istražiti razlike u stupnju integriranosti obilježja zemlje podrijetla u identitet marki proizvoda ovisno o stupnju razvijenosti zemlje podrijetla te jačini imidža koju ta zemlja ima kao zemlja podrijetla za određenu kategoriju proizvoda. Istraživanje je provedeno u dvije faze. U prvoj fazi napravljena je kontekstualna analiza integriranosti obilježja zemlje podrijetla u identitet marki proizvoda krajnje potrošnje odabranih hrvatskih i talijanskih poduzeća (ukupno 62 analizirane marke). Druga faza istraživanja obuhvaćala je kvantitativno istraživanje na 240 ispitanika pomoću visoko strukturiranog upitnika o prepoznatljivosti integriranih obilježja zemlje podrijetla u identitetu marki proizvoda. Glavni rezultati istraživanja su: a) niti u primjeru hrvatskih niti u primjeru talijanskih marki nije vidljiva sustavna integracija obilježja zemlje podrijetla u identitet marke proizvoda; b) najveća integriranost je u kategoriji hrana i piće; c) obilježja zemlje podrijetla najviše se integriraju u naziv marke i ambalažu kao elemente marke koji su najviše vidljivi krajnjem potrošaču; d) zemlje s jačim imidžom imaju veću razinu integracije obilježja zemlje podrijetla u identitet marki proizvoda krajnje potrošnje; i e) ispitanici prepoznaju obilježja zemlje podrijetla integrirane u marku proizvoda. Rezultati imaju implikacije kako na mikro tako i na makro razini upravljanja.
22
Lah, Meta. "Vlastiti identitet u tuđim očima." Journal for Foreign Languages 13, no. 1 (December 27, 2021): 599–600. http://dx.doi.org/10.4312/vestnik.13.599-600.
Full textAbstract:
Znanstvena monografija Vlastiti identitet u tuđim očima Dubravke Dubravec Labaš predstavlja nadaljevanje avtoričine doktorske disertacije in je plod več kot dvajsetletnega raziskovanja italijanskega jezika in kulture. Obširno, skoraj 500 strani obsegajoče delo, je členjeno v tri širša poglavja: Tujec kot drugi v učenju tujega jezika (Stranac kao drugi u učenju stranog jezika), Imagologija in Glotodidaktika in imagologija. Trem obširnejšim delom sledijo še krajša poglavja o lastni identiteti v tujih očeh (Vlastiti identitet u tuđim očima), predstavah o drugem in sebi (Predodžba o drugome in predodžba o sebi), možnostih uporabe rezultatov izvedenih raziskav pri poučevanju italijanščine kot tujega jezika in imagologiji in zelo obširna bibliografija. Monografijo sklenejo priloge: primeri besedil iz učbenikov, anketni vprašalniki, uporabljeni v raziskavah in tabele z rezultati.
23
Đulabić, Vedran, and Dario Čepo. "Regionalism and Sub-Regional Representation." Hrvatska i komparativna javna uprava 17, no. 4 (December 20, 2017): 539–68. http://dx.doi.org/10.31297/hkju.17.4.2.
Full textAbstract:
U radu se istražuje pojam regionalizma i zastupanje podregionalnih identiteta u regional institutional-setting. Glavno je istraživačko pitanje usmjereno na otkrivanje idealne veličine političkih regija te kako bi unutar institucionalnog ustroja pojedinih regija valjalo zastupati različite podregionalne identitete. To se uglavnom odnosi na zastupnička tijela kao glavne demokratske institucije zastupničke demokracije. Je li moguće očuvati zaseban podregionalni identitet unutar veće regije ili će se on u potpunosti uklopiti u širi regionalni identitet? Na koji su način podregionalni identiteti dosad bili zastupljeni u institucionalnom ustroju širih regija? Za Hrvatsku su ova pitanja od posebne važnosti s obzirom na opetovane i neuspjele pokušaje provođenja teritorijalnoga preustroja mezo razine lokalne samouprave (županija), te pokušaja okrupnjivanja županija njihovim preustrojem u regije i popraćenih većim stupnjem decentralizacije. Znanstvena zajednica i šira javnost zalažu se za preustroj 20 županija u manji broj (uglavnom pet) većih i snažnijih regija, no tome se protive interesne skupine povezane s postojećim županijskim ustrojem, uključujući lokalnu političku elitu. U radu se nastoji objasniti kako odgovoriti na neka snažnija protivljenja potencijalnom spajanju, tj. amalgamaciji područja različitih i diosinkrastičkih kulturnih, političkih, povijesnih i društveno-ekonomskih baština u jednu veću regiju. Usporedno se analizira zastupanje podregija u odabranim europskim zemljama kako bi se predložilo moguće rješenje, a analiziraju se parlamenti i zastupanje podregija u Škotskoj, Walesu, Engleskoj i Poljskoj. Rad se sastoji od pet cjelina. Uvod slijedi analiza međusobne povezanosti regionalizma kao političke ideologije i regionalizacije kao pokušaja uvođenja regija u institucionalni ustroj države. Treći se dio bavi zastupanjem podregija i stvaranjem identiteta kao važnim aspektom regionalizacije, te stvaranjem krupnijih političkih regija koje sadrže veći broj lokalnih zajednica s često izraženijim podregionalnim političkim i društvenim identitetom. U četvrtome se dijelu opisuje nastojanje hrvatskoga društva uz potporu brojnih društvenih aktera (npr. znanstvene zajednice, medija, šire javnosti i pojedinih manjih političkih stranaka) da se provede preustroj sadašnjeg sustava županija jer ga se drži previše fragmentiranim i neprikladnim za obavljanje zadataka na razini regionalne samouprave. Završni dio povezuje argumente razrađene u prethodnim dijelovima te opisuje glavne korake koji bi mogli dovesti do preustroja županija u Hrvatskoj. Opisuje se kako inovativne promjene u institucijama i usmjeravanje razlika među podregijama u regionalno zastupničko tijelo mogu dovesti do pomaka prema definiciji regionalizacije kao regionalnih prostora. Prema toj definiciji podregije poput Istre ili Rijeke spoznati će međusobne sličnosti kao i sličnosti sa susjednim regijama. Time bi ideja amalgamacije podregija u veću i uspješniju mezo regiju postala logičnom.
24
Macdonald, Laila Sandvold. "Snus markerer identitet." Rus & samfunn 1, no. 03 (August 7, 2007): 38–39. http://dx.doi.org/10.18261/issn1501-5580-2007-03-26.
Full text
25
Bugge, Lars. "Identitet og makt." Agora 20, no. 03-04 (December 18, 2002): 134–62. http://dx.doi.org/10.18261/issn1500-1571-2002-03-04-07.
Full text
26
Grue, Jan. "Funksjonshemning og identitet." Samtiden 122, no. 01 (July 28, 2014): 26–38. http://dx.doi.org/10.18261/issn1890-0690-2014-01-03.
Full text
27
Jovašević, Ana. "EVROPSKI KULTURNI IDENTITET." Politička revija 23, no. 1 (2010): 489–96. http://dx.doi.org/10.22182/pr.2312010.24.
Full text
28
Bonde, Lars Ole, and Jens Henrik Koudal. "Musik som identitet." Kulturstudier 6, no. 2 (November 21, 2015): 5. http://dx.doi.org/10.7146/ks.v6i2.22578.
Full text
29
Kullerud, Dag. "Den tapte identitet?" Kirke og Kultur 117, no. 02 (June 12, 2012): 105–6. http://dx.doi.org/10.18261/issn1504-3002-2012-02-01.
Full text
30
Hvalvik, Reidar, and Tarald Rasmussen. "Religion og identitet." Teologisk tidsskrift 3, no. 03 (September 17, 2014): 248–49. http://dx.doi.org/10.18261/issn1893-0271-2014-03-01.
Full text
31
Landahl, Joakim, and Fereshteh Ahmadi. "Mode, senmodernitet, identitet." Sociologisk Forskning 49, no. 2 (April 1, 2012): 129–44. http://dx.doi.org/10.37062/sf.49.18398.
Full text
32
Brenko, Aida. "Ornament i identitet." Etnološka istraživanja, no. 26 (December 20, 2021): 39–57. http://dx.doi.org/10.32458/ei.26.3.
Full textAbstract:
U tekstu je prikazan način stvaranja i oblikovanja identiteta na području Hrvatske Posavine te Dubrovčaka Lijevoga i Topolja na primjeru nošnje Hrvatice. Taj se tip svečane ženske nošnje za djevojke i mlađe žene formirao u drugoj polovici 19. stoljeća. Između dvaju svjetskih ratova izlazi iz svakodnevne uporabe te pod utjecajem Seljačke sloge nastavlja postojati kao reprezentativna odjeća za nacionalne, regionalne i crkvene prigode. Oko Drugoga svjetskog rata počinje se ukrašavati motivom, koji je zajedno s nazivom preuzet s naslovnice ženskoga časopisa “Hrvatica” iz 1940. Premda je motiv prenesen s brezovičke nošnje, gdje nije zabilježen njegov sadašnji naziv ni uloga osim estetske, rekontekstualizacijom u posavsku nošnju on dobiva identitetsko značenje. koje se tijekom vremena povezivalo s aktualnim društveno-političkim kontekstom. Odnos prema nošnji Hrvatici u Hrvatskoj Posavini te Dubrovčaku Lijevom i Topolju vrlo je emotivan i povezan sa snažnim osjećajem identiteta.
33
Marčetić, Adrijana. "SEĆANjE, IDENTITET, TRAJANjE." Lipar 22, no. 75 (2021): 27–34. http://dx.doi.org/10.46793/lipar75.027m.
Full textAbstract:
U Traganju za izgubljenim vremenom Prust razlikuje dve vrste sećanja, hotimično i nehotično sećanje. Hotimično sećanje se oslanja na razum i inteligenciju, i može se prizvati svesnim naporom volje (otuda i „voljno” sećanje); nasuprot tome, nehotično sećanje je potpuno nezavisno od naše volje. Ono nas obuzima iznenada, nezavisno od svesnog napora volje, slučajno, u trenutku kada neka spoljašnja senzacija, ukus, miris ili zvuk, evocira u našoj svesti neki sličan prošli trenutak. O ovom fenomenu, dobro poznatom čitaocima Traganja, u prustologiji se mnogo pisalo, i to iz različitih perspektiva. Ovde, međutim, želim da ukažem na jednu veoma važnu funkciju nehotičnog sećanja, koja – po mom saznanju – dosad nije bila dovoljno istaknuta. Naime, uloga nehotičnog sećanja u Prustovom romanu ne sastoji se samo u tome da povrati prošlost za koju smo verovali da je izgubljena, već i da uspostavi emocionalni kontinuitet između našeg sadašnjeg „ja” i onog bića koje smo nekad bili, a koji je prekinut neumoljivim proticanjem vremena. Pripovedač Traganja veruje da nam nehotično sećanje omogućava da zaustavimo vreme, pa čak i da pobedimo prolaznost i smrt. Uspostavljanjem emocionalnog kontinuiteta sa našim prošlim ja, mi u stvari biće koje smo nekad bili spasavamo od zaborava i smrti, i odnosimo pobedu nad Vremenom.
34
Marčetić, Adrijana. "SEĆANjE, IDENTITET, TRAJANjE." Lipar 22, no. 75 (2021): 27–34. http://dx.doi.org/10.46793/lipar75.027m.
Full textAbstract:
U Traganju za izgubljenim vremenom Prust razlikuje dve vrste sećanja, hotimično i nehotično sećanje. Hotimično sećanje se oslanja na razum i inteligenciju, i može se prizvati svesnim naporom volje (otuda i „voljno” sećanje); nasuprot tome, nehotično sećanje je potpuno nezavisno od naše volje. Ono nas obuzima iznenada, nezavisno od svesnog napora volje, slučajno, u trenutku kada neka spoljašnja senzacija, ukus, miris ili zvuk, evocira u našoj svesti neki sličan prošli trenutak. O ovom fenomenu, dobro poznatom čitaocima Traganja, u prustologiji se mnogo pisalo, i to iz različitih perspektiva. Ovde, međutim, želim da ukažem na jednu veoma važnu funkciju nehotičnog sećanja, koja – po mom saznanju – dosad nije bila dovoljno istaknuta. Naime, uloga nehotičnog sećanja u Prustovom romanu ne sastoji se samo u tome da povrati prošlost za koju smo verovali da je izgubljena, već i da uspostavi emocionalni kontinuitet između našeg sadašnjeg „ja” i onog bića koje smo nekad bili, a koji je prekinut neumoljivim proticanjem vremena. Pripovedač Traganja veruje da nam nehotično sećanje omogućava da zaustavimo vreme, pa čak i da pobedimo prolaznost i smrt. Uspostavljanjem emocionalnog kontinuiteta sa našim prošlim ja, mi u stvari biće koje smo nekad bili spasavamo od zaborava i smrti, i odnosimo pobedu nad Vremenom.
35
Mai, Anne-Marie. "Identitet Og Litteraturhistorie." Folia Scandinavica Posnaniensia 14, no. 1 (December 1, 2012): 61–76. http://dx.doi.org/10.2478/v10252-012-0007-1.
Full textAbstract:
ABSTRACT The paper discusses the need for a renewal of literary historiography and presents different strategies for new historical readings that can generate interest in older literature. Students at the Danish universities and high schools are supposed to have a solid knowledge of literary classics and the methods of historical reading. In a Danish context the school's task to form and develop young people have been linked to the experience of reading literature and knowing literary history. But the older literature seems to have become a compulsory reading which students want over with as quickly as possible. It is a big problem since the European postnational societies require a historical understanding of cultural values and the sources of these values. Literature gives the readers the opportunity to see and interpret themselves in relation to their surroundings, to meet the strange and unknown and to empathize with other people's thoughts and ideas. Literature creates a special feeling of language and an understanding of how linguistic meaning is formed. The paper presents discussions of literary historiography and new approaches to literary history.
36
Eskeland, Tuula. "Stedsnavn og identitet." Nordlit 5, no. 2 (September 1, 2001): 3. http://dx.doi.org/10.7557/13.2083.
Full text
37
Thuen, Trond. "Sted og Identitet." Nordlit 5, no. 2 (September 1, 2001): 79. http://dx.doi.org/10.7557/13.2088.
Full text
38
Halsne, Ruth. "Prostatakreftceller endrer identitet." Tidsskrift for Den norske legeforening 137, no. 9 (2017): 614. http://dx.doi.org/10.4045/tidsskr.17.0202.
Full text
39
Bengtsson, Birgitta, and Kerstin Segesten. "Identitet — språk — socialisation." Nordic Journal of Nursing Research 15, no. 3 (September 1995): 28–32. http://dx.doi.org/10.1177/010740839501500306.
Full text
40
Schultz, Erik. "OM NATIONAL IDENTITET." Psyke & Logos 22, no. 1 (July 31, 2001): 20. http://dx.doi.org/10.7146/pl.v22i1.8522.
Full textAbstract:
I denne artikel blander jeg mig på psykologisk grundlag i den aktuelle debat om danskhed ved at forsøge at fange substansen i begrebet »national identitet«. Først viser jeg, at begrebet dansk kultur er langt mere uklart, end den folkelige debat anerkender. På grundlag heraf bevæger jeg mig ind i skismaet mellem udviklingen af den moderne, globale kultur og de folkelige bestræbelser på at bevare national egenart. Artiklen slutter med nogle moralske perspektiveringer af den aktuelle globale situation i forhold til menneskerettighederne.
41
Terzić, Dario. "Boja kao identitet." In medias res 13, no. 24 (May 29, 2024): 4005–16. http://dx.doi.org/10.46640/imr.13.24.4.
Full textAbstract:
Što je to identitet, što mi to uistinu vidimo, a što je tek samo pričin (hayal)? Stari su Egipćani pojam boja i pojam biće označavali istom riječju (iwen). Za ovaj drevni narod riječ boja označavala je ljude, bića, karakter. Kako bi se Božanstvu dala dodatna snaga i naglasila njegova zagonetnost, tada bi se govorilo da je to božanstvo neke čudne, neodređene boje. Odavno nas pokušavaju zatrovati političkom antropologijom - još od srednjeg vijeka, riđokose osobe su zvali i „prokleti crveni“, Kineze danas nazivaju „mali žuti“ itd. Strah nas je od onih koje zovemo mali i zeleni, a koji su tu „negdje izvan planeta“. Autori stripova kao po dogovoru biraju boje kojima će biti predstavljeni negativni likovi u priči. U digitalnom vremenu i boja i biće dobivaju neke nove identitete. Što je humanost i koliko nijansi danas ona ima?
42
Nørtoft, Kamilla, and Tenna Jensen. "Aldringsidentitet i spændingsfeltet mellem fangersamfund og velfærdsstat." Psyke & Logos 38, no. 1 (November 22, 2017): 32–50. http://dx.doi.org/10.7146/pl.v38i1.100076.
Full textAbstract:
I Grønland er en dansk velfaerdsstatsmodel siden midten af det20. århundrede blevet udviklet og udbredt. Dette har haft konsekvenserfor befolkningen på mange forskellige niveauer. Idenne artikel undersøger vi, hvordan aeldre mennesker identificeresi politikker, og hvorledes disse identifikationer spillersammen med individuelle og communitybaserede opfattelser afvaerdier og identitet blandt aeldre mennesker i Grønland. Voresudgangspunkt er, at identitet er en proces under fortsat udviklingi samspil mellem individ og kollektiv. Analysen viser, at derbåde i nationale og kommunale politikker og i en undersøgelseaf aeldres vaerdier på individuelt og lokalt niveau er store sammenfald.Derudover spiller de vaerdier, som fremskrives af aeldreselv og i politikker også sammen med identitets- og sundhedsbegrebetpeqqineq. Generelt er der stor respekt for individetsautonomi og for traditioner og familiebånd.
43
Matošević, Krunoslav. "Davor Christmas Walking Circle Kolo Dance as Part of Collective Identity." Narodna umjetnost 61, no. 1 (June 17, 2024): 173–90. http://dx.doi.org/10.15176/vol61no19.
Full textAbstract:
Cilj je rada prikazati davoračko božićno šetano kolo kao specifičnu kulturnu praksu kojom se stoljećima čuvao i prenosio kolektivni identitet zajednice. Ono u dosadašnjoj literaturi nije opisivano ni valorizirano. Nakon uvoda ukratko se pojašnjavaju osnovni teorijski pojmovi vezani uz temu rada – kolektivni identitet i kulturno pamćenje – nakon čega se donosi kratak pregled povijesti naselja Davora kao prostora u/na kojem se oblikovala spomenuta kulturna praksa. Središnji dijelovi rada donose pregled pisanih tragova o kolu u Slavoniji pri čemu je naglasak na šetanom ili pjevanom kolu kao njegovoj specifičnoj podvrsti te prikaz davoračkoga božićnog šetanog kola s njegovim posebnostima. Na kraju se rada utvrđuje kako je davoračko božićno šetano kolo sudjelovalo u izgradnji i čuvanju kolektivnoga identiteta zajednice.
44
Bašić, Marijana, and Sanja Baričević. "Predodžba nacionalnoga identiteta u Leksikonu hrvatskih tradicija Joanne Rapacke." Croatica et Slavica Iadertina 18, no. 2 (January 3, 2023): 353–81. http://dx.doi.org/10.15291/csi.4051.
Full textAbstract:
Identitet je imaginacija i predodžba o tome tko smo i što smo. Pojmom kulturni identitet opisuje se autentičnost i jedinstvenost neke kulture, a na temelju kulturnih se osobitosti i vrijednosti određuje neka društvena zajednica odnosno utvrđuje pripadnost pojedinca ili društvene skupine određenoj kulturi. “Poznavati neku kulturu i njezin identitet”, ističe D. Oraić Tolić (2003: 453), “znači znati se služiti rječnikom njezinih kulturnih termina, prepoznavati nevidljive konotacije i narativne modele, znati slušati i pričati priče svojstvene nekom jeziku i kulturi, riječju – vladati imaginarijem njezinih stereotipa”. Leksikon hrvatskih tradicija (2002) Joanne Rapacke, izvorno objavljen na poljskome jeziku 1997. godine, obuhvaća 64 natuknice kojima “opisuje i objašnjava genezu najznačajnijih mitotvornih fenomena i simbola hrvatske povijesti, kulture i književnosti, onih fenomena koji su ispunjavali integracijsku i identifikacijsku funkciju u hrvatskoj etničkoj i nacionalnoj zajednici” (Fališevac 2002: 249). Promatrajući tradiciju kao “prenošenje znanja, spoznaja, vjerovanja, legendi, običaja, kulturnih vrijednosti itd. s naraštaja na naraštaj u zajednici, bilo usmenom ili pismenom predajom, odgojem i dr.; stalan i kreativan proces reinterpretacije kulturnoga nasljeđa” (VRHSJ 2015: 1567), u radu se raščlanjuju sastavnice hrvatskoga nacionalnog identiteta i konceptualne metafore ključne u njegovu razumijevanju, zastupljene u Leksikonu hrvatskih tradicija Joanne Rapacke.
45
Sabljić Vujica, Jela. "DEMON JUČERAŠNJICE: KRATKA POVIJEST IDENTIFIKACIJE U FRANKENSTEINU MARY WOLLSTONECRAFT GODWIN SHELLEY." Mostariensia 27, no. 2 (December 20, 2023): 33–47. http://dx.doi.org/10.47960/2831-0322.2023.2.27.33.
Full textAbstract:
Frankenstein Mary Shelley fabulira i problematizira koncept identiteta na barem tri razine. Na prvoj se postuliraju one bitnosti koje uopće omogućuju proces identifikacije – to je razina filozofije identiteta. Na drugoj se postuliraju elementi koji jamče individualni integritet – to je razina psihologije identiteta. Najposlije, na trećoj se postulira povijesni okvir u kojemu se individualni integritet konkretizira – to je razina politike identiteta. U ovome je radu analiza i interpretacija navedenih identitetskih kategorija polazište za raspravu o suvremenome poimanju i posljedičnoj konceptualizaciji identiteta. Tako se pokazuje da se identitetska politika nameće drugim razinama identifikacije, dok se povijesni okvir u konačnici reducira na manipulativni prostor samoopstanka. Ključne riječi: filozofija; Frankenstein; identitet; politika; psihologija.
46
Ristivojević, Marija. "Korelacija muzike i mesta na primeru beogradskog "novog talasa" u rokenrol muzici." Issues in Ethnology and Anthropology 6, no. 4 (December 6, 2011): 931–47. http://dx.doi.org/10.21301/eap.v6i4.6.
Full textAbstract:
Rad predstavlja pokušaj da se osvetli veza između „muzike” i „mesta”. Budući da je reč o sociokulturnim kategorijama, njihov odnos predstavlja vid kulturne konstrukcije, a samim tim postaje moguća antropološka tema. Ovu problematiku sam razmotrila na primeru uticaja „novog talasa” u rokenrol muzici osamdesetih godina, na formiranje specifičnog beogradskog identiteta, koji je za potrebe analize označen kao „novotalasni” identitet. Analizom narativa o tom fenomenu u vreme njegovog nastanka i trajanja, uočila sam i kao ključne identitetske elemente označila, tri ključne beogradske muzičke grupe (Električni orgazam, Šarlo akrobata, Idoli), teme i jezik na kome su pesme pisane, važna mesta okupljanja, kao i originalni muzički izraz. Kroz isticanje elemenata koji konstituišu pomenuti identitet, nastojala sam da skrenem pažnju na formiranje određene lokalne autentičnosti koja se razvila kao rezultat sadejstva „novotalasnog” muzičkog izraza i svakodnevnog iskustva života u tadašnjem Beogradu.
47
Arnheim, Arthur. "Georg Brandes' jødiske identitet." Magasin fra Det Kongelige Bibliotek 26, no. 1 (March 27, 2013): 40–44. http://dx.doi.org/10.7146/mag.v26i1.66758.
Full text
48
Gundelach, Peter. "Nationel identitet i globaliseringenstid." Dansk Sociologi 12, no. 1 (January 14, 2001): 63–80. http://dx.doi.org/10.22439/dansoc.v12i1.594.
Full textAbstract:
National Identity in Times of Globalisation
Theories of globalisation and individualisation argue that the role of the nation state is diminishing and that consequently national identity is losing importance for the individual. Based on general observations and surveys, this article suggests that national identity is still very important – at least in Denmark. Survey data for Denmark, for instance, shows that national pride has increased during the last 20 years. The Danish population also seems to have a high level of chauvinistic attitudes. The national identity is a taken for granted “banal” nationalism that has developed over more than 100 years. This type of national identity is maintained through symbols and societal institutions, and is integrated in the individual’s worldview.
National identities consist of boundary maintenance as well as “cultural stuff”. Boundary maintenance in Denmark is especially strong when compared to Sweden, but Danes also seem to have generally positive sentiments towards the populations in Norway and Sweden. Thus they express a sort of vague fee-ling of Scandinavian identity. Recent attempts at creating a regional identity from above by the European Union have not proven successful, and are not likely to succeed in the near future. Local identity is becoming more important to most Danes.
49
Melve, Leidulf. "Ein «reflektert historiefagleg identitet»?" Historisk tidsskrift 81, no. 04 (November 15, 2002): 443–88. http://dx.doi.org/10.18261/issn1504-2944-2002-04-03.
Full text
50
Fausa, Jostein Sæbø. "Det straffbare forholds identitet." Jussens Venner 40, no. 01 (April 25, 2005): 41–70. http://dx.doi.org/10.18261/issn1504-3126-2005-01-03.
Full text