To see the other types of publications on this topic, follow the link: Istina.
Journal articles on the topic 'Istina'
Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles
Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Istina.'
Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.
You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.
Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.
1
Milidrag, Predrag. "Suárezove vječne istine i Descartesova Treća meditacija." Obnovljeni život 73., no. 1. (May 23, 2018): 11–22. http://dx.doi.org/10.31337/oz.73.1.1.
Full textAbstract:
U prvom dijelu rada izlaže se Suárezovo razumijevanje vječnih istina. Tri su momenta relevantna za tumačenje Descartesa: hipotetička nužnost vječnih istina, uloga djelotvornog uzrokovanja i vječne istine o bićima razuma. U drugom dijelu teksta brani se teza da 16. odlomak Treće meditacije (AT VII 42) sadržava dvije suarezijanske vječne istine i da obje tvrde da Bog postoji. Između ostalog, to vodi zaključku da taj odlomak Treće meditacije zapravo sadržava Descartesovu nestvorenu vječnu istinu o egzistenciji Boga (AT I 150).
2
Kalem, Hrvoje. "Nadahnuće i istina Svetoga pisma." Diacovensia 27, no. 3 (2019): 493–513. http://dx.doi.org/10.31823/d.27.3.6.
Full textAbstract:
Promišljanje o nadahnuću i istini Svetoga pisma neizostavna je tema u gotovo svakom razdoblju crkvenoga učiteljstva i teologije. Prvi dio članka tematizira narav nadahnuća i način na koji se ono tumači upozoravajući na njegovo šire poimanje u kasnijim crkvenim dokumentima: dogmatskoj konstituciji o božanskoj objavi Drugoga vatikanskoga sabora Dei Verbum te osobito u dokumentu Papinske biblijske komisije iz 2014. godine naslovljenom Istina i nadahnuće Svetoga pisma. Riječ koja dolazi od Boga i koja govori o Bogu da spasi svijet. Članak upozorava na važnost nadahnuća kao nosivoga pojma za razumijevanje svetoga teksta kao uistinu Božje riječi u ljudskim riječima. S tom stvarnošću neodvojivo je vezana istina Svetoga pisma. U drugome dijelu članak pojašnjava da je istina koju trebamo tražiti u Svetome pismu te zbog koje ono postoji ona istina koja je u njemu zapisana radi našega spasenja, čime se izriče pozitivan stav glede teme istine Svetoga pisma. Ta je istina sva sažeta i u punini izrečena u osobi Isusa Krista, Očeva objavitelja i Spasitelja čovječanstva. Nadahnuće se pokazuje ao prikladan put za priopćavanje upravo te istine.
3
Škarica, Dario. "Istina u Akvinca, Merciera i Zimmermanna." Služba Božja 60, no. 1 (March 1, 2020): 5–28. http://dx.doi.org/10.34075/sb.60.1.4.
Full textAbstract:
Glavna je tema rada Tomin pojam istine, posebno njegova distinkcija između istine uma (veritas intellectus) i istine stvari (veritas rerum). Pritom je veritas intellectus (logička istina) istražena u punom njenu značenju, tj. ne samo kao podudaranje sudova s njihovim objektima nego i kao svrha kojoj sudovi prirodno teže, kao i unutar njezine vlastite svrhe (znanja). Unutar ove rasprave izložene su i neke misli o naravi suda, znatno prožete Tominom distinkcijom između praktičnog i spekulativnog znanja. Nadalje, pokazano je da Tomin termin veritas rerum obuhvaća dva veoma različita pojma istine: prvo, pojam objektivne istine, koji se tiče stvari kao objekata naših sudova i normi njihove istinitosti, i drugo, pojam ontološke istine, koji se tiče stvari u mjeri u kojoj one reflektiraju Božje ideje kao svoje egzemplarne uzroke i norme svoje stvarnosti. Konačno, utvrđeno je da Mercier i Zimmermann sekulariziraju Tomin pojam istine, ali sekularizacijom bitno provizornog karaktera.
4
Šuran, Fulvio. ""Veritas filia temporis" - Povijest, istina, jezik kao tehnološka konstrukcija." Tabula : periodicus Facultatis philosophicae Polensis; rivista della Facoltà di lettere e filosofia; Journal od the Faculty of Humanities No. 9 (2011): 224–37. http://dx.doi.org/10.32728/tab.09.2011.17.
Full textAbstract:
U uvodnom će se dijelu raspravljati o problematičnosti samog poimanja istine koja, zavisno o povijesnom razdoblju, doživljava određene suštinske promjene - tako je, na primjer, mitska istina bila shvaćena u vidu ritualne efikasnosti, koja se naknadno pod utjecajem retorike i sofistike pretočila u obliku uvjerljivosti (peitho’) kao učinkovitiji kriterij istinitosti od onog mitsko-ritualnog. Nakon uvodnog dijela uvidjet će se kako tek s filozofijom istina poprima današnji oblik logičke učinkovitosti i razumski apstraktne objektivnosti; oblik koji će naknadno dominirati čitavom zapadnom civilizacijom. Pojavom moderne znanosti, cjelina diskurzivnih osnova koju je utemeljila filozofija, postaje još krutija i određenija u svojoj specifičnosti. U suvremenom, postmodernističkom razdoblju pojavljuje se u svojoj sve izrazitijoj funkcionalnoj učinkovitosti: kao tehološki djelotvorna istina koja zamjenjuje dotrajalo tradicionalno poimanje istine u vidu mitološkog vjerovanja; kao manifestacija bitka ili predodžba ega/Jastva, započinjući tako nama poznat oblik znanja čija artikulacija ne ovisi o znanstvenim poljima, već prvenstveno o oruđu koje ju proizvodi. Danas, znanje sve više odgovara novoj logici konstrukcije i dekonstrukcije, gdje je moguće prisustvovati činjenici prema kojoj se promjenom mjesta mijenja i smisao oruđa, kao i činjenici prema kojoj je svako mjesto otvoreno neizvjesnostima jezičnih migracija i upisu u sve raznovrsnije igre. Istina se, dakle, vrednuje prema svojoj učinkovitosti, koja svoje pravo značenje nalazi u onome što je Nietzsche svojevremeno nazvao voljom za istinom. Radi se o htijenju koje se u potpunosti poklapa s čovjekovom voljom za znanjem, koja mu omogućava da se snađe u svijetu koji za njega nije bio izvorno određen.
5
Barišić, Pavo. "Truth and politics in the age of digital media." Synthesis philosophica 33, no. 2 (December 28, 2018): 489–501. http://dx.doi.org/10.21464/sp33211.
Full textAbstract:
Sve snažnijim širenjem sveprisutnih digitaliziranih društvenih medija, istina je u određenom stupnju izgubila na svojoj pouzdanosti i objektivnosti, upozoravaju danas pojedini autori. Kada neko razdoblje ističe u prvi plan napete odnose između istinitosti i laži, ispravnih informacija i lažnih vijesti, stvarnosti i fikcije, onoga što doista jest i zablude, to svjedoči o neprozirnosti i nesagledivosti zamršene igre u koju je zapletena javna komunikacija. Strelovit razvoj novih medija i digitalnih tehnologija uzrokuje dalekosežan proces promjena, osobito u području politike. U svojoj knjizi o »postistinitoj epohi« Ralph J. Keyes najavio je nastupanje »vremenā sklonih obmanama« (fib-friendly times) u kojima se »izriče više laži nego ikada do sada« (Keyes 2004, 4). Međutim, razmatranja u ovom članku počivaju na nešto opreznijem i kritičnijem pristupu. Ona govore u prilog razumijevanju pluriperspektivizma. Novi mediji zacijelo su donijeli izazove suvremenim komunikacijama. U političkim zbivanjima riječ je svagda o određenim perspektivama i prinosima u stalnom agonu ili nadmetanju za istinom. Pri tome ne postoji posve neutralnih niti nadstranački uzdignutih zahtjeva za istinom, kao što su tvrdili neki filozofi i znanstvenici. Poradi svoje osebujne naravi, istina se može otkriti samo s prijeporom i trudom, a nikada bez sudjelovanja i izvan svake perspektive. Ipak, niti istina propada, niti ulazimo u razdoblje postistine. Štoviše, možemo se i dalje prepirati o pitanju koja je epoha sklonija lažima i lažnim vijestima (fake news). Politika danas nije u težem položaju nego što je bila ranije, niti je u mnogo jednostavnijem položaju u pogledu na istinu. Za politiku istina ostaje potporno tlo i trajno mjerilo za prosuđivanje. Može se raskrivati samo u svojoj pluriperspektivnoj pojavnosti.
6
Lukin, V. A. "The Concept of Istina [Truth] and the Word Istina in the Russian Language." Anthropology & Archeology of Eurasia 34, no. 2 (October 1995): 67–91. http://dx.doi.org/10.2753/aae1061-1959340267.
Full text
7
Jovanović, Jovana. "METAFORE ISTINE U SRPSKOM JEZIKU." Прилози проучавању језика, no. 50 (December 26, 2019): 109–20. http://dx.doi.org/10.19090/ppj.2019.50.109-120.
Full textAbstract:
Predmet istraživanja jeste ispitivanje konceptualizacije apstraktnog pojma leksikalizovanog kao istina i utvrđivanje pojmovnih metafora kao mehanizama mišljenja. Na temelju postulata kognitivne lingvistike istražuju se osnovni izvorni domeni u kojima se konceptualizuje istina kao apstraktni pojam (entitet, biljka, životinja, osoba i sl.). Istraživanje se obavlja na Elekstronskom korpusu srpskog jezika (SrpKorp), iz kojeg će se ekscerpirati trista različitih primera koji sadrže datu leksemu (posmatraće se minimalni kontekstualni spojevi apstraktne imenice istina sa predikatima fizičke radnje, deskriptivnim pridevima i konkretnim imenicama) pri čemu će se posmatrati i funkcionalnostilska pripadnost izdvojenih primera. Izvršiće se statistička analiza, koja podrazumeva uvid u frekvenciju izvornih domena. Ukazaće se na elemente u konceptualizaciji značenja datog pojma koji otkrivaju osobenosti duha i kulture nosilaca srpskog jezika. Istraživanje počiva na postulatima konceptualne metode, jednog od krucijalnih alata za ispitivanje značenja u kognitivnoj lingvistici.
8
Urem, Mladen, and Irena Lukšić. "Jednostavna istina: Ruska pripovijetka XX. stolječa." World Literature Today 73, no. 3 (1999): 556. http://dx.doi.org/10.2307/40154980.
Full text
9
Vučetić, Marko. "Konvergentnost vjere i razuma u svjetlu heteroafirmativnosti enciklike Fides et ratio." Obnovljeni život 72., no. 4. (January 22, 2018): 459–71. http://dx.doi.org/10.31337/oz.72.4.3.
Full textAbstract:
U članku se propituje filozofijski aspekt izgradnje kršćanskog humanizma sadržanog u enciklici Fides et ratio. Analizom odnosa autonomije filozofije i teologije izgrađuje se platforma da se sinteza vjere i razuma ne gleda u svjetlu hermetizma, nego sukladno zakonitosti autentičnosti. Autentična filozofija ne može postati teologijom, baš kao što ni autentična teologija ne može postati filozofijom. Načelom heteroafirmativnosti ostvaruje se sinteza vjere i razuma na način da se istina oslobodi formalističkog i od čovjeka otuđenog oblika stvarnosti. Egzistencijalno je relevantna istina ona koja ne isključuje, koja ima snažne integrativne mehanizme te tako pridonosi osmišljavanju ljudskog života.
10
Knezic, Branislava. "Istina i pomirenje - analiza slucaja - moguci put razumijevanja." Temida 5, no. 4 (2002): 85–86. http://dx.doi.org/10.2298/tem0204085k.
Full text
11
Jurošević-Kozomara, Marijana S. "Književnost, istina, fikcija u „Hadrijanovim Memoarima” Margerit Jursenar." Анали Филолошког факултета 30, no. 2 (2018): 53–65. http://dx.doi.org/10.18485/analiff.2018.30.2.3.
Full text
12
Stupin, Tatjana. "Recepcija i istina Paljetkova prvijenca "Nečastivi iz ruže"." Croatica et Slavica Iadertina 2, no. 12 (March 30, 2017): 557. http://dx.doi.org/10.15291/csi.1139.
Full textAbstract:
U tekstu je naglašeno značenje prve, ishodišne zbirke poezije Luka Paljetka "Nečastivi iz ruže" (Zagreb, 1968) te apostrofirana književna vizija Branimira Donata, autora predgovora koji je u Paljetkovu prvijencu ukazao na svojevrstan autorov oksimoron u kojemu je istodobno uočljiv lirski egzistencijalizam i postmodernizam te tradicionalni kontekst trubadurskoga diskursa. Uvidom i ponovnim iščitavanjem Paljetkovih pjesama iz zbirke Nečastivi iz ruže podcrtano je da je riječ o kapitalnoj knjizi suvremenoga hrvatskoga pjesništva koja je portretirala jednoga od danas vodećih hrvatskih književnika mediteranske i europske provenijencije. U zaključnome dijelu teksta prikazan je biografski segment kojim je Paljetak predstavljen ne samo kao znameniti dubrovački književnik i hrvatski akademik, već i iznimno značajan zadarski intelektualac i humanist.
13
길윤미. "Value of Russian Truth Seen through Pravda & Istina." Russian Language and Literature ll, no. 58 (August 2017): 157–85. http://dx.doi.org/10.24066/russia.2017..58.007.
Full text
14
Maškarin, Helga. "MEASURING THE IMPACT OF EMPLOYEE JOB SATISFACTION IN THE BUSINESS RESULTS OF THE HOTEL." Tourism and hospitality management 11, no. 1 (May 2005): 313–24. http://dx.doi.org/10.20867/thm.11.1.20.
Full textAbstract:
Ovim se istraživanjem podupire jedna opće prihvaćenih „istina” kako je povezanost zadovoljstva zaposlenika poslom i rezultata poslovanja osobito jasna i izražena u uslužnoj industriji, te je istraživanje provedeno na primjeru hotelske industrije. Ljudi su centralni resurs efektivnog poslovanja hotelske industrije kao izrazito radno-intenzivne industrije.
15
Rapić, Darko, and Šimun Bilokapić. "Migranti i izbjeglice." Služba Božja 61, no. 2 (June 9, 2021): 188–213. http://dx.doi.org/10.34075/sb.61.2.2.
Full textAbstract:
Europa se posljednjih desetljeća hrva sa samom sobom. Kulturološke promjene koje su se dogodile bitno su uzdrmale njezin identitet, a poštovanje temeljnih načela i vrednota našlo se pred novim izazovom. Nove antropološke paradigme proizašle iz postmodernizma utjecale su na zaborav kršćanskih korijena i istina, koje su dobrim dijelom odredile smjer razvoja europske kulture. Posljedično, Europa kakvu poznajemo umire. Osnovna nakana ovog rada jest vidjeti u kakvom su odnosu umiranje Europe i migracijska kriza. Ne govori se o smrti (i životu) kao biološkom procesu, nego o filozofsko-teološkom promatranju „umiranja“ i „oživljavanja“ svega europskoga, kršćanskoga, ljudskoga... Na temelju promatranja najvažnijih današnjih kulturoloških obilježja Europe te vjerskih istina kršćanstva i islama, posebno u poimanju života i smrti, odgovorit ćemo na pitanje jesu li migranti i izbjeglice nositelji života ili smrti na europskom kontinentu. Čuvajući se idealiziranja imigranata kao spasitelje Europe, ali i njihova demoniziranja kao jedinih krivaca propadanja Europe, pokušat ćemo vidjeti može li pozitivan stav prema njima pružiti bitan preduvjet za plodnu integraciju. Život ili smrt Europe ovisi o njoj samoj, a migranti i izbjeglice mogu doprinijeti jednoj i drugoj stvarnosti. Ipak, za kršćane jest obveza ljubavi, za koju ne smijemo zaboraviti da ima snagu oživljavati i mijenjati.
16
Savković, Milena. "Istina koja ne postoji - Marčelo Foa: Gospodari Medija, Beograd, Clio, 2017." ПОЛИТЕИА 8, no. 15 (2018): 148–50. http://dx.doi.org/10.5937/politeia0-17264.
Full text
17
Gavranović, Drahomira. "Index Analysis in Cathecism Istina katolicsanska (1732) by Franciscan Antun Bačić." Libellarium: journal for the research of writing, books, and cultural heritage institutions 3, no. 2 (December 21, 2012): 147. http://dx.doi.org/10.15291/libellarium.v4i2.160.
Full text
18
Lasserre, Bruno. "Le Conseil d’État face à la crise sanitaire du Covid-19." Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 58, no. 2 (May 7, 2021): 401–17. http://dx.doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.140.401.
Full textAbstract:
U radu autor analizira način na koji se Državno vijeće u Francuskoj bavilo zdravljem u okolnostima izvanrednih kriza. Iako su sudske metode i sredstva njegove kontrole blisko povezane s povijesti i kulturom zemlje autor je pozivajući se na Pascala (''Istina ispod Pirineja je negdje drugdje pogreška'') uvjeren da ova institucija podržava ključnu vrlinu opće pravednosti. Također je uvjeren da unatoč svih razlika koje nas dijele, moramo učiti jedni od drugih, što i podiže vrijednost bilateralne suradnje.
19
Dukovski, Darko. "Povijesna ekspertiza tragedije na pulskoj Vargaroli (Vergarolla) 18. kolovoza 1946." Histria : the Istrian Historical Society review 1, no. 1 (2011): 79–112. http://dx.doi.org/10.32728/h2011.04.
Full textAbstract:
Ni nakon 64 godine nije riješena zagonetka eksplozije na Vargaroli 18. kolovoza 1946. godine u kojoj je poginulo 63 i ranjeno tridesetak Puljana, većinom žena, djece i mladeži. Uz žrtve bombardiranja Pule 9. siječnja 1944., ovo je najteža skupna tragedija koja je grad pogodila u 20. stoljeću. O ovomu se događaju puno pisalo, posebice u posljednjih petnaestak godina. Pisali su publicisti, poneki svjedok tragedije, često oni koji nisu ni znali gdje se nalazi Vargarola, ali nijedan povjesničar. Povjesničari su isključivo spominjali događaj tek usput kao uzrok ili povod egzodusu talijanskoga stanovništva Pule i prepisivali netočne podatke od talijanskih publicista. Tekstovi su, dakako, opterećeni emocijama i raznim političkim opredjeljenjima. Važne se činjenice izostavljaju ili izvrću i prevrću kako komu više odgovora. Nekritički odnos prema ovome događaju potiče i hrani svakojake teorije o uroti i nesuvisle priče pa se zato čini kako se u stvari ne želi saznati prava istina. Istina se može saznati (ili je bar moguće približiti se spoznaji) ako se događaj u Vargaroli proučava u širemu kontekstu događajâ u razdoblju od svibnja 1945. do veljače 1947., ako se prouče svi arhivski dokumenti koji se tiču događaja i ako se kritički obrade tehnički podatci o samoj eksploziji. Povijesno-stručna ekspertiza događaja temelji se na kritici objavljenih publicističkih i znanstvenih tekstova, tadašnjem dnevnom tisku i arhivskoj građi. Posebice bih istaknuo vrijednost arhivske građe iz fondova The National Archives Kew Gardens koja nam je pomogla osvijetliti do sada nepoznate događaje i procese vezane uz ovu tragediju.
20
Avramović, Dragutin. "USTAV REPUBLIKE SRBIJE IZ 2006. GODINE I NAČELO PRAVNE DRŽAVE – MIT ILI ISTINA?" Srpska politička misao, Special (2017): 47–66. http://dx.doi.org/10.22182/spm.specijal2017.3.
Full text
21
Jelenić, Josip. "Politika je častan i odgovoran poziv i zato političar mora biti pošten čovjek." Obnovljeni život 73., no. 1. (May 23, 2018): 83–94. http://dx.doi.org/10.31337/oz.73.1.6.
Full textAbstract:
Polazište je rada tvrdnja pape Franje kako je politika častan oblik djelotvorne milosrdne ljubavi. Temeljem te tvrdnje, logički je zaključiti kako je samo vjerodostojno poštena osoba prikladna za politiku. Političari u svojem govoru i djelovanju moraju biti časni ljudi, a ne pokvareni, kako bi se mogli vjerodostojno zauzimati i promicati opće dobro. Pokvareni političari nemaju za cilj dobro građana, nego isključivo vlastite interese pa time stvaraju u cijelom društvu ozračje nepoštenja, koje se na društvenoj razini očituje kao grešne strukture. Istina je, postoje brojne zapreke njihovu poštenomu djelovanju. Ipak, to ih ne oslobađa obveze poštenja u zvanju političara.
22
Musa, Šimun. "Tematska, strukturalna i narativna obilježja romana "U mraku" Ilije Jakovljevića." Croatica et Slavica Iadertina, no. 1 (January 18, 2017): 325. http://dx.doi.org/10.15291/csi.309.
Full textAbstract:
Roman U mraku, kao najzrelije djelo Ilije Jakovljevića, objavljen je 1945. godine, a govori o gradu Mostaru zahvaćenom psihozom nadolazećeg Prvog svjetskog rata. Istina, taj rat više odjekuje, nego se izravno događa u Mostaru. I, unutar tog općeg, socijalno-političkog određenja, odvija se jedna intimna, ljubavna drama u vidu ljubavnog trokuta. Struktura romana je uistinu znalački građena i s obzirom na glavne i sporedne likove, i s obzirom na kompoziciju djela kao i na uži i širi ambijent odvijanja radnje. Naročite odlike ovog romana vide se u pripovjedačkim tehnikama, gdje se oblici monologiziranja pokazuju kao najčešći i stilski najefektivniji narativni oblici.
23
Tomašević, Luka. "Integralna ekologija i franjevci." Služba Božja 60, no. 4 (November 9, 2020): 390–405. http://dx.doi.org/10.34075/sb.60.4.3.
Full textAbstract:
Autor je članak podijelio na sljedeći način: uz uvod i zaključak, rad se dijeli na sljedeća poglavlja: 1. Kratka povijest ekološke problematike u Crkvi; 2. Misao pape Franje; 3. Doprinos franjevačke tradicije. Već je na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu u Rio de Janeiru kardinal Martini uime pape Pavla VI. govorio o ekološkim problemima u svijetu, a papa Ivan Pavao II. na svjetski Dan mira 1990. godine uputio je poruku Mir s Bogom Stvoriteljem – mir s cjelokupnim stvorenjem. Papa Franjo također se bavi ekološkom problematikom, nadahnut sv. Franjom Asiškim. Franjevačka paradigma nadilazi današnju fragmentarnu viziju svijeta koja vlada u znanosti i koja naglašava sukob umjesto suradnje. Ekološka filozofija trebala bi shvatiti da različitost ne onemogućuje relaciju, već je čini još autentičnijom jer smo, istina, svi različiti, ali ovisni jedni o drugima.
24
Anwar, Anwar. "Strategi City Branding Terhadap Minat Kunjung Wisatawan." Juripol (Jurnal Institusi Politeknik Ganesha Medan) 4, no. 2 (September 1, 2021): 171–80. http://dx.doi.org/10.33395/juripol.v4i2.11120.
Full textAbstract:
Tujuan dari Penelitian ini adalah untuk menganalis Strategi City Branding (Presence, Potential, Place, People, Pulse, dan Prerequisite) terhadap minat kunjung wisatawan Istana Maimun studi kasus Istana Maimun Medan. Penelitian ini menggunakan rumus slovin dengan 73 responden yang merupakan wisatawan Istana Maimun yang berkunjung ke Istama Maimun kota Medan. Penelitian ini menggunakan metode linier berganda untuk mengetahui pengaruh variabel intervening. Hasil penemuan dari penelitian ini menujukkan bahwa variabel city branding berpengaruh secara parsial terhadap minat kunjung wisatawan Istana Maimum, dan secara simultan potential, place, dan pulse berpengaruh signifikan, yang tidak signifikan adalah presence, people dan prerequisite terhadap minat kunjung wisatawan Istana Maimun.
25
Westbrook, Fiona, Anna Tibb, Leigh Blackall, and Hepsibah Zabde. "Web-Conference Lecturing: In Dialogue with Student Experiences During a Pandemic." Video Journal of Education and Pedagogy 5, no. 1 (January 11, 2021): 1–17. http://dx.doi.org/10.1163/23644583-00501009.
Full textAbstract:
Abstract covid-19 is an omnipresent feature of 2020, both globally and within Australia. For university students, a consequence of this has been the shift from on-campus to online delivery. Exploring these visual realities for lecturers and students, this article engages in Bakhtinian dialogism; a dialogic interaction that is born between peoples searching for meaning (Bakhtin, 1986). To do so, the authors engaged with and responded to students’ survey data whom they lecture and coordinate. Although the survey had limited responses, it enabled the authors to dialogue about received knowledge (istina) from students and contemplate this in relation to the authors’ own perspectives and experiences (pravda). Through this engagement, they suggest the importance of visually imbued emotive connectivity and dialogic relational care within web-conferencing, as well as didactic lecturing as valid forms of visual engagement.
26
Vasenin, V. A., A. A. Zenzinov, and K. V. Lunev. "The Usage of CRIS-systems for the Contest Procedures Automation in Terms of the ISTINA Information System." PROGRAMMNAYA INGENERIA 7, no. 10 (October 2016): 472–80. http://dx.doi.org/10.17587/prin.7.472-480.
Full text
27
Kozitsyn, A. S., S. A. Afonin, and D. A. Shachnev. "Method for Assessing the Thematic Proximity of Scientific Magazines." Programmnaya Ingeneria 11, no. 6 (December 22, 2020): 335–41. http://dx.doi.org/10.17587/prin.11.335-341.
Full textAbstract:
The paper describes an algorithm for determining the thematic proximity of magazines. The results of its software implementation can be used to solve the following urgent tasks: clasification of the scientometric indicators values in the evaluation of scientific activity; assessment of the main trends in the development of the main scientific areas; determination of the relationships between data in information systems for constructing ontologies and defining safety rules within the framework of the ABAC model; creation of effective and convenient mechanisms for searching for scientific information. A feature of the presented algorithm is the use of the co-authorship graph for constructing the thematic proximity metric and the ability to process magazines in different languages, which is difficult to implement for other thematic analysis algorithms based on the analysis of full-text information. The software implementation of the presented algorithm is used in practice in the scientometric system "ISTINA".
28
RUJEVIĆ, GORAN. "LOGIČKI ELEMENTI EMPIRIJSKE MATEMATIKE DŽONA STJUARTA MILA." ARHE 10, no. 19 (September 3, 2015): 113. http://dx.doi.org/10.19090/arhe.2013.19.113-124.
Full textAbstract:
U ovom članku se ispituje odnos logičkih i matematičkih elemenata u empirističkoj doktrini Džona Stjuarta Mila kako je ona izložena u njegovom Sistemu logike. U svom razumevanju logike kao nauke o ljudskom naučnom znanju zasnovanom na iskustvu, Mil je zamenio ideju opšteg pojma idejom partikularnog imena i njegove konotativne i denotativne definicije, te je proces induktivnog zaključivanja pretpostavio procesu deduktivnog zaključivanja time što je ovaj prvi postavio kao preduslov za ovaj drugi. Ovo uspostavljanje pojedinačnog kao osnove sveg znanja nužno povlači za sobom preispitivanje statusa matematičkog znanja. U Milovom sistemu, matematičke definicije samo su hipotetička imena, a matematički postulati generalizacije iz sveg iskustva. U tom pogledu, ne može biti reči o nekoj posebnoj matematičkoj metodi, a matematika se može zvati fundamentalnom samo utoliko što se bavi odnosima koji postoje među apsolutno svim stvarnim predmetima, a ne zato što su te pravilnosti izraz apriornih istina koje su nužno i univerzalno istinite.
29
Milidrag, Predrag. "Toma Akvinski o transcendentalima u De veritate, q. 1, a. 1." Filozofska istraživanja 39, no. 2 (August 22, 2019): 427–43. http://dx.doi.org/10.21464/fi39209.
Full textAbstract:
Tekst analizira izvođenje transcendentalnih pojmova Tome Akvinskoga u prvom članku prvog pitanja Raspravljenih pitanja o istini (Questiones disputatae de veritate). Nakon pokazivanja načina na koji je moguće dodavanje biću (ens), detaljno se analiziraju transcendentalni pojmovi res, unum, aliquid, verum i bonum. Pri analizi pojma stvari pokazuje se poseban status bića, naime kao prvotnog, »transcendentalizirajućeg« transcendentala (Cornelio Fabro). U kontekstu verum i bonum, ističe se razlika između istine i dobrog kao transcendentalnih pojmova te istine i dobrog u spoznajnom i etičkom smislu. U zaključku, izdvojena su tri obilježja transcendentala prema stvarnosti (zamjenjivost, identitet i koekstenzivnost s bićem) i tri obilježja prema značenju (uključenost bića, razlikovanje od bića i međusobno razlikovanje te poredak).
30
Čehulić Vukadinović, Lidija, and Ljiljana Aulić. "REGIONALNA POLITIKA EVROPSKE UNIJE." СВАРОГ 1, no. 4 (January 1, 2012): 69. http://dx.doi.org/10.7251/svr1204069v.
Full textAbstract:
Država kao subjekt međunarodnih odnosa razvija se i napreduje upovoljnim i stabilnim političkim i ekonomskim uslovima. Na žalost, svjedoci smosvjetske ekonomske krize, koja ima velike posljedice na sve strukture društva iimplicira političke probleme u kojima BiH treba da sprovodi proces evropskihintegracija. To je otežavajuća okolnost, ne samo za Bosnu i Hercegovinu veći i zaEvropsku uniju koja nastoji umaniti posledice i trasirati dalje puteve proširenja.Regionalna politika EU značajna je za sve zemlje članice i zemlje koje teže evropskojporodici, što se posebno odnosi na zemlje Zapadnog Balkana, koje su u procesupolitičkih i socijalnih promjena. Uticaj regionalne politike Unije ne treba precjenjivati,ali ni potcjenjivati, s obzirom da se države članice bore za finansijsku pomoć kojadolazi iz strukturnih fondova. Istina, novac jeste pokretačka snaga napretka, ali beznacionalne i evropske politike, sa dobrom nacionalnom makroekonomskom politikomnema uspjeha. Pitanje je da li se mogu ostvariti željeni rezultati i povećati pozitivniučinci drugih politika bez regionalne politike koja stvara uslove za pozitivne efekte,konkuretnost regiona i time obezbjeđenja kvalitetnog životnog standarda građana.
31
Mikecin, Igor. "Filozofija kao znanost slobode." Filozofska istraživanja 41, no. 1 (March 16, 2021): 35–55. http://dx.doi.org/10.21464/fi41103.
Full textAbstract:
U skladu s trodiobom Hegelova sistema na logiku, filozofiju prirode i filozofiju duha, raščlanjuje se i Hegelovo poimanje slobode. Sloboda je u logici sloboda samoga pojma, koji se u sebi oslobađa od svojih određenja u logici bitka i biti za određenja koja zadobiva u logici pojma. Pojam dospijeva do svoje slobode u apsolutnoj ideji, koja nije drugo nego ideja slobode. Na logičkom pojmu slobode počiva sloboda prikazana u filozofiji duha na svim stupnjevima njegova razvoja, dočim se u filozofiji prirode priroda razumije kao negacija slobode i nužno posredovanje ideje slobode u daljnjem hodu njezina ozbiljenja. U filozofiji duha otkriva se da je sloboda bit duha. Sebesvijest duha najprije se budi u vidu subjektivnoga duha, koji se oslobađa iz prirode. Daljnje ozbiljenje duha zbiva se kroz objektivni duh, koji se objektivira u apstraktnome pravu, moralnosti i ćudorednosti. U svjetskoj povijesti, koja je završno određenje objektivnoga duha, duh se ozbiljuje kao napredak u svijesti slobode. U oblasti objektivnoga duha sloboda se shvaća kao sloboda volje. Volja pritom nije supstrat slobode, a sloboda nije tek svojstvo volje, nego je supstancija ili bit volje. U skladu s raščlambom objektivnoga duha na apstraktno pravo, moralnost i ćudorednost, početna apstraktna sloboda razvija se k sve konkretnijoj slobodi. Apstraktno pravo, moralnost i ćudorednost stupnjevi su jedinstvenoga razvoja i ozbiljenja slobode. Dok subjektivnomu duhu pripada subjektivna sloboda kao sloboda izbora neposredno danih sadržaja i svrha (neposredna ili prirodna volja), objektivnomu duhu pripada formalna sloboda osobne volje (pravo), zatim formalna sloboda samozakonodavne subjektivne volje (moralnost) i napokon supstancijalna sloboda supstancijalne volje (ćudorednost). Ali na kraju ćudorednosti preostaje još nesloboda koju objektivni duh kao takav ne može nadići. Sloboda je na stupnju objektivnoga duha još uvijek ograničena jer se pojavljuje kao sloboda volje. Sloboda kao bit duha dospijeva do svojega osvještenja istom kada se ono apsolutno osvijesti kao apsolutni duh u umjetnosti, religiji i filozofiji. Sva ta tri lika apsolutnoga duha na svoj način nadilaze slobodu volje, ali je među njima filozofija najslobodniji lik duha. U filozofiji kao apsolutnoj znanosti doseže se najviši lik sebesvijesti duha, a to znači potpuno osvještenje slobode kao njegove biti. Pritom svaki stupanj ozbiljenja slobode od subjektivnoga preko objektivnoga do apsolutnoga duha ima svoje nezaobilazno mjesto, a naposljetku su svi stupnjevi objedinjeni u cjelinu nužnih momenata sistema. Kroz filozofiju kao apsolutnu znanost duh se potpuno oslobađa za slobodu kao svoju bit. Duh je određen kao vraćanje k samomu sebi iz svojega drugoga, tako da duh naposljetku ukida svaku izvanjskost i prisvaja je u svoju unutrašnjost, otkriva da ono drugo od njega nije odvojeno od njega nego je njegovo biti drugim. Prije svake slobode volje, bilo slobode izbora, moralne slobode ili ćudoredne slobode, sloboda je bit duha i to kao sebesamoodređenje, koje se ne podvrgava nikakvomu izvanjskomu određenju: biti pri sebi u drugome samoga sebe, tj. sebeodnos kroz odnos s drugim kao vlastitim drugim. Filozofija je kao znanost onog apsolutnog ujedno znanost slobode jer je sloboda sama bit onoga apsolutnog. Po slobodi se ono apsolutno kao apsolutna ideja iz svojega biti po sebi slobodno prevraća u prirodu kao svoje biti drugim i vraća se k samomu sebi u duhu te se u svojoj istini otkriva kao apsolutni duh. Apsolutna ideja nije drugo nego po sebi jesući duh, a ono apsolutno je po svojem najvišem određenju apsolutno sebesvjesni duh. Apsolutna znanost kao najviši lik apsolutnoga duha apsolutna je sebesvijest onoga apsolutnog samog. To da je filozofija znanost slobode ne znači da je sloboda samo predmet filozofije nego i da se sama sloboda kroz filozofiju otkriva i ozbiljuje u svojoj istini. Istina slobode jest to da je sloboda bit onoga apsolutnog, a ono apsolutno oslobođeno za svoju istinu jest apsolutni duh.
32
Mihaljevic, Biljana, Snezana Jankovic, Ljubomir Jakovic, Maja Jovanovic-Perunicic, Bosko Andjelic, Violeta Milosevic, Aleksandra Sretenovic, Marjana Virijevic, and Milan Petrovic. "Application of monoclonal anti-CD20 antibody rituximab in the treatment of non-Hodgkin's lymphoma." Vojnosanitetski pregled 65, no. 3 (2008): 229–33. http://dx.doi.org/10.2298/vsp0803229m.
Full textAbstract:
<zakljucak> Nehockinski limfomi danas predstavljaju kamen temeljac savremenoj onkohematologiji, s obzirom na mogucnost visokog procenta njihovog izlecenja. Najcesca podgrupa limfoma su DBKL koji su kod oko 30% bolesnika izlecivi primenom konvencionalne terapije, dok su FL neizlecivi ukoliko se lece samo konvencionalnom terapijom. Istina je da se kod bolesnika sa FL terapijski odgovor postize brzo, ali recidivi se gotovo po pravilu desavaju i bolesnike je u svakom sledecem recidivu sve teze leciti. Sredinom devedestih godina napravljeno je prvo monoklonsko antitelo u lecenju malignih bolesti, i to najpre za recidive ili refraktarne FL. Ovo anti CD20 monoklonsko antitelo, rituksimab, predstavlja krucijalan napredak u lecenju limfoma, jer je primenom kombinoivane imunohemioterapije izlecenje DBKL poraslo na oko 60%, a poslednje studije ukazuju na mogucnost dugotrajnih remisija i PFS za FL, sto moze biti ekvivalent izlecenju i ove podgrupe limfoma. U toku su brojne studije kojima se vrse uporedne analize za primenu ritoksimaba i kod drugih podtipova limfoma kao sto je limfom marginalne zone, mantle celijski limfom, Hockinova bolest, a uvode se indikacije i za pojedine sistemske bolesti vezivnog tkiva, kao sto je reumatoidni artritis.
33
Potrč, Matjaž. "Prosudbeno vjerovanje." Filozofska istraživanja 39, no. 1 (2019): 189–99. http://dx.doi.org/10.21464/fi39114.
Full textAbstract:
Što je vjerovanje? Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, pokušat će se rekonstruirati oblikovanje-vjerovanja. Ono otkriva isprepletenost dviju dimenzija, a na gornjem se kraju nalazi istina kao objektivni teleološki cilj oblikovanja-vjerovanja. Ovaj cilj temelji se na gnijezdnoj hijerarhiji uzajamno podržanih podciljeva: objektivnih dokaza, transglobalne pouzdanosti, nečijeg doksastičkog senzibiliteta i nečega što je sve-u ultima facie doksastički privid. Donji kraj hijerarhije subjektivan je i deontičan, dok se u sredini miješaju teleološki i deontički elementi. Vanjski ili opisni sastojci za oblikovanje-vjerovanja postaju disciplinirani kroz ne-instrumentalnu teleologiju i deontologiju. Teleologija-deontologija koja se isprepliće u oblikovanju-vjerovanja otkriva da vjerovanje dijeli nekoliko značajki s valjanim sudom: s fenomenološkom osnovom, predanošću, senzibilitetom i odgovornošću. Ispreplitanje teleologije-deontologije također karakterizira i kvazi-agresivni prikaz intencionalnosti. Vjerovanje, poput onoga koje se pretežno pojavljuje u epistemologiji i etici, osigurava reduciranu verziju pravog suda, tako da je u stanju udovoljiti eksternalističkom i deskriptivističkom programu, uklanjajući teleologiju-deontologiju. Perspektiva prosudbenog vjerovanja oživljava se jednom kada epistemologija vrline i etika vrline dobiju svoju podršku kroz nečiji karakter.
34
Midić, Ignatije. "The things of the Old Testament are shadow, those of the New Testament are image, and those of the future state are truth: Protological and eschatological ontology." Sabornost, no. 1 (2017): 73–90. http://dx.doi.org/10.5937/sabornost1701073m.
Full text
35
Kozitsin, Alexander Sergeevich, Sergey Alexandrovich Afonin, and Dmitiy Alekseevich Shachnev. "Determining the Thematic Proximity of Scientific Journals and Conferences Using Big Data Technologies." Russian Digital Libraries Journal 23, no. 3 (May 9, 2020): 514–25. http://dx.doi.org/10.26907/1562-5419-2020-23-3-514-525.
Full textAbstract:
The number of scientific journals published in the world is very large. In this regard, it is necessary to create software tools that will allow analyzing thematic links of journals. The algorithm presented in this paper uses graphs of co-authorship for analyzing the thematic proximity of journals. It is insensitive to the language of the journal and can find similar journals in different languages. This task is difficult for algorithms based on the analysis of full-text information. Approbation of the algorithm was carried out in the scientometric system IAS ISTINA. Using a special interface, a user can select one interesting journal. Then the system will automatically generate a selection of journals that may be of interest to the user. In the future, the developed algorithm can be adapted to search for similar conferences, collections of publications and research projects. The use of such tools will increase the publication activity of young employees, increase the citation of articles and quoting between journals. In addition, the results of the algorithm for determining thematic proximity between journals, collections, conferences and research projects can be used to build rules in the ontology models for access control systems.
36
Popovac, Josip. "Dezinformacije u digitalnom dobu." Medijska istraživanja 26, no. 2 (January 25, 2021): 59–76. http://dx.doi.org/10.22572/mi.26.2.3.
Full textAbstract:
U radu se raspravlja o „suvremenosti“ fenomena dezinformacija kroz prizmu povijesnog razvoja medija uzimajući u obzir političko-ekonomske aspekte pojedine faze, samu prirodu istine i dezinformacije kao manipulativni alat te eskalaciju dezinformacija u korpusu javnog znanja s posebnom pažnjom na ulogu društvenih mreža. Društvene mreže dokidaju komunikacijski monopol koji je do sada bio rezerviran za elitne krugove, čime masovno komuniciranje postaje globalno dostupno svakom vještom pojedincu. Rad se bavi i modelom suprotstavljanja utjecaju dezinformacija prema načelima europskog pristupa suprotstavljanja dezinformacijama, naglašavajući borbu za istinu kao prikladniji model od borbe protiv laži.
37
Fišer, Zlatko, Violetta Raffay, Mihaela Budimski, Nela Đorđević-Vujović, and Ivana Obradović. "Any bystander CPR is better than no CPR attempt: An urban myth, misconception, or proved truth?" Journal Resuscitatio Balcanica 4, no. 11 (2018): 126–30. http://dx.doi.org/10.5937/jrb1811126f.
Full text
38
Lazarević di Giacomo, Persida. "Prostorne strukture alegorije istine u delima Južnoslovenskih prosvetitelja." Croatica et Slavica Iadertina 2, no. 9 (February 21, 2014): 501. http://dx.doi.org/10.15291/csi.811.
Full textAbstract:
U radu se razmatraju prostorne strukture alegorije istine u delima južnoslovenskih prosvetitelja. Uzeta su u razmatranje sledeća dela: M. A. Reljković, Pripovidke Pilpaj-bramine [1767]; A. Kanižlić, Sveta Rožalija panormitanska divica (1780); D. Obradović, Put u jedan dan. Izobraženije čelovečeskog života (1788); Gora vežestva i istine, jedno alegoričesko ili inoskazajemo videnije; Abdala i Balsora, jedna persijska istorija; Videnije Almeta derviša; Put u Vavilon, jedna aligoričeskapovest; Videnije Mirsino (1793); A. Stojković, Kandor ili otkrovenje egipatskih tajni (1800); D. Obradović, O mudrosti i promislu u upravljeniju sveta. Jedna vostočna povest; Cu-I iliti filosof, iz knjige čuvstvitelnoga čoveka; Snovidenije Mudroga o obajatelnoj sili mečtanija (1818). Svrha rada: da se razmotre prostorne strukture alegorija XVIII stoleća kao konceptualne konstrukcije koje su kružile među južnoslovenskom književnom publikom. Takve konstrukcije su u vezi sa semiotičkim granicama koje određuju prostor kretanja junaka i filtriraju značenjske kategorije alegorijskog hodočašća kojim se nastoji doći do istine. Upotrebljena metodologija: analiza i komparacija dela koja su uzeta u razmatranje. Najvažniji rezultati rada: ustanovljenje prostornih korelacionih struktura alegorija u južnoslovenskom literarnom okruženju. Zaključak: prostorna osovina alegorije koja ima za temu hodočašće ka istini, manifestuje se kao vertikala i relacija prirodnih elemenata sredine i proizvoda božanske ili ljudske ruke, gde se kao zajednički i glavni prostorni element alegorije pojavljuje planina kao axis mundi.
39
Ritonga, Emi Sari, Ida Nur Istina, and Maizar Maizar. "Keragaan Galur Padi Lahan Sawah Pasang Surut Type C Melalui Teknologi Ratun Kabupaten Rokan Hilir." Jurnal Lahan Suboptimal : Journal of Suboptimal Lands 8, no. 2 (October 16, 2019): 220–29. http://dx.doi.org/10.33230/jlso.8.2.2019.427.
Full textAbstract:
Ritonga ES, Istina IN, Maizar M. 2019. The performance of the c type of swamp rice line through ratoon technology at Rokan Hilir Regency. Jurnal Lahan Suboptimal: Journal of Suboptimal Lands. 8(2):220-229. To support food security, the government set a national rice production target of 10 million tons in 2014. Its a trigger in agricultural innovation. The utilization of sub-optimal lands such as tidal lowland for the purpose of increasing food production and self-sufficiency and making swamps as a national food barn continue to be pursued, both through innovation and excavation and the development of local wisdom. Various technological innovations have been produced by the IAARD on tidal lowland, including increasing crop intensity (IP), genetic improvement in rice, and ratoon planting systems. The aim of this research was to get the type C tidal rice lines through ratoon technology. The research has been conducted at Pematang Sikek Village, Rimbo Melintang sub District, Rokan Hilir Regency with C type of tidal lowland using a Randomized Group Design with 4 replications. The rice strains tested included 11 tidal rice were with 11 types of tidal rice lines (G1, G3, G4, G6, G7, G8, G17, G20, G23, G45 , G53). The results showed that the best vegetative growth were G3 (118.33 cm), G7 (15.00 stems) Number of productive tillers was G4 (15.33 stems) while for generative growth G4 (2.50 t / ha), G53 ratoon (35.33 cm) 238.00 gram), weight of a thousand grains of G53 ratoon was (26.77 gram). G4 gives the highest production and adapted to Rokan Hilir tidal lowland.
40
Ćuk, Barbara. "Neki aspekti dvojbe u Descartesovim "Razmišljanjima o prvoj filozofiji"." Obnovljeni život 71, no. 3 (November 9, 2016): 293–304. http://dx.doi.org/10.31337/oz.71.3.1.
Full textAbstract:
Dvojba kojom Descartes u Razmišljanjima o prvoj filozofiji želi raskrčiti put prema istini širi se od djelomične dvojbe kojom je zahvaćena vjerodostojnost pojedinih spoznaja, preko pitanja o (ne)moći spoznavanja kao takvog, do krajnjih granica osjetivih, iskusivih, zamislivih, mnijetljivih i naposljetku do subjekta samog. Pokušaj izvođenja takve posvemašnje dvojbe uključuje i zlog genija, obmanjivača, koji se kao mogućnost pojavljuje takvim pretpostavljanjem koje je obrtanje u protivno mnijenja o najboljem Bogu, tvorcu koji može sve i izvoru istine i koje (obrtanje) spada u moć slobodne volje. Descartesovu sveopću dvojbu moguće je promatrati kao svođenje na ništa (reductio ad nihilum). Takva pak dvojba pretpostavlja neka postojeća, a time i misao o tvorbi, koja je sadržana u mnijenju o Bogu i u mnijenju o zlom geniju, a potom se otkriva i u ideji o Bogu. Time je naznačena opsegovna (objektna) strana dvojbe koja se, subjektno i pri svome kraju, kroz »ja« odlučuje suočiti s veoma moćnim i veoma lukavim obmanjivačem. Pritom se »ja« u svojem postojanju, pogledom unatrag, osvješćuje i o istini svojeg porijekla. U tekstu koji slijedi, polazeći od samih Descartesovih spisa, potražit ćemo odgovore na pitanja ima li pretpostavka obmanjivača i sama pretpostavke i koje, što Descartes podrazumijeva pod zlim genijem i zašto ga treba, odnosno zašto ga uvodi u razmatranja te kako se sanjanje i ludilo odnose prema dvojbi.
41
Jambrek, Stanko. "Modeli Crkve za 21. stoljeće." Kairos 13, no. 1 (April 18, 2019): 37–82. http://dx.doi.org/10.32862/k1.13.1.2.
Full textAbstract:
Za plodonosno razumijevanje prirode Crkve Biblija koristi niz slika koje zajednički tvore modele Crkve prema kojima vjernici žive i djeluju. Modele Crkve razmotrili smo u tri kategorije: prvu čine modeli koje danas kreira svakodnevni život, drugu čine modeli koje su kroz povijest osmislili ljudi i, treću, modeli utemeljeni u Riječi Božjoj. Modeli Crkve, koje danas kreira svakodnevni život, i modeli Crkve, koje su kroz povijest osmislili ljudi, služe nam kao negativni primjeri modela koje treba mijenjati i izbjegavati, posebice modele Crkve kao institucije i kao denominacije. Biblija prikazuje specifičnu stvarnost i narav Crkve brojnim i različitim slikama iz svakodnevnog života. Među njima su slike iz sustava vlasništva; slika funkcioniranja ljudskoga tijela; slike predbračnog, bračnog i obiteljskog života; slike iz područja graditeljstva, poljodjelstva, stočarstva, ribarstva te građanstva i domoljublja. Svaka od upotrijebljenih slika komunicira jednu ili više Božjih istina na način koji je iskustveno vrlo blizak i poznat slušateljima i čitateljima. Te su slike odraz života i upućuju na život. Kršćanstvo 21. stoljeća treba usvojiti i primijeniti biblijske slike Crkve koje zajednički tvore biblijski model Crkve. Pri uspostavi modela trebamo se usredotočiti na Boga i njegove svrhe i planove za konkretno vrijeme, prostor i kulturu. Komunikacija s Bogom treba biti potpuno otvorena, a Crkva spremna slijediti Božje planove i vodstvo Svetoga Duha. Biblijski model Crkve sadrži Božje (nepromjenjive) i ljudske (promjenjive) elemente. Bog je nepromjenjiv, stoga je trajno i nepromjenjivo u Crkvi sve ono što dolazi od Boga, a mijenjati se može i mora sve ono što je došlo od ljudi. Ljudski elementi trebaju biti u skladu s Riječju Božjom i vodstvom Svetoga Duha kako bi Crkva plodonosno vršila Božju volju.
42
Dhiauddin, Dhiauddin. "طريقة الإستجابة الجسدية الكاملة: بين نظرية وتطبقية في تدريس مهارة الاستماع." Al-Ta'rib : Jurnal Ilmiah Program Studi Pendidikan Bahasa Arab IAIN Palangka Raya 5, no. 1 (June 1, 2017): 31–40. http://dx.doi.org/10.23971/altarib.v5i1.766.
Full textAbstract:
AbstrakThis research reveals about Istima 'learning with Total Pisikal Response (TPR) method, studied theoretically and practically especially in istima' learning. This study uses literature study, to reveal the theoretical and practice in learning istima 'by TPR method. Istima Learning 'is the main scholar of Arabic language learning, where Arabic speaking for non Arabic speakers should begin with istima'. The learning of istima 'can be done by using various methods of learning, such as Total Psychical Response method, this method is very suitable for learning mahima istima' because the teacher can know the students 'vocabulary mastery and comprehension istima' and the training to students to do things that are governed by Teachers correctly. Besides, it can also create active learning with Student Center approach.الكلمة المفاتحية: الطريقة، الاستجابة الجسدية الكاملة، مهارة الاستماع
43
Cvrtila, Leon. "Diskurs „post-istine”." Političke perspektive 9, no. 2 (December 26, 2019): 65–98. http://dx.doi.org/10.20901/pp.9.2.03.
Full textAbstract:
Rad se bavi analizom i interpretacijom diskursa post-istine, to jest nizom narativa koji okružuju pojam „post-istine“ (eng. „post-truth“) koji je tijekom 2016. doživio eksploziju u javnoj sferi, inspiriran događajima Brexita i pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima za predsjednika. Koristeći pristup kritičke analize diskursa te uvide sociologa Pierrea Bourdieua gradi se okvir za zahvaćanje predmeta, metodološki sklop za identifikaciju, prikupljanje i analizu podataka ali i za njegovo temeljno razumijevanje u kontekstu međuodnosa diskursa i društva. Na temelju internetskog pretraživanja prikupljeno je 419 relevantnih članaka na internetskim news portalima, magazinima, akademskim blogovima itd, od kojih je 203 ušlo u konačnu analizu. Prikupljeni sadržaj je sistematiziran te je diskurzivni sadržaj prikazan dijakronijski i tematski. Nakon detaljnog prikaza i interpretacije. Zaključuje se kako je diskurs post-istine ofanzivno-defanzivni poduhvat ocrtavanja linija političke i društvene borbe u suvremenom kontekstu. Ključan pojam istine je identificiran kao univerzalna vrijednost koja je ugrožena u sadašnjem trenutku od strane sila populista i demagoga koji su se okoristili nereguliranim medijima interneta i društvenih mreža. Diskurs post-istine poziva na ujedinjenje oko ideala istine, pod vodstvom onih koji imaju najveći uvid u nju – a to su znanstvenici, stručnjaci pa čak i novinari, shvaćeni kao nositelji epistemičkih vrlina. Na kraju, razmatra se budućnost i analitička korisnost pojma post-istine. Iako se on trudi razumjeti društvene promjene suvremenosti, u konačnici je preopterećen svojim političkim zahtjevima te stoga ne zadovoljava uvjete da postane koristan analitički pojam društvene znanosti. Rad kritizira njegovu viziju depolitizacije, gdje se „epistemički-deprivirani“ neprijatelji diskvalificiraju u moralnom registru, oduzimajući legitimnost njihovim zahtjevima i predstavljanjima, te zahtjeva uvođenje novih institucija kontrole informacija koje otvaraju vrata arbitrarnoj cenzuri i koncentriraju diskurzivnu moć na temelju nejasnog pojma istine. U zaključku se nudi nekoliko daljnjih smjerova istraživanja koji bi pomogli ne samo dodatno razumjeti diskurzivno-društveni aspekt diskursa post-istine nego i društvene fenomene koji ga inspiriraju.
44
Sa'ad, Auwal Adam, Mohammad Deen Mohd. Napiah, and Uzaimah Ibrahim. "The Structural Development of Istisna Sukuk from a Shari'ah Perspective." ICR Journal 7, no. 2 (April 15, 2016): 231–42. http://dx.doi.org/10.52282/icr.v7i2.265.
Full textAbstract:
Istisna sukuk structures have been widely accepted for manufacturing and construction financing purposes. This paper looks at the structural development of Istisna sukuk and evaluates both its basic and combination structures. Concerning the former, the paper argues that when Istisna is used for asset purchasing exercises, it should strictly comply with the general Shariah rules regarding Istisna contracts. Prices must therefore be stipulated at the beginning, as must quality and expected delivery times. The paper then highlights some conflicting features arising from the combination of Istisna and Ijarah transactions. These raise Shariah issues when the issuer seeks to lease an asset to the end user at maturity, even though the asset has been transferred to that end user by way of the Istisna contract. It is therefore recommended that the market innovates in order to develop additional structures free from this type of impediment. The study proposes a ‘multiple contract’ structure be used whenever Istisna sukuk is issued in combination with other debt and equity instruments. This will help overcome Shariah issues related to secondary markets in Istisna sukuk issuances.
45
Stupin Lukašević, Tatjana. ""Samostanske drame" i "Glembajevi"." Croatica et Slavica Iadertina 2, no. 9 (February 21, 2014): 433. http://dx.doi.org/10.15291/csi.805.
Full textAbstract:
Poticajna hermeneutička povezanost Kamovljevih i Krležinih tekstova ukazuje na trajno dinamičnu i drukčiju interpretaciju literature dvaju hrvatskih književnih klasika. Književno djelo Janka Polića Kamova, hrvatskog protoavangardista, prepoznatljivo se reflektira u znatnom dijelu literarnog stvaralaštva Miroslava Krleže. Istodobno, ne umanjuju se Krležini umjetnički i kulturološki doprinosi kao estetske vertikale hrvatske i europske književnosti. Krležino stoičko nijekanje Kamovljeve književnosti koja je snažno utjecala na njegovu cjelokupnu umjetničku genezu, otvara niz etičkih dvojbi vezanih uz osobnost Miroslava Krleže. Unatoč skepticizmu i nepovjerenju prema konačnim istinama, ova komparacija Kamova i Krleže usmjerena je k egzaktnom rehabilitiranju Kamovljeve književnosti u hrvatskom i svjetskom literarnom kontekstu te prevrednovanju nekih kanonskih djela Miroslava Krleže kroz sinkronijski i dijakronijski refleks. Miroslav je Krleža u svom poznatom predavanju osječkim gimnazijalcima 1928. godine krivotvorio istinu, ciljano prešućujući da je Janko Polić Kamov prije njega u hrvatskoj književnosti pisao drame po uzoru na Ibsena i Strindberga. Krležin ciklus o Glembajevima ima prepoznatljivo, književnoumjetničko uporište u antologijskim Kamovljevim dramama. Prevrednovanje nekih kanonskih književnih djela Miroslava Krleže i Janka Polića Kamova nameće se kao poticajni istraživački imperativ, uz apostrofiranje istine da uspostavljeni značenjski sustav tekstova obaju hrvatskih književnih klasika rezultira neiscrpnim semantičkim potencijalom te iznenađujućim transkodiranjem kojim se potvrđuje da je književnost jedinstveni iskazni sustav, nenadoknadiv u sveukupnoj humanističkoj tvorbi svijeta.
46
Labellapansa, Ause, and Mega Restu Asrining Ratri. "Augmented Reality Bangunan Bersejarah Berbasis Android (Studi Kasus : Istana Siak Sri Indrapura)." IT JOURNAL RESEARCH AND DEVELOPMENT 1, no. 2 (August 30, 2017): 1–12. http://dx.doi.org/10.25299/itjrd.2017.vol1(2).676.
Full textAbstract:
Istana Siak Sri Indrapura merupakan salah satu bangunan peninggalan bersejarah yang ada di Riau yang biasa dikenal sebagai Istana Siak . Minat masyarakat terhadap bangunan bersejarah bisa saja semakin berkurang dikarenakan kurangnya informasi yang diperoleh. Hal ini tentu saja akan mengakibatkan semakin berkurang pula pengetahuan generasi yang akan datang terhadap sejarah yang ada di negeri sendiri. Salah satu solusi yang dapat dilakukan adalah dengan menggunakan bantuan komputer melalui pembuatan aplikasi Augmented Reality (AR). AR adalah teknologi yang menggabungkan dunia nyata dengan dunia virtual. Aplikasi dengan AR ini digunakan untuk Istana Siak Sri Indrapura berbasis android sehingga dapat menarik minat masyarakat serta mempermudah masyarakat untuk mendapatkan informasi tentang Istana Siak. Cara kerja aplikasi ini adalah dengan mengarahkan kamera aplikasi ke marker yang telah tersedia sehingga menampilkan objek 3D. Marker yang digunakan dalam penelitian ini ada tiga buah yang menampilkan Istana Siak, Istana Siak lantai satu, dan Istana Siak lantai dua.
47
POPOVIĆ, UNA. "SEMANTIČKA TEORIJA ISTINE ALFREDA TARSKOG." Arhe 27, no. 34 (March 17, 2021): 27–45. http://dx.doi.org/10.19090/arhe.2020.34.27-45.
Full textAbstract:
U ovom radu predstavićemo semantičku teoriju istine Alfreda Tarskog, kao odgovor na pitanje odnosa formalno-sintaksičkog karaktera savremene logike i mogućnosti njene primene na prirodne jezike, odnosno kao odgovor na problem logičkog karaktera prirodnih jezika. Semantičku teoriju istine Tarskog razmotrićemo na pozadini preosmišljavanja smisla i uloge pojma istine u okvirima razvoja savremene logike, što u drugoj fazi tog razvoja vodi sve većem primatu pojma dokazivosti, na uštrb pojma istine. Sa druge strane, analizom stavova Tarskog pokazaćemo i da je semantička teorija istine bila izgrađena u dosluhu sa problemima paradoksa koji su obeležili razvoj savremene logike.
48
Hasmawati, Anisza, and Azhar Mohamad. "Potential application of Istisna’ financing in Malaysia." Qualitative Research in Financial Markets 11, no. 2 (May 7, 2019): 211–26. http://dx.doi.org/10.1108/qrfm-07-2018-0083.
Full textAbstract:
Purpose This study aims to investigate the potential application of Istisna’ financing in Malaysia. Design/methodology/approach Using primary data from semi-structured interviews with 17 participants, including Islamic financial institutions (IFIs), regulatory body and property development companies, the findings of the study suggest that Istisna’ is perceived as a good contract that has unique features and the potential to be implemented in Malaysia; although, it has only been implemented a little by current businesses, mainly due to its perceived high risks. Findings The authors find there is a gap between the theory and the actual operation of IFIs in Malaysia – some salient features of an Islamic contract are actually difficult to execute in reality as there are many factors to be considered, such as default risk in Istisna’, legal issues and accounting treatment of Istisna’ contract. This study recommends the further development of Istisna’ in Malaysia due to its huge potential in the Islamic financial market there. Practical implications Istisna’ is a unique type of sale contract that is used in the manufacturing sectors where the sale of a commodity is transacted before the commodity exists. In practice, data from the Central Bank of Malaysia show that Istisna’ financing is scarce. Originality/value The study differs from previous research studies on Istisna’ – to the best of the authors’ knowledge, this is the first study to provide evidence the real thoughts of IFIs with regard on Istisna’ specifically and IFIs’ operations in general. Previous studies related to Istisna’ have limited scopes, as they have mainly explored the theoretical nature of the contract, issues of permissibility from the Shariah perspective and its comparability with other IFIs product such as Salam. In this study, from respondents’ views, the authors notice actually there is a gap between theory and the real practice of Islamic finance. An Islamic finance instrument may be an ideal choice to customers but not very popular from IFIs’ sides. In this respect, the authors add to the growing literature of Istisna’ by asking the direct questions to IFIs and the authors get honest responses pertaining to default risk, legal issues and accounting treatment.
49
Setiawan, Nurul Ivan, Novi Safriadi, and Hafiz Muhardi. "Implementasi Virtual Tour pada Cagar Budaya Istana Kadriah Menggunakan Voice Guidance." Jurnal Sistem dan Teknologi Informasi (JUSTIN) 7, no. 2 (May 1, 2019): 81. http://dx.doi.org/10.26418/justin.v7i2.29106.
Full textAbstract:
Istana Kadriah adalah Istana Kesultanan Pontianak yang dibangun pada tahun 1771 sampai 1778 masehi. Sebagai cikal-bakal lahirnya Kota Pontianak, Istana Kadriah merupakan salah satu daya Tarik wisata di kota Pontianak yang banyak di kunjungi wisatawan dari dalam maupun luar daerah bahkan luar negeri. Istana Kadriah dijadikan museum yang dibuka untuk umum,dengan tujuan memberi kan pengetahuan sejarah pada generasi saat ini, maka dibutuhkan sebuah media untuk menyebarkan informasi kepada masyarakat dalam maupun luar Pontianak. Media informasi dapat meningkatkan daya tarik pengunjung agar berkunjung ke Istana Kadriah. Aplikasi virtual tour menggunakan voice guidance yang dikembangkan sehingga mampu memberikan informasi terkait kondisi tempat Istana Kadriah. Aplikasi dibangun berbasis website sehingga dapat diakses oleh semua orang.Tujuan dari aplikasi ini adalah untuk membantu pengunjung dalam memperoleh informasi mengenai tempat wisata di Istana Kadriah dan membangkit kan lagi wisata sejarah yang di kota Pontianak. Perancangan aplikasi ini menggunakan MDLC (Multimedia Development Life Cycle) yang terdiri dari 6 tahap, yaitu Concept, Design, Material Collecting, Assembly, Testing, dan Distribution. Aplikasi berjalan dengan baik dan bebas kesalahan berdasarkan pengujian black box, dan dinilai layak dengan hasil persentase 90,17% berdasarkan pengujian aspek usability. Tampilan aplikasi dapat ditampilkan dengan baik melalui desktop berdasarkan pengujian portability. Berdasarkan hasil pengujian, dapat disimpulkan bahwa aplikasi ini layak diimplementasikan.
50
Ćosić, Dobrica. "SRPSKO PITANJE – PITANJE ISTINE." Nacionalni interes 3, no. 1-3 (2007): 19–36. http://dx.doi.org/10.22182/ni.312007.1.
Full text