Journal articles: 'Insekticider'

1

Trajčevski, Tanas. "Aceria kuko (Kishida, 1927), (Acari: Eriophyidae) nova vrsta štetnika u fauni Makedonije i uspješnost mjera kemijske zaštite." Glasnik zaštite bilja 41, no. 3 (2018): 84–89. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.41.3.10.

Full text

Abstract:

U Republici Makedoniji 2014. godine, u nasadu goji bobica (Lycium chinense Mill.) u okolici sela Krivogaštani, primjećeni su simptomi zadebljanja na listovima biljaka goji. Simptomi su uočeni samo na uvezenim sadnicama, a do današnjih dana takve pojave nisu uočene na toj kulturi na tom području. Temeljem laboratorijskih analiza moglo se zaključiti da te simptome uzrokuje grinja Aceria kuko (Kishida). Prilikom promatranja ostalih nasada ove kulture u Republici Makedoniji, teško je odrediti precizno prvo pojavljivanje ove grinje. Tijekom 2014. i 2015. provedena je zaštita biljaka i to upotrebom slijedećih akaricida i insekticida, odnosno insekto-akaricida: Alverde (metaflumizen), Ethiol prah 5 (malathion), Talstar 10 EC (bifenitrin), Perfecthion (dimetoat), Vertimec 0,18 EC (abamectin). Na temelju rezultata iz 2014. godine zaključeno je da akaricid Vertimec 0,18 EC i insekto-akaricid Ethiol prah 5 postižu najviši indeks učinkovitosti koji iznosi 76% odnosno 73,1%. Insekticid Perfecthion pokazao je nešto niži indeks učinkovitosti koji je iznosio 56,5%. Tijekom pokusa provedenog 2015. godine rezultati su pokazali da je najveću učinkovitost imao insekticid Ethiol prah 5 s indeksom učinkovitosti od 72,9%, a nešto manju učinkovitost s indeksom od 71,6% je pokazao akaricid Vertimec 0,18 EC. Alverde je pokazao najniži indeks učinkovitosti u pokusima iz 2014. i 2015. godine te je njegov indeks učinkovitosti bio 50,3% odnosno 46,0%.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

2

Đokić, Maja, Marija Sedak, and Nina Bilandžić. "Insekticid fipronil u proizvodima od peradi u Europskoj uniji." Veterinarska stanica 51, no. 2 (March 27, 2020): 165–74. http://dx.doi.org/10.46419/vs.51.2.7.

Full text

Abstract:

Fipronil je insekticid širokog spektra djelovanja koji se ubraja u skupinu fenilpirazola. Prvi je insekticid koji je djelovao ciljajući GABA (gama-aminomaslačnu kiselinu) receptor i imao povoljnu selektivnu toksičnost prema insektima, ali ne i sisavcima. U skladu s uredbom (EZ) br. 1107/2009. fipronil nije odobren u sredstvima za zaštitu bilja te je zabranjeno tretiranje životinja namijenjenih za prehranu ljudi u Europskoj uniji (EU). Najveća dopuštena količina (NDK) fipronila ustvrđena je prema Uredbi 396/2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla te za jaja i meso peradi iznosi 0,005 mg/kg. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je fipronil kao umjereno opasan pesticid II klase. Konzumiranje malih količina fipronila izaziva mučninu, glavobolju, povraćanje, bol u želucu, slabost i vrtoglavicu. Nakon apsorpcije u ljudi distribuira se u tkiva i oslobađa aktivne metabolite koji se nakupljaju uglavnom u masnom tkivu. Eksperimenti na miševima pokazali su da produljena izloženost visokim dozama fipronila prouzroči rak štitnjače u mužjaka i ženki. Pojava fipronila u jajima u EU zabilježena je 2016. godine u Belgiji. Kao posljedica ustvrđene zlouporabe fipronila na farmama pilića, države članice EU i Europska komisija dogovorile su provedbu ad-hoc monitoringa na ostatke insekticida fipronila i drugih akaricida u jajima i mesu peradi. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je izvješće o rezultatima monitoringa te su u ukupnoj količini od 5439 uzoraka jaja i mesa peradi u zemljama članicama EU i Islandu u 742 uzorka (13,6 %) ustvrđene količine veće od zakonski dopuštenih. Većina nesukladnih rezultata odnosila se na fipronil u uzorcima kokošjih jaja i masnog tkiva kokoši nesilica. U uzorcima iz Republike Hrvatske nisu ustvrđeni nesukladni rezultati. Uzorci koji su prekoračili zakonsko ograničenje bili su podrijetlom iz Nizozemske, Italije, Njemačke, Poljske, Mađarske, Francuske, Slovenije i Grčke. Članice EU su u kontroli proizvoda koji se upućuju na tržište EU nesukladne rezultate fipronila prijavljivale u razdoblju 2017.-2019. putem centralnog sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje - RASFF. Ukupno je prijavljeno 128 različitih proizvoda s nesukladnim koncentracijama fipronila, a najviše se obavijesti odnosilo na jaja i proizvode od jaja. Pri tome je u okviru poduzetih mjera za čak 45 prijava provedeno povlačenje kontaminiranih jaja s tržišta, obavljeno je po 9 zapljena i 9 službenih pritvora. Na temelju ustvrđenih nesukladnih nalaza fipronila Europska komisija je prema Provedbenoj Uredbi Komisije (EU) 2019/533 uvrstila njegovu kontrolu u okviru koordiniranog višegodišnjeg programa kontrole EU za razdoblje 2020.-2022.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

3

Griboedova, O. G., А. S. Zeynalov, and G. E. Larina. "ECOTOXICOLOGICAL MONITORING OF INSEKTICIDES RESIDUES IN PEAR FRUITS." Pomiculture and small fruits culture in Russia 58, no. 1 (October 8, 2019): 122–30. http://dx.doi.org/10.31676/2073-4948-2019-58-122-130.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

4

Schrader, Gerhard. "Zur Kenntnis neuer Insekticide auf Grundlage organischer Phosphorverbindungen." Zeitschrift für Angewandte Entomologie 33, no. 1-2 (August 26, 2009): 328–40. http://dx.doi.org/10.1111/j.1439-0418.1952.tb00673.x.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

5

Sedlar, Aleksandar, Vladimir Višacki, Marjan Petrović, Rajko Bugarin, Ondrej Ponjičan, and Jan Turan. "Vertical distribution of insecticides in the protection of the apple summary." Savremena poljoprivredna tehnika 44, no. 4 (2018): 123–28. http://dx.doi.org/10.5937/savpoljteh1803123s.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

6

Pajač Živković, Ivana, Valentina Antolković, Bastian Göldel, and Darija Lemić. "Učinkovitost smanjenih doza piretrina u suzbijanju mrežaste stjenice platane." Glasnik zaštite bilja 43, no. 4 (July 24, 2020): 64–70. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.43.4.8.

Full text

Abstract:

Mrežasta stjenica platane Corythuca ciliata Say (Hemiptera: Tingidae) značajan je štetnik platane. Stjenice sišu na listovima čime smanjuju fiziološke funkcije, izazivaju žućenje listova, a za jakog napada uzrokuju i preranu defolijaciju platana. Također su i neugodan molestant u urbanim sredinama. Suzbijanje štetnika otežano je zbog veličine krošnje i opasnosti za zdravlje ljudi i životinja uslijed primjene insekticida, stoga se sve više pozornosti pridaje ekološki prihvatljivijim mogućnostima suzbijanja. U radu je istraživana učinkovitost smanjenih doza biološkog insekticida na bazi prirodnog piretrina u suzbijanju mrežaste stjenice platane. Uz preporučenu dozu, istraživana je učinkovitost ½ doze, 1/5 doze, 1/10 doze, te 1/20 preporučene doze navedenog preparata tijekom laboratorijskog pokusa. Rezultatima je dokazana učinkovitost višestruko smanjenih doza piretrina što upućuje na visoku djelotvornost ovog ekološki povoljnijeg sredstva što je od izuzetne važnosti kod planiranja zaštite u urbanim sredinama gdje je povećana opasnost od kontaminacije ljudi i kućnih ljubimaca uslijed primjene kemijske mjere zaštite bilja.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

7

Pavliček, Damir, Nina Bilandžić, Ivana Tlak Gajger, and Marija Denžić Lugomer. "Uporaba neonikotinoida i praćenje njihovih rezidua u medonosnim pčelama i pčelinjim proizvodima." Veterinarska stanica 52, no. 5 (June 25, 2021): 565–77. http://dx.doi.org/10.46419/vs.52.5.12.

Full text

Abstract:

Uporaba pesticida na poljoprivrednim usjevima često se povezuje s masovnim ugibanjem ili slabljenjem pčelinjih zajednica zbog otrovanja. Pesticidi iz skupine neonikotinoida, zahvaljujući svojim karakteristikama poput visoke toksičnosti za kukce odnosno niske za kralježnjake te visoke učinkovitosti i sistemične aktivnosti u biljkama postala je najupotrebljivanija vrsta insekticida u posljednjih 20 godina. U osnovnoj strukturi sadrže nitrometilensku, nitroiminsku ili cijanoiminsku funkcionalnu skupinu, a glavni predstavnik je imidakloprid, drugi najprodavaniji pesticid na svijetu, poslije glifosata. Prema mehanizmu djelovanja, neonikotinoidi su agonisti postsinaptičkog nikotin acetilkolinskog receptora u centralnom živčanom sustavu kukaca, gdje blokadom prijenosa signala izazivaju dezorijentaciju, paralizu ili čak njihovo uginuće. Rezidue neonikotinoida prisutne su i u peludu i u nektaru biljaka, što je glavni izvor prirodne hrane za pčele, koje ih skupljačkom aktivnošću odnose i pohranjuju u košnicama. Sve veći broj istraživanja opisuje kako koncentracije ovih insekticida negativno utječu na ponašanje i zdravlje zajednica medonosnih pčela. Iz tog razloga Europska Komisija je, na temelju izvješća o procjeni štetnosti ovih pesticida, u protekle tri godine zabranila uporabu klotianidina, imidakloprida, tiametoksama i tiakloprida na svim otvorenim površinama, uz izuzetak staklenika, u zemljama članicama Europske unije. U ovom preglednom radu, osim glavnih značajki neonikotinoida, dan je uvid u razvoj i implementaciju pouzdanih analitičkih metoda za određivanje njihovih rezidua u pčelama i pčelinjim proizvodima, kao i izazov koji pritom predstavlja kompleksnost matrica zbog prisutnosti voska, proteina te drugih interferirajućih tvari.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

8

Farić, Nikolina, Ankica Sarajlić, Karolina Vrandečić, and Ivana Majić. "Potencijal entomopatogenih gljiva Metarhizium spp. u suzbijanju štetnih kukaca." Glasnik zaštite bilja 41, no. 4 (July 27, 2018): 22–30. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.41.4.7.

Full text

Abstract:

Radi otpornosti kukaca prema pojedinim kemijskim pesticidima, i sa svrhom proizvodnje hrane bez ostataka pesticida biološka zaštita biljaka od štetnih kukaca sve više je od značaja. Biološke metode se zasnivaju na primjeni prirodnih sredstava kao što su patogeni, paraziti i grabežljivci štetnih kukaca. Cilj ovog rada je prikazati prednosti i nedostatke pri upotrebi mikoinsekticida na bazi Metarhizium spp., uzimajući u obzir biologiju ovih gljiva, njihovu interakaciju s biljkom, okolišem, drugim organizmima i agrokemikalijama, te dostupnost mikoinsekticida na tržištu. Opisani su uspješni primjeri primjene ovih entomopatogenih gljiva u suzbijanju žičnjaka (Elateridae) i maslinove muhe (Bactrocera oleae), običnog crvenog pauka (Tetranychus urticae) i kruškine buhe (Cacopsylla pyri). Učinkovitost Metarhizium spp. u suzbijanju nekih vrsta kukaca je usporediva s metodom primjene kemijskih insekticida. Osim kao biopesticid, smatraju se i biostimulatorima, odnosno biofertilizatorima jer su endofiti. Dostupnost, visoka cijena mikoinsekticida te mali broj istraživanja u polju razlozi su slabe primjene u praksi.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

9

Palfi, Marina, Karolina Vrandečić, Vesna Popijač, and Jasenka Ćosić. "Utjecaj eteričnih ulja na fitopatogene gljive." Poljoprivreda 25, no. 1 (June 10, 2019): 32–40. http://dx.doi.org/10.18047/poljo.25.1.5.

Full text

Abstract:

Primjena sintetskih fungicida predstavlja još uvijek najučinkovitiju zaštitu od uzročnika biljnih bolesti. Međutim, prekomjerna i dugotrajna uporaba fungicida može dovesti do mnogih štetnih nuspojava, poput štetnoga djelovanja na ljudsko zdravlje, zagađenja okoliša i rezistentnosti patogena. Biološki spojevi koji se nalaze u eteričnim uljima nemaju nikakve štetne učinke na ljude i okoliš, pa mogu biti jedna od značajnih alternativa sintetskim fungicidima. Eterična ulja su sekundarni metaboliti biljaka, a često posjeduju antifungalna, antibakterijska, insekticidna, antivirusna i nematocidna svojstva. Kemijski sastav i biološki učinak eteričnih ulja je složen i ovisi o vrsti biljke, dijelu biljke iz kojega se uzima, podrijetlu, pedoklimatskim uvjetima, vremenu žetve, sezoni berbe i prerade, kao i o uvjetima skladištenja, vrsti patogena, primijenjenoj količini, načinu ekstrakcije i načinu aplikacije. Zbog toga se provode mnoga istraživanja antifungalnoga djelovanja eteričnih ulja na različite fitopatogene in vitro i in vivo ne bi li se pronašla eterična ulja ili njihove kombinacije čiji je antifungalno djelovanje jednako djelovanju sintetskih fungicida.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

10

Grubišić, Viktorija, and Darko Periner. "Prikaz oplemenjivačkih programa na vinovoj lozi (Vitis vinifera L.) u Europi." Glasnik zaštite bilja 43, no. 6 (December 14, 2020): 122–37. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.43.6.13.

Full text

Abstract:

Moderna vinogradarska i vinarska proizvodnja bazira se na dominantnom korištenju malog broja dobro poznatih sorata koje pripadaju plemenitoj vrsti vinove loze (Vitis vinifera L.), a koje su izuzetno osjetljive na glavne bolesti prisutne u uzgoju kao što su plamenjača (Plasmopara viticola Berk & Curt.) i pepelnica (Erysiphe necator Schwein.). Promjene sortimenta u uzgoju veoma su spore zbog konzervativnog i tradicionalnog stava proizvođača kao i potrošača grožđa i vina. Vinogradarska je proizvodnja jedan od najvećih potrošača pesticida, posebno fungicida i insekticida u odnosu na sve druge vrste proizvodnih sustava u poljoprivredi i kao takva ima izuzetno negativan utjecaj na okoliš, ali i zdravlje ljudi koji rade u vinogradarskom sektoru. Danas su u svijetu pokrenuti brojni oplemenjivački programi s ciljem stvaranja novih sorti otpornih na bolesti koje će svojom kvalitetom i drugim karakteristikama biti usporedive s tradicionalnim sortama pojedinih područja. U ovom radu iznesene su najvažnije oplemenjivačke metode i programi koji se danas provode na vinovoj lozi u Europi.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

11

Radman, Sanja, Ivanka Žutić, Nina Toth, Nevena Opačić, Božidar Benko, and Sanja Fabek Uher. "Primjena ljekovitih biljaka u ekološkoj zaštiti povrća." Glasnik zaštite bilja 44, no. 3 (May 6, 2021): 4–10. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.44.3.1.

Full text

Abstract:

Ljekovite i aromatične vrste tradicijski i generacijski nezaobilazni su dio svakog ekološkog povrtnjaka, a njihova višestruka funkcija sve je češći predmet znanstvenih istraživanja. Osim što svojim intenzivnim mirisom i raskošnim izgledom obogaćuju povrtnjak, privlače korisne kukce i oprašivače čime se održava prirodna ravnoteža i potiče bioraznolikost. Posijane ili posađene u blizini povrtnih vrsta kroz združivanje usjeva ili konsocijacije, mogu poticajno djelovati na njihov rast i razvoj, što se očituje kroz pozitivne alelopatske odnose i repelenciju štetnih organizama tla, štetnika na biljkama i uzročnika bolesti (gljivice i bakterije). Premda, zbog alelokemikalija koje aromatične vrste izlučuju mogu djelovati i inhibirajuće na rast i razvoj drugih vrsta u blizini. Zbog toga je prilikom združivanja potrebno poznavati karakter susjedskih odnosa aromatičnih i povrtnih vrsta. Od nekih ljekovitih i aromatičnih biljaka mogu se pripremati botanički pripravci, koji stimulativno djeluju na rast i razvoj biljaka te jačanje njihove otpornosti (bio-gnojiva) ili se koriste u svrhu suzbijanja bolesti i štetnika (bio-insekticidi).

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

12

Grozić, Kristina, Danijela Poljuha, and Marijan Bubola. "Suzbijanje zlatne žutice vinove loze." Glasnik zaštite bilja 41, no. 4 (July 27, 2018): 32–39. http://dx.doi.org/10.31727/gzb.41.4.6.

Full text

Abstract:

Suzbijanje zlatne žutice vinove loze obavezno je u područjima gdje je potvrđena njena pojava, a mjere suzbijanja su u većini vinogradarskih regija Europe regulirane pravnim aktima, odnosno naredbama o suzbijanju. Najučinkovitije mjere suzbijanja zlatne žutice uključuju suzbijanje američkog cvrčka primjenom insekticida, budući da je američki cvrčak primarni vektor zaraze te uklanjanje i uništavanje simptomatičnih trsova, koje treba ukloniti u što kraćem roku od prve pojave simptoma. Pored toga, kako bi se smanjio izvor nove zaraze, potrebno je krčiti zapuštene vinograde ili samoniklu lozu koja se nalazi u blizini proizvodnih vinograda. U svrhu uspješnog uklanjanja zaraženih trsova iznimno je važno pratiti pojavu simptoma unutar vinograda, što se provodi organizirano od strane stručnih službi na razini šireg vinogradarskog područja, ali i od strane proizvođača, koji trebaju pratiti pojavu simptoma u vlastitim vinogradima. U slučaju izostanka primjene mjera suzbijanja, zlatna žutica se može epidemijski širiti te se u svega nekoliko godina može zaraziti veći dio trsova u vinogradu. U ovom je radu dan prikaz mjera suzbijanja zlatne žutice s ciljem smanjenja šteta koje ona pričinjava i sprječavanja širenja zaraze.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

13

Barić, Božena, and Ivana Pajač Živković. "Učinkovitost konfuzije u suzbijanju jabukova savijača u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na troškove zaštite." Pomologia Croatica 21, no. 3-4 (April 23, 2018): 125–32. http://dx.doi.org/10.33128/pc.21.3-4.1.

Full text

Abstract:

Istraživanje metode konfuzije jabukova savijača pomoću Isomate C TT dispenzora proizvođača HIN ETSU® u dozi od 500 dispenzora po hektaru + 50 komada za rubno pojačanje provedeno je u voćnjaku jabuke u Nedelišću (Međimurje) 2017. godine. Metoda konfuzije primijenjena je na 2 ha voćnjaka, 1ha ispod protugradne mreže i 1 ha izvan protugradne mreže. Ocjena učinkovitosti konfuzije i standardnog programa u kojemu je zaštita od savijača obavljena u 6 tretiranja insekticidima obavljena je u vrijeme zrelosti sorte Idared. Cijena dispenzora za konfuziju iznosila je 2.296,25 HRK, međutim gubitci jabuke iznosili s u prosjeku 2.500 kg ili 5.000 HRK po hektaru. Na standardu uz 6 tretiranja insekticidima gubitak je iznosio 635 kg ili 1.270 HRK po hektaru. Na netretiranoj površini gubitak je iznosio 8.500 kg ploda ili 17.000 HRK. Najveća učinkovitost u zaštiti od savijača postignuta je s 92,65% na standardnom dijelu voćnjaka, dok je učinkovitost na konfuziji iznosila 67,65% i 73,53% što nije ekonomski opravdano s obzirom na troškove zaštite i gubitke plodova prve klase. Istraživanjem je potvrđeno da se konfuzija jabukova savijača mora kombinirati s primjenom dva insekticidna tretmana koji bi povećali učinkovitost i rentabilnost proizvodnje jabuke.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

14

Paponja, Ivan, Anita Liška, Vlatka Rozman, and Pavo Lucić. "Primjena inertnog prašiva dijatomejske zemlje u kontroli žitnog kukuljičara Rhyzopertha dominica Fab. (Coleoptera: Bostrichidae) na sortama pšenice, raži i zobi." Agronomski glasnik 79, no. 3 (January 30, 2018): 87–98. http://dx.doi.org/10.33128/ag.79.3.1.

Full text

Abstract:

Laboratorijski je ispitan insekticidni učinak dijatomejske zemlje na skladišnog štetnika, žitnog kukuljičara Rhyzopertha dominica Fab. zaprašivanjem tri različite sorte pšenice (Divana, Kraljica i Vulkan), zobi (BC Marta, Winnipeg i Winsent) i raži (Albedo, Marcelo i Picasso). Cilj je bio utvrditi ima li dijatomejska zemlja jednaku djelotvornost kod različitih sorti žitarica, te utvrditi utjecaj prašiva na fizikalna svojstva sorata. Pri dozi od 500 ppm nakon 7 dana ekspozicije, najviši prosječni mortalitet kukuljičara je postignut kod raži (98,5%), zatim kod pšenice (95,9%), te najniži kod zobi (84,2%). Značajna razlika u djelotvornosti uočena je jedino kod zobi; između sorti Winsent i BC Marta, te u vremenu ekspozicije (između 7 i 21 dan kod sorata BC Marta i Winnipeg, te između 7 i 14 dana kod sorte Winsent). Dijatomejska zemlja je kod svih ispitivanih sorti žitarica djelovala na sniženje hektolitarske mase, posebice kod sorti pšenice (za 4,3-5,0 kg hl-1). Najmanje sniženje hektolitarske mase uočeno je kod raži, kod sorte Marcelo (za 0,3 kg hl-1). Također je kod tretiranih sorti žitarica (osim kod sorte zobi Winsent) zabilježeno blago sniženje vlage zrna (za 0,2 do 1,0%), kao i promjena temperature zrna od ± 0,1 do 0,4 °C. Temeljem dobivenih rezultata, vidljivo je da djelotvornost dijatomejske zemlje značajno varira ovisno o sorti žitarica.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

15

Korunić, Zlatko, Vlatka Rozman, Anita Liška, and Pavo Lucić. "LABORATORY TESTS ON INSECTICIDAL EFFECTIVENESS OF DISODIUM OCTABORATE TETRAHYDRATE, DIATOMACEOUS EARTH AND AMORPHOUS SILICA GEL AGAINST Sitophilus oryzae (L.) AND THEIR EFFECT ON WHEAT BULK DENSITY." Poljoprivreda 23, no. 1 (June 7, 2017): 3–10. http://dx.doi.org/10.18047/poljo.23.1.1.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

16

Krželj, Maja, and Ivana Vitasović Kosić. "Etnobotanička primjena samoniklog bilja." Krmiva 62, no. 1 (September 17, 2020): 3–13. http://dx.doi.org/10.33128/k.62.1.1.

Full text

Abstract:

Čovjek nikada nije napustio korištenje samoniklog bilja u različite svrhe; kao hranu (za ljude i životinje), odjeću, obuću, lijekove, oruđe i oružje tj. za sve što mu je potrebno. Stoga, u cilju očuvanja tradicionalne nematerijalne baštine kao i biljne raznolikosti u ovom su Etnobotaničkom istraživanju, provedenom tijekom 2018. godine, prikupljena tradicionalna narodna znanja o primjeni jestivog i ljekovitog bilja na području općine Šestanovac (Dalmatinska Zagora). Ukupno je zabilježena upotreba 94 svojte, njihovi lokalni nazivi, te načini Korištenja bilja. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da se najveći broj vrsta samoniklih biljaka najčešće koristi kao: sirove salate ili kuhano povrće (29), sirovo divlje voće (13), svakodnevni i/ili medicinski čajevi (33), začinske biljke (5), a 25 ih ima specifičnu medicinsku uporabu. Najveći broj vrsta pripada porodicama Lamiaceae (12), Rosaceae (11) i Asteraceae (10). Prema načinu upotrebe inventarizirane biljke su podijeljene na 4 skupine: hrana za ljude, ljekovito bilje, hrana za životinje i prirodni insekticidi. Vrste s najvećom frekvencijom Spominjanja su šparoga (Asparagus acutifolius L.), koromač (Foeniculum vulgare Mill.) i kopriva (Urtica dioica L.), koji se kuhaju zasebno ili kao mješavina lisnatog samoniklog povrća „mišancija“, lovor (Laurus nobilis L.) i ružmarin (Rosmarinus officinalis L.) koji se koriste kao začin i medicinski čaj, kadulja (Salvia officinalis L.) i divlja ruža ili šipurina (Rosa canina L.) koje se uobičajeno koriste kao svakodnevni čaj. Najneobičnija upotreba na istraživanom području je za čuvarkuću (Sempervivum tectorum L.) koja uz široko poznatu upotrebu protiv uhobolje, pomaže kod upalih procesa nakon uboda komarca te bilu slavulju ili bjelušinu (Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn.) koja se u nedostatku slame koristi kao stelja (podloga) životinjama u staji. Vrste sakupljene na području istraživanja su herbarizirane, digitalizirane te dostupne on-line u ZAGR Herbariju.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

17

Fritsche, W. "A. Krieg,Bacillus thuringiensis — ein mikrobielles Insekticid. Grundlagen und Anwendung (Acta Phytomedica, Heft 10). 191 S., 16 Abb., 10 Tab. Berlin-Hamburg 1986. Paul Parey. DM 58,00 ISBN: 3-489-60826-7." Journal of Basic Microbiology 29, no. 3 (1989): 170. http://dx.doi.org/10.1002/jobm.3620290312.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

18

`Šematonytė, Justina, and Ieva Bajoriūnienė. "Padidėjęs odos jautrumas saulės spinduliams." Pulmonology and allergology 4, no. 1 (May 20, 2020). http://dx.doi.org/10.37499/pia.57.

Full text

Abstract:

Saulės spinduliai, dirbtinės spinduliuotės lempos skleidžia ultravioletinę (UV) spinduliuotę. Jau seniai žinomas nerimą keliantis kancerogeninis UV spinduliuotės poveikis bei ankstyvas odos senėjimas, tačiau apie saulės šviesos sukeliamus alerginius odos pažeidimus kalbama nedaug. Visgi saulės šviesa gali sukelti daugybę įvairios kilmės odos pažeidimų. Tam tikro ilgio UV bei matomos šviesos bangos sąveikauja su cheminėmis medžiagomis ir sukelia padidėjusio jautrumo reakcijas. Išskiriami trys pagrindiniai saulės spindulių sukelto padidėjusio odos jautrumo tipai: fotoalergija, fototoksiškumas ir fotogenotoksiškumas. Fotoalerginės reakcijos odoje yra kliniškai panašios į fototoksines, sunkiai tarpusavyje diferencijuojamos. Vietiškai vartojamos cheminės medžiagos ir sisteminio poveikio vaistai kartu su saulės UV spinduliais gali sukelti odos pažeidimus. Fotoalergenai – tai įvairūs medikamentai, kosmetikos produktai, insekticidai, dezinfekavimo priemonės bei maisto priedai. Šio straipsnio tikslas – apžvelgti dažniausius fotoalergenus, fototoksinių ir fotoalerginių reakcijų mechanizmus bei diagnostikos galimybes.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Journal articles on the topic 'Insekticider'

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles