Academic literature on the topic 'Jezik'

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the lists of relevant articles, books, theses, conference reports, and other scholarly sources on the topic 'Jezik.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Journal articles on the topic "Jezik"

1

Kovač Rac, Eleonora. "STAVOVI VOJVOĐANSKIH MAĐARA PREMA MAĐARSKIM DIJALEKTIMA." Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду 37, no. 2 (December 24, 2012): 163. http://dx.doi.org/10.19090/gff.2012.2.163-173.

Full text
Abstract:
Mađarski jezik u Vojvodini je regionalni jezik. Njegova osnova je dijalekat. Ovo se prvenstveno odnosi na govorni varijetet mađarskog jezika. Nastava u školama je ovo sve donedavno zanemarivala. Usvajanje mađarskog standardnog jezika u školi za mađarsku decu predstavlja ozbiljan problem. Nastavni plan predviđa nastavu koja se temelji na standardnom jeziku, i ne uzima u obzir činjenicu da vernakularni maternji jezik većine je dijalekat. Nastava mađarskog jezika – poput švajcarskog i švedskog primera i nastavnih planova maternjeg jezika u Bavarskoj – u budućnosti treba da se temelji na živom govornom jeziku. Sproveli smo istraživanje stava prema dijalektima mađarskog jezika u Vojvodini i među učenicima i među odraslima. U ovom radu prikazujemo predistoriju istraživanja, dobijene rezultate i mogućnosti daljeg rada.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Baraban, Borko, and Željko Jozić. "Časopis Naš jezik u kontekstu hrvatskoga jezikoslovlja prve polovice 20. stoljeća." Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 45, no. 1 (July 25, 2019): 1–26. http://dx.doi.org/10.31724/rihjj.45.1.1.

Full text
Abstract:
U radu se, prvi put u kroatističkom, ali i općelingvističkom kontekstu, usporedno prikazuju tematski i razradbeni okviri dvaju po mnogočemu oprečnih jezikoslovnih časopisa (Naš jezik, Beograd, i Hrvatski jezik, Zagreb) potkraj 30-ih godina prošloga stoljeća u kojima se zrcali težnja jezičnomu unitarizmu beogradskoga časopisa s jedne strane i jezikoslovno utemeljen otpor takvim nastojanjima s hrvatske strane. Jezikoslovni članci objavljeni u Hrvatskom jeziku (1938. – 1939.) i oni u Našem jeziku pokazuju sasvim suprotna opredjeljenja dvaju jezikoslovnih centara. Časopisni su suradnici Hrvatskoga jezika (1938. – 1939.) u svojim radovima nastojali isticati hrvatske posebnosti i tako očuvati prirodan razvoj hrvatskoga književnog jezika (usuprot nasilnomu ujedinjavanju na svim jezičnim razinama), a suradnici Našega jezikau svojim su temama uglavnom težili postizanju čistoće našega jezika (pritom misleći na srpski jezik), a ta je čistoća podrazumijevala odbacivanje brojnih hrvatskih jezičnih posebnosti u cilju postizanja jedinstva.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Pirih Svetina, Nataša, Mojca Schlamberger Brezar, Gregor Perko, and Patrice Pognan. "Ko vsak uporablja svoj lastni jezik in razume svojega sogovorca." Journal for Foreign Languages 8, no. 1 (December 22, 2016): 99–111. http://dx.doi.org/10.4312/vestnik.8.99-111.

Full text
Abstract:
Medjezikovno sporazumevanje je sporazumevalna praksa, pri kateri dve osebi govorita vsaka svoj jezik in se med seboj sporazumeta, ne da bi se prej (na)učili jezika svojega sogovorca. Običajno je to mogoče pri jezikih, ki pripadajo isti jezikovni družini, na primer med slovanskimi, romanskimi ali germanskimi jeziki. V članku predstavljamo pojem medjezikovnega razumevanja kot alternativo sporazumevanju v angleščini kot lingui franci. Tako sporazumevanje je od nekdaj obstajalo med Skandinavci, prvo metodo pa so razvili za romanske jezike (EuRomCom) v začetku 21. stoletja. Danes obstaja več metod tudi za germanske in slovanske jezike. V članku predstavimo nekatere od njih, pa tudi možne prakse za utrjevanje medjezikovnega sporazumevanja.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Užarević, Josip. "O jeziku." Croatica et Slavica Iadertina, no. 1 (January 18, 2017): 31. http://dx.doi.org/10.15291/csi.255.

Full text
Abstract:
U članku se o jeziku razglaba s obzirom na tri njegove protege (dimenzije): posredničku (medijalnu), umjetničku i nacionalno-kulturnu. S obzirom na prvi moment, jezik se pokazuje kao "medij medija" jer ne samo da upija i obuhvaća sve druge medije, nego kao svoje normalno stanje uključuju i autorefleksivnu relaciju (odnos prema sebi kao mediju). To mu, među ostalim, omogućuje da iskaže Ja (subjekt iskazivanja) te da afirmira paradoks kao vlastitu bit. Druga protega - umjetnička uporaba jezika – još očitije upućuje na njegovu paradoksalnu narav: jezik u umjetnosti transcendira sam sebe ne prestajući pritom biti jezikom. Osim toga, umjetnička uporaba jezika aktivira ("sugerira") svjetsku semantiku koja nije karakteristična za iskaze svakodnevno-pragmatičnoga jezika. Na kraju, treća protega omogućuje poistovjećivanje jezika s narodom, odnosno njihovo usko (intimno) povezivanje. Za razliku od prethodne (druge) protege, unutar koje se jezik shvaćao kao građa za književnost, ovdje se književnost razumijeva kao gradbeni element nacionalnoga jezika (svijesti, kulture, povijesti, života). Dakle, u svim trima protegama jezik očituje svoju vjerojatno najvažniju moć ili sposobnost – svjetotvornost.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Hodžić, Hajrudin. "ARABIZMI U BOSANSKOM JEZIKU I ZNAČAJ NJIHOVOG POZNAVANJA U NASTAVI ARAPSKOG JEZIKA." Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću 4, no. 4 (December 15, 2011): 391–408. http://dx.doi.org/10.52535/27441695.2011.4.391-408.

Full text
Abstract:
Arabizmi su riječi arapskog porijekla koje su većim dijelom posredstvom turskog jezika prenesene i udomaćile se u bosanskom jeziku. Arabizmi se često izučavaju pod imenom turcizmi, jer su većim dijelom u bosanski jezik stigli putem turskoga jezika, pa je ustaljeno mišljenje da se radi o turcizmima, iako se pod terminom turcizmi podrazumijevaju ne samo riječi porijeklom iz turskog, nego i one iz arapskog i perzijskog jezika. Cilj rada je predstavljanje arabizama u bosanskom jeziku: definisanje pojma arabizam, kao i razlike između arabizama i turcizama, pojašnjenje kako su arabizmi dospjeli na naše prostore, te koliki je broj arabizama u našem jeziku. U radu su navedene fonetske i semantičke promjene koje su se desile prilikom njihovog ulaska u bosanski jezik, uz navođenje praktičnih primjera arabizama u našem jeziku. U radu je, također, posvećena pažnja važnosti i značaju proučavanja arabizama, posebno u nastavi arapskog jezika.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Čaušević, Mersiha. "NAČINI OBOGAĆIVANJA LEKSIKONA ARAPSKOG JEZIKA." Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću 8, no. 8 (December 21, 2016): 291–308. http://dx.doi.org/10.52535/27441695.2016.8.291-308.

Full text
Abstract:
Razvoj jezika je produkt kulturnih i civilizacijskih tekovina njegovih govornika. Arapski jezik se razvijao najprije kroz poeziju i usmena predanja prijeislamskih Arabljana, potom kroz trajno nastojanje da se interpretiraju Kurʼan i Hadis, dva osnovna izvora religije islam. Za razvoj jezika potrebne su određene metode koje odgovaraju strukturi jezika, a u arapskom jeziku one su analogijske (qiyās), i karakteristične su za arapski, kao semitski jezik, jer se fokusiraju ponajprije na etimologiju (ištiqāq), odnosno na etimološku derivaciju, na korijen riječi kao specifikum ovog jezika. Potom slijede paradigmatski oblici (f,‘, l), također prvo zasnovani na korijenu riječi kojem je pridružena afiksacija. Slijedi kontaminacija (naḥt), preneseno značenje (mağāz), afiksacija uz već postojeću riječ, aneksija (ʼiḍāfa), pozajmljivanje stranih riječi (iqtirāḍ) i njihova prilagodba arapskom jeziku (ta‘rīb). Svi ovi načini tvorbe riječi doprinose povećanju vokabulara arapskog jezika.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Gorjanc, Vojko, Monika Kalin Golob, Roman Kuhar, Rastko Močnik, Boris A. Novak, Mojca Šorli, Saška Štumberger, and Andreja Žele. "Okrogla miza "Jezik in spol"." Slovenščina 2.0: empirical, applied and interdisciplinary research 7, no. 2 (December 31, 2019): 1–44. http://dx.doi.org/10.4312/slo2.0.2019.2.1-44.

Full text
Abstract:
Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani in Komisija za slovenski jezik v javnosti pri Slovenski akademiji znanosti in umetnosti sta v torek, 23. oktobra 2018, organizirali okroglo mizo »Jezik in spol«, ki je potekala na Filozofski fakulteti v Ljubljani. Izhodišče razprave je bil sklep Senata Filozofske fakultete o izmenični rabi moške in ženske slovnične oblike za vse spole v pravilnikih Filozofske fakultete, s sogovornicami in sogovorniki pa sta organizatorja želela razpravo razširiti na vprašanja, kakšne možnosti ponuja slovenski jezik za uporabo spolno občutljivega jezika in kako v slovenskem jeziku zagotavljati vključujoč jezik v različnih družbenih situacijah. Objavljamo zapis je po posnetku dogodka, ki je na voljo na YouTubu.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Martič, Matjaž. "Kolokacije v poslovni angleščini." Journal for Foreign Languages 1, no. 1-2 (December 1, 2009): 121–46. http://dx.doi.org/10.4312/vestnik.1.121-146.

Full text
Abstract:
V članku smo po kratkem teoretičnem uvodu in opredelitvi pojma kolokacije predstavili korpusno raziskavo, kjer smo s pomočjo konkordančnega programa WordSmith Tools iskali odgovor na vprašanje, katere so najpogostejše leksikalne kolokacije v poslovnem angleškem jeziku. Izhajali smo predpostavke, da je angleški jezik sestavljen predvsem iz različnih (spremenljivih) frazeoloških enot ter da proste besedne zveze in tudi popolnoma "zamrznjene" besedne zveze predstavljajo le manjši del jezika. Angleščina je torej jezik kolokacij, zato domnevamo, da to velja tudi za jezik stroke in poslovni angleški jezik. Zanimala nas je tudi zastopanost ugotovljenih najpogostejših kolokacij v vodilnih kolokacijskih slovarjih in s tem njihova ustreznost za potrebe poslovne angleščine.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Vahabian, Mehrangiz, and Farzaneh Esna-Ashari. "Collocational Competence Level of Medical English among Iranian Medical Students." JAHR 9, no. 1 (2018): 9–24. http://dx.doi.org/10.21860/j.9.1.5.

Full text
Abstract:
Kolokacijska kompetencija smatra se važnim čimbenikom tečnosti jednog jezika. U Iranu su medicinski tekstovi uglavnom na engleskom jeziku, a studenti medicine moraju ostvariti 6 bodova iz kolegija Engleski jezik medicinske struke. Na tim kolegijima, osim engleskog jezika medicinske struke, trebao bi se učiti i velik broj medicinskih pojmova. Usporedili smo razinu kolokacijske kompetencije engleskog jezika medicinske struke prije i poslije polaganja kolegija Engleski jezik za studente Medicine 1 i 2 (ESM). Tri su skupine studenata medicine koji su položili kolegij Opći engleski (GE), Opći engleski i Engleski jezik medicinske struke 1 (GE i ESM1) te Opći engleski i Engleski jezik medicinske struke 1 i 2 (GE, ESM1 i 2) međusobno uspoređene. Ukupna razina kolokacijske kompetencije studenata bila je niska, što je ukazalo na to da kolegiji Engleskog jezika medicinske struke (ESM) nisu imali pozitivan učinak na njihovu razinu kolokacijske kompetencije. Štoviše, njihova ukupna razina receptivne kolokacijske kompetencije bila je veća od njihove produktivne kompetencije. Zaključeno je da unaprjeđenje razine kolokacijske kompetencije medicinske struke zahtijeva više vremena, eksplicitan naglasak na kolokacijama medicinske struke u učionicama i posebnu ponudu engleskog jezika medicinske struke kao zaseban kolegij, odvojen od medicinske terminologije.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Zarifović, Mirjana, and Gordana Ristić. "SMEH U NEMAČKOJ I SRPSKOJ FRAZEOLOGIJI." Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду 41, no. 1 (February 22, 2017): 511–23. http://dx.doi.org/10.19090/gff.2016.1.511-523.

Full text
Abstract:
Predmet istraživanja ovog rada su frazeologizmi u nemačkom i srpskom jeziku kojima se izražava smeh. Kako je smeh ekspresija koja čoveka prati kroz čitav život, uočavaju se različiti oblici i stepeni smeha, što se odražava i na frazeologizme, kako u nemačkom, tako i u srpskom jeziku. Cilj rada je utvrđivanje sličnosti i razlika na morfološkom, odnosno morfosintaksičkom i leksičkom nivou između frazeologizama u nemačkom jeziku i njihovih ekvivalenata u srpskom jeziku kojima se iskazuje smeh, pri čemu je polazni jezik nemački, a ciljni ili dolazni srpski jezik. Naučna metoda korišćena u radu je interlingvalna kontrastivna analiza. Korpus rada čine frazeologizmi prikupljeni iz odgovarajućih semasioloških i onomasioloških rečnika oba jezika.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
More sources

Dissertations / Theses on the topic "Jezik"

1

Katalin, Ozer. "Makrolingvistički aspekti oslovljavanja u nemačkom, srpskom i mađarskom jeziku." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2016. http://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=104062&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:

Predmet ove disertacije je oslovljavanje u nemačkom, srpskom i mađarskom jeziku (mađarskom jeziku u vojvođanskoj sredini) u neposrednoj usmenoj komunikaciji, posmatran sa makrolingvističkog i mikrolingvističkog stanovišta na osnovu primera dobivenih metodom ankete i intervjua, kao i onih zabeleženih u spontanim verbalnim interakcijama izvornih govornika nemačkog, srpskog i mađarskog jezika. Makrolingvistički pristup podrazumeva da će se isti parametri primeniti prilikom izbora ispitanika – starosna dob, pol i obrazovni nivo (tip obrazovne ustanove), te komunikativna situacija što će omogućiti sociopsiholingvističku analizu dobijenih podataka za svaku pojedinačnu jezičku grupu, ali i njihovo kompariranje. Predstavljanje gramatičkih i leksičkih modela oslovljavanja u posmatranim jezicima, uz vođenje računa o njihovoj pragmatičkoj vrednosti omogućiće analizu sa mikrolingvističkog stanovišta za svaki jezik pojedinačno, a zatim za njihovo kontrastiranje.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Milena, Zorić. "СЛАВЕНИЗМИ И КЊИШКЕ РЕЧИ У ДРАМСКИМ ДЕЛИМА ЈОВАНА СТЕРИЈЕ ПОПОВИЋА – ТРАГЕДИЈЕ И РАНЕ КОМЕДИЈЕ." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2016. http://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=100375&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
U rаdu se аnаlizirа predstаndаrdni leksikon,temаtski ogrаničen ne slаvenizme i knjiške rečiu trаgedijаmа i rаnim komedijаmа JovаnаSterije Popovićа, iz fonetskog, tvorbenog ifunkcionаlnog аspektа
U radu se analizira predstandardni leksikon,tematski ograničen ne slavenizme i knjiške rečiu tragedijama i ranim komedijama JovanaSterije Popovića, iz fonetskog, tvorbenog ifunkcionalnog aspekta
The paper analyzes the prestandard lexicon,thematically limited to Slavicisms and literarywords in the tragedies and early comedies byJovan Sterija Popovic, from the phonetic, wordformation and functional aspects.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Renata, Vaderna. "Algoritmi i jezik za podršku automatskom raspoređivanju elemenata dijagrama." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, 2018. https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=107524&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
U sklopu doktorske disertacije izvršeno je istraživanje vezano za automatskoraspoređivanje elemenata dijagrama. Kroz analizu postojećih rešenja uočen jeprostor za poboljšanja, posebno po pitanju raznovrsnosti dostupnih algoritamai pomoći korisniku pri izboru najpogodnijeg od njih. U okviru istraživanjaproučavan, implementiran i u pojedinim slučajevima unapređen je širokspektar algoritama za crtanje i analizu grafova. Definisan je postupakautomatskog izbora odgovarajućeg algoritma za raspoređivanje elemenatagrafova na osnovu njihovih osobina. Dodatno, osmišljen je jezik specifičan zadomen koji korisnicima grafičkih editora pruža pomoć u izboru algoritma zaraspoređivanje, a programerima brže pisanje koda za poziv željenog algoritma.
This thesis presents a research aimed towards the problem of automaticallylaying out elements of a diagram. The analysis of existing solutions showed that thereis some room for improvement, especially regarding variety of available algorithms.Also, none of the solutions offer possibility of automatically choosing an appropriategraph layout algorithm. Within the research, a large number of different algorithms forgraph drawing and analysis were studied, implemented, and, in some cases,enhanced. A method for automatically choosing the best available layout algorithmbased on properties of a graph was defined. Additionally, a domain-specific languagefor specifying a graph’s layout was designed.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Ružica, Seder. "Izražavanje koncesivnosti u francuskom, italijanskom i srpskom jeziku." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2016. http://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=101017&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
U ovom istraţivanju bavimo se kategorijom koncesivnosti u francuskom, italijanskom i srpskom jeziku. Ovoj kategoriji pristupamo sa stanovišta sintakse i semantike: utvrĊujemo inventar formalnih sredstava i sintakstiĉkih postupaka kojima se koncesivnost formalizuje u posmatranim jezicima, a pritom analiziramo i semantiĉki sadrţaj tih struktura. Cilj ove studije jeste da se najpre ustanove razliĉiti postupci izraţavanja koncesivnosti na svim sintaksiĉkim nivoima, a zatim, u skladu sa kontrastivnim pristupom, da se utvrde i sistematizuju strukturne podudarnosti i nepodudarnosti u francuskom, italijanskom i srpskom jeziku, kao i da se utvrdi stemen semantiĉke ekvivalencije izmeĊu njih. Na teorijskom planu, rezultati ovog istraţivanja objedinjuju postojeća lingvistiĉka saznanja o ovoj problematici, a na praktiĉnom planu moguća je njihova primena u nastavi francuskog i italijanskog jezika kao stranih jezika, kao i u prevodilaĉkoj praksi.GraĊa za ovo istraţivanje ekscerpirana je iz dela napisanih na francuskom jeziku, i njihovih objavljenih prevoda na italijanski i srpski jezik.U prvom delu rada daje se pregled teorijskih stavova francuskih, italijanskih i srpskih lingvista o kategoriji koncesivnosti, kao i o njenom odnosu sa drugim semantiĉkim kategorijama, pre svega sa kategorijom kauzalnosti. U drugom delu rada navodi se inventar konstrukcija i leksiĉkih sredstava kojima se koncesivnost iskazuje u tri posmatrana jezika. Pri tom se pravi poseban osvrt na upotrebu glagolskih naĉina u zavisnim koncesivnim reĉenicama. Centralni deo rada predstavlja deo u kome se ustanovljeni inventar analizira na primerima iz korpusa. Pri tom se posebna paţnja posvećuje onim sredstvima za koja korpus beleţi upotrebe koje do sada nisu zabeleţene u literaturi. Zakljuĉna razmatranja sistematizuju dobijene rezultate, i ukazuju na mogućnosti daljih istraţivanja u ovom domenu.
This research deals with the category of concessionality in French, Italian and Serbian. This category is approached from the point of view of syntax and semantics: the research establishes the inventory of formal means and syntactic procedures by which concessionality is formalized in the languages being analyzed, while the semantic content of these structures is also analyzed in the process. The goal of this study is to first identify various procedures for expressing concessionality at all syntactic levels and then, in accordance with the contrastive approach, to determine and systematize the structural congruences and incongruences in French, Italian and Serbian, as well as to determine the level of semantic equivalence among them. At the theoretical level, the results of this study merge the existing linguistic knowledge on this issue, while at a practical level they enable its application in teaching French and Italian as foreign languages, as well as in doing professional translation.The corpus for this research was complied from literary titles written in French, as well as from their published translations into Italian and Serbian.The first part of the thesis provides an overview of theoretical approaches to the category of concessionality by various French, Italian and Serbian linguistcs, as well as of its relationship with other semantic categories, in particular with the category of causality. The second part enumerates the inventory of constructions and lexical means by which concessionality is being expressed in the three languages being analyzed. In doing so, a particular focus is placed on the use of the verbal category of mood in subordinate clauses of concession. The central part of the thesis is the one in which the identified inventory is analyzed on the examples from the corpus. In this part, a special attention is given to the means found in the corpus the use of which has so far not been mentioned in reference titles. Concluding remarks systematize the results and point at possible directions for further research in this field.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Jasna, Uhláriková. "Slovenská a srbská somatická frazeológia(Somatska frazeologija slovačkog i srpskog jezika)." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2016. http://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=100279&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:

U ovom radu se bavimo opisom, poređenjem i kontrastiranjem somatske frazeologije u slovačkom i srpskom jeziku. Ciljevi ovog istraživanja su bili višestruki: ekscerpiranje i beleženje slovačke i srpske somatske frazeologije, formiranje frazeološkog fonda sa maksimalnim brojem slovačkih i srpskih somatskih frazema, kao i interdisciplinarna analiza ekscerpiranog frazeološkog uzorka koja obuhvata kvantitativnu, strukturno-komponencijalnu i semantičku analizu. U zvisnosti od analiziranog jezičkog problema u radu su bile primenjivane sledeće naučne metode: deskriptivna, kvalitativna, eksplanatorna i kontrastivna. Jezički frazeološki materijal od kojeg je bio formiran uzorak za analizu bio je ekscerpiran iz postojećih relevantnih rečnika slovačkog i srpskog jezika, prvenstveno frazeoloških. Istraživanje je obuhvatalo analizu književnih opštenarodnih oblika frazema. Analizirano je više od 3500 somatskih frazema.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Margareta, Valent Anna. "Biblická frazeológia v slovenskom a srbskom jazyku (Biblijska frazeologija u slovačkom i srpskom jeziku)." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2020. https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=114408&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:

Predmet istraživanja disertacije je slovačka i srpska biblijska frazeologija. Čini je skup frazema koji proizilaze iz Biblije. Osnovni cilj istraživanja je bilo formiranje fonda maksimalnog broja slovačkih i srpskih biblijskih frazema i paremija ekscerpiranjem materijala iz relevantnih izvora, utvrđivanje njihovih sličnosti i razlika, odnosno kontrastivna analiza sa kvantitativnog, stukturno-komponencijalnog, leksičkog i semantičkog aspekta. Sa tim ciljem je u radu primenjena kvalitativno-kvantitativna, kontrastivna, eksplanatorna i deskriptivna metoda. Analizom je obuhvaćeno više od 2500 biblijskih frazeoloških jedinica. Sa ciljem provere poznavanja prikupljenih frazema kod slovačko-srpskih dvojezičnih govornika svih uzrasnih kategorija je sprovedena i anketa formirana u skladu sa opštim teorijskim definisanjem i podelom biblijskih frazema, kao i pažljivim izborom jedinica s obzirom na kontrastivni aspekat rada. Poseban fokus je i na primeni moralnog i vaspitno-obrazovnog aspekta biblijskih frazema.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Veljko, Petrović. "Namenski jezik za vizuelizaciju evaluiranu statističkom analizom malih skupova podataka." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, 2018. https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=107565&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
Za potrebe evaluacije kvaliteta vizuelizacije u svrhu prakse inkluzivnog dizajna razvijen je namenski jezik koji hendikepe vida opisuje kroz formalizam baziran na vizuelnim promenljivama. Namenski jezik se može koristiti kao dokumentacija, ili kao specifikacija hendikepa za posebno napisan simulator vizuelnih hendikepa koji se može koristiti za potrebe testiranja. Kao pandan ovoj tehnologiji razvijen je novi mehanizam za evaluaciju vizuelizacija koji kroz inovacije u metodologiji i statistici omogućava da se merodavni zaključci izvedu iz relativno malih uzoraka podataka.
For purposes of visualization quality evaluation as part of the practice ofinclusive design, a domain specific language was developed such that itdescribes visual handicaps through a formalism based on visual variables.This domain specific language can be used as documentation or as a handicapspecification for a specially constructed visual handicap simulator usable fortesting. Alongside this technology, a novel mechanism for visualizationevalution was developed. This mechanism allows, through innovations inmetholodoly and statistics, the production of trustworthy results from relativelysmall data sets.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Ivana, Janjić. "Fonetska i morfološka analiza grešaka u učenju rumunskog jezika kao stranog jezika." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2016. http://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=103988&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:

Predmet doktorske disertacije je analiza fonetskih i morfoloških grešaka načinjenih prilikom učenja rumunskog jezika kao stranog jezika na Univerzitetu u Novom Sadu od školske 2010/11. do školske 2015/16. godine na nivoima A1 i A2. Korpus čine testovi završnih ispita, kolokvijuma i usmenih delova ispita 159 studenata sa različitih studijskih grupa. Cilj rada je sistematizovanje grešaka prema fonetskim i morfološkim nivoima i tipovima i opisivanje grešaka prema uzrocima njihovog nastajanja.
Rad je podeljen na tri glavne celine. Prva celina sadrži predmet, cilj i zadatke istraživanja, zatim metode i tehnike istraživanja, kao i izvore za korpus. Druga celina započinje teorijskim okvirom, a nastavlja se pregledom postojeće relevantne literature o učenju stranog jezika, razmatranjem razloga za učenje stranog jezika, kao i uloge profesora u procesu učenja. Posebno su predstavljene greške u učenju stranih jezika. Treća celina odnosi se na samu analizu dobijene građe, grešaka i interpretaciju dobijenih rezultata. Ova celina podeljena je na dva veća poglavlja koja se bave fonetskom i morfološkom analizom grešaka. U okviru poglavlja koje se bavi fonetskim greškama obrađene su sledeće oblasti: samoglasnici, diftonzi, triftonzi, alternacija samoglasnika, suglasnici, glasovne grupe ge, gi, ghe, ghi, ci, ce, chi, che, kao i alternacija suglasnika. U okviru drugog poglavlja, koje se bavi morfološkim greškama, obrađene su sledeće oblasti: pogrešna upotreba imenica, pogrešna upotreba određenog i neodređenog člana, greške u upotrebi zamenica (lične zamenice u nominativu i akuzativu, povratno-refleksivne zamenice, pokazne zamenice), greške u upotrebi prideva i greške u upotrebi brojeva. U pomenutom poglavlju obrađena su i glagolska vremena (prezent, perfekat, futur I i kolokvijalni futur), kao i lični (konjunktiv i imperativ) i nelični glagolski načini (infinitiv i particip sa aktivnim značenjem). Na kraju poglavlja obrađeni su i predlozi (la i în). Budući da su nastavni proces pratile promene koje se odnose na primenu modernih tehnologija u učenju stranog jezika i otklanjanju grešaka, deo našeg istraživanja je posvećen i tome.
Rezultati analize pokazali su da je najveći broj identifikovanih grešaka zapravo na morfološkom nivou, ali da fonetske greške predstavljaju prepreku u učenju rumunskog jezika. U najvećem broju primera ustanovili smo da su greške unutarjezičkog karaktera, ali i da su studenti primenjivali strategije transfera iz maternjeg ili nekog drugog stranog jezika koji znaju. Namera nam je bila da ukažemo na koje gramatičke kategorije profesori, ali i studenti, moraju da obrate pažnju prilikom učenja rumunskog kao stranog jezika i koji su nedostaci nastavnog procesa. Rezultati istraživanja će se koristiti u nastavi rumunskog jezika kao stranog i
Fonetska i morfološka analiza grešaka u učenju
rumunskog jezika kao stranog jezika
mogu pomoći u kreiranju posebnog kurikuluma. Greške se u dobroj meri mogu eliminisati korišćenjem posebnih metoda i vežbi, kao i inovacija u procesu nastave, jer je motivacija za učenje jezika mnogo veća.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Bzik, Davor. "JEZIK: A Cognitive Translation System Employing a Single, Visible Spectrum Tracking Detector." BYU ScholarsArchive, 2016. https://scholarsarchive.byu.edu/etd/5924.

Full text
Abstract:
A link between eye movement mechanics and the mental processing associated with text reading has been established in the past. The pausing of an eye gaze on a specific word within a sentence reflects correctness or fluency of a translated text. A cognitive translation system has been built employing a single, inexpensive web camera without the use of infrared illumination. It was shown that the system translates the text, detects rarely occurring and out-of-context words from eye gaze information, and provides solutions in real time while the user is still reading. The solutions are in form of a translation, definition or synonym for the word in question. The only effort required is that of reading.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Nela, Damjanovski. "Serbliš kao hibridni jezik među srpskom dijasporom u Kanadi: svojstva i upotreba." Phd thesis, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2013. http://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=100980&source=NDLTD&language=en.

Full text
Abstract:
Ova disertacija se usredsređuje na jezičke i vanjezičke opise srpsko-engleskog ili englesko-srpskog hibridnog jezika serbliša koji upotrebljavaju pripadnici mlađe generacije srpske dijaspore u Vankuveru. Tema zahvata oblast kontaktne i kontrastivne lingvistike, sociolingvistike, psiholingvistike i pragmatike i bavi se istražvanjem i opisom navedenog varijeteta na morfosintaksičkom, leksičkom (semantičkom i pragmatičkom), fonološkom i grafološkom nivou.Teorijsku podlogu ovog rada čine brojna proučavanja jezičkog kontakta sa lingvističkog, sociolingvističkog, pragmatičkog i psiholingvističkog aspekta, kako u svetu, tako i kod nas − u bivšoj Jugoslaviji i u Srbiji.Prvu fazu istraživanja predstavljalo je pilot-istraživanje koje je obuhvatilo pisane izvore na srpskom jeziku u Vankuveru, od kojih su najvažniji i najobimniji novine Kišobran koje su petnaest godina (od 1997. do 2012.) izlazile u Vankuveru. Podaci dobijeni ovim istraživanjem poslužili su kao osnova za sastavljanje upitnika za drugu fazu istraživanja.Analiza i opis serbliša kao varijeteta srpskog jezika zasniva se na građi dobijenoj u drugoj fazi istraživanja putem intervjua sa dvojezičnim ispitanicima i upitnika koji su ispitanici popunjavali. Prikupljena građa je analizirana i u odgovarajućim poglavljima predstavljena su svojstva ovog varijeteta na navedenim nivoima. Na kraju su izvedeni zaključci o svojstvima serbliša među pripadnicima mlađe generacije iseljenika, utvrđen je intenzitet i način uticaja engleskog jezika u konkretnoj kontaktnoj situaciji, ustanovljeni su slučajevi u kojima promene u jeziku nisu rezultat delovanja engleskog jezika, već nedovoljno naučenih aspekata srpskog jezika ili unutrašnjih tendencija u srpskom jeziku u matici i utvrđene su sličnosti i razlike u upotrebi jezika između dve ispitivane pogdrupe mlađe generacije govornika serbliša.Disertacije je podeljena u pet poglavlja. U prvom, uvodnom poglavlju dat je prikaz teme i ciljeva istraživanja i objašnjenje osnovnih termina. Drugo poglavlje daje prikaz teorijskih postavki istraživanja i pregled preovlađujućih stavova u literaturi. Metodi istraživanja, profil ispitanika, etički aspekti istraživanja, jezik na kojem je istraživanje vođeno, kao i prikupljanje i obrada podataka za korpus predstavljaju se u trećem poglavlju. U četvrtom poglavlju daje se analiza korpusa i diskusija dobijenih rezultata. U poslednjem, petom poglavlju daju se zaključna razmatranja sa rekapitulacijom rezultata istraživanja i implikacijama za dalja istraživanja.
This dissertation focuses on a linguistic and extralinguistic description of the Serbian-English or English-Serbian hybrid language Serblish as used by the younger generation of the Serbian diaspora in Vancouver. It encompasses the domains of contact and contrastive linguistics, sociolinguistics psycholinguistics and pragmatics and analyeses and describes this language variety at the morphosyntactic, lexical (semantic and pragmatic), phonological and graphological levels.Numerous studies of language contact from the linguistic, sociolinguistic, pragmatic and psycholinguistic aspects conducted around the world, as well as in the former Yugoslavia and in Serbia form the theoretical framework of this dissertation.The first stage of the research was a pilot research of written sources in the Serbian language in Vancouver, the most important and extensive being the Kišobran newspaper published in Vancouver over 15 years (from 1997 to 2012). The data obtained in this pilot study formed the basis for creating a questionnaire to be used in the second stage of the research.The analysis and description of Serblish as a variety of the Serbian language is based on the material obtained in the second stage of the research through interviews with bilingual research participants and through a questionnaire filled out by the participants. The collected material was analyzed, and the properties of this variety are presented in the corresponding chapters for each linguistic level. Finally, conclusions were drawn about the properties of Serblish as used by the younger generations of immigrants, the intensity and ways of the influence of English in the given language contact situation were specified, cases were determined where the observed changes are not a result of English influence, but stem from imperfect learning or from internally motivated changes in the Serbian language in the home country, and similarities and differences in the use of the language between the two generations were determined.This dissertation is divided into five chapters. The first, introductory chapter outlines the topic and goals of the research, as well as introducing the basic terminology. The second chapter presents the theoretical framework of the research and reviews the prevailing perspectives in the literature. Research methods, profile of the research participants, ethical issues and language mode in the research, as well as gathering and processing the corpus material are presented in the third chapter. The focus of the the fourth chapter is an analysis of the corpus and a discussion of the obtained results. The final, fifth chapter provides concluding remarks, summarizing the research findings and outlining implications for further research.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
More sources

Books on the topic "Jezik"

1

Staroslavenski jezik. 4th ed. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2003.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Naš jezik. Trst: Založništvo tržaškega tiska, 1986.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Mihaljević, Romeo. Noćni jezik. Zagreb: Mozaik knj., 2002.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Jezik poezije. Beograd: BIGZ, 1990.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Burić, Ahmed. Maternji jezik. Sarajevo: Šahinpašić, 2013.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Drugi jezik. Beograd: Stubovi kulture, 2003.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Katičić, Radoslav. Hrvatski jezik. Zagreb: Školska Knjiga, 2013.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Bosanski jezik. Sarajevo: Biblioteka Ključanin, 1991.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Simoniti, Veronika. Hudičev jezik. Ljubljana: LUD Literatura, 2011.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Jelena, Jovanović, Vujadinović Danica, and Institut za strane jezike (Belgrade, Serbia), eds. Srpskohrvatski jezik. Beograd: Institut za strane jezike, 1986.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
More sources

Book chapters on the topic "Jezik"

1

Aykut, Ksenija. "Turski — netipičan balkanski jezik." In Mapping Balkan Routes 2: Literary, Cultural and Linguistic Landscapes - European Perspectives, 81–94. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet, 2021. http://dx.doi.org/10.18485/mbr.2021.2.ch5.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Tadić, Marko, Dunja Brozović-Rončević, and Amir Kapetanović. "Hrvatski Jezik u Europskome Informacijskome Društvu." In White Paper Series, 9–22. Berlin, Heidelberg: Springer Berlin Heidelberg, 2012. http://dx.doi.org/10.1007/978-3-642-30882-6_3.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Božović, Đorđe. "Rod i jezik i mašinska inteligencija." In CLIMB. Culture, Language, Literary, Translation, Library and Information Studies, Teaching Methodology and Book History, 179–86. Београд: Универзитет у Београду, Филолошки факултет, 2017. http://dx.doi.org/10.18485/climb.2017.5.2.ch13.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Mišić, Danijela. "Recepcija engleskog romana za decu u prevodu na srpski jezik i percepcija jezika." In Филологија културе, 113–19. Београд: Универзитет у Београду, Филолошки факултет, 2016. http://dx.doi.org/10.18485/filkult.2016.2.ch8.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Pejović, Anđelka. "O rečnicima koji uključuju španski i srpski jezik." In Хиспанско наслеђе у мултикултуралном свету, 345–71. Београд: Филолошки факултет Универзитета у Београду, 2020. http://dx.doi.org/10.18485/legado_hispanico.2020.ch17.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Ristić Bojanić, Smiljana. "Problem prevođenja srpskih odnosno-prisvojnih prideva na turski jezik." In Оријенталистика јуче-данас-сутра, 151–67. Београд: Филолошки факултет Универзитета у Београду, 2019. http://dx.doi.org/10.18485/orijentalistika_jds.2019.ch11.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Kovač, Maja, and Sašo Puljarević. "Izzivi pri prevajanju kratke proze Ivana Cankarja v srbski jezik." In Цанкар и(н) ми, 16–38. Београд: Филолошки факултет Универзитета у Београду, 2019. http://dx.doi.org/10.18485/cankar_i(n)_mi.2019.ch2.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Polovina, Vesna. "Savremeni mediji – (dis)kontinuitet jezika." In Транскултуралност и библиотеке. 2 / 16. Међународна научна конференција MELISSA, Београд, 29. септембар - 1. октобар 2017., 13–22. Београд: Филолошки факултет, Универзитет у Београду, 2017. http://dx.doi.org/10.18485/melissa.2017.16.2.ch1.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Bene, Annamária. "Neke osobine digilekta mađarskog jezika." In Виртуелна култура, 89–96. Београд: Филолошки факултет, Универзитет у Београду, 2016. http://dx.doi.org/10.18485/melissa.2016.15.2.ch6.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Matić, Milena. "Metafore besa u srpskom jeziku." In Филологија културе, 269–85. Београд: Универзитет у Београду, Филолошки факултет, 2016. http://dx.doi.org/10.18485/filkult.2016.2.ch19.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Conference papers on the topic "Jezik"

1

Peričić, Helena. "Jezik ideologije i ideologija jezika u Desničinoj drami Ljestve Jakovljeve." In Desničini susreti 2010. Filozofski fakultet u Zagrebu, FF-Press, 2011. http://dx.doi.org/10.17234/desnicini_susreti2010.5.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Popović, Olivera, Radica Prokić - Cvetković, Uroš Lukić, Radomir Jovičić, and Dragan Cvetković. "Jezik struke: zavarivanje danas." In Synthesis 2015. Belgrade, Serbia: Singidunum University, 2015. http://dx.doi.org/10.15308/synthesis-2015-760-762.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Mićanović, Krešimir. "„Jedan narodni jezik i jedan jedinstven književni jezik“. Anketa Letopisa matice srpske i sastanak u Novom Sadu." In Desničini susreti 2018. Filozofski fakultet u Zagrebu, FF Press, 2019. http://dx.doi.org/10.17234/desnicini_susreti2018.10.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Erčulj, Vesna. "Veljavnost in zanesljivost merjenja velikih pet dimenzij osebnosti s krajšo različico Vprašalnika velikih pet dimenzij osebnosti." In Organizations at Innovation and Digital Transformation Roundabout: Conference Proceedings. University of Maribor Press, 2020. http://dx.doi.org/10.18690/978-961-286-388-3.12.

Full text
Abstract:
k Številne študije kažejo, da se z opravljanjem določenega poklica povezujejo osebnostne lastnosti delavcev. Med teorijami o osebnosti je med najbolj znanimi model Velikih pet. Po tem modelu je osebnost sestavljena iz petih dimenzij: ekstravertnost, sprejemljivost, vestnost, nevroticizem in odprtost. V slovenskem prostoru je za merjenje osebnostnih dimenzij na voljo prevedena in validirana izvirna različica vprašalnika s 132 trditvami. Obstajajo tudi krajše različice vprašalnika, ki pa še niso prirejene za slovenski prostor. Namen raziskave je bila validacija vprašalnika BFI-10, ki vključuje 10 trditev. Vprašalnik je bil preveden v slovenski jezik in nazaj v angleški jezik. Doseženo je bilo strinjanje prevajalcev, glede ustreznosti slovenskega prevoda. Prva faza validacije vprašalnika je potekala na vzorcu 139 študentov Fakultete za varnostne vede. V tej fazi je bila veljavnost in zanesljivost merjenja petih dimenzij osebnosti, preverjena s pomočjo eksploratorne faktorske analize in Cronbachovega koeficienta alfa. Podane so smernice za nadaljnje delo.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Becherelli, Alberto. "Hrvatska historija, jezik i kultura u izvještaju talijanskog konzula Brune Zuculina (1943)." In Intelektualci i rat 1939. – 1947.: zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2012. Dio 1. Filozofski fakultet u Zagrebu, FF-Press, 2013. http://dx.doi.org/10.17234/desnicini_susreti2012_1.dio.13.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Bošković, Valentina, and Maja Veljković Michos. "Komparativna analiza udžbenika za engleski i španski jezik na nižim godinama osnovnih akademskih studija na Univerzitetu Singidunum." In Sinteza 2018. Belgrade, Serbia: Singidunum University, 2018. http://dx.doi.org/10.15308/sinteza-2018-330-335.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Cvitković, Ivan. "ZAŠTO JE, I KOMU, ZAVNOBIH SPORAN?" In Međunarodna naučna konferencija-75. GODIŠNJICA PRVOG ZASJEDANJA ZAVNOBIH-a: POVIJESNA UTEMELJENOST OBNOVLJENE DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE U 20. I 21. STOLJEĆU. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2019. http://dx.doi.org/10.5644/pi2019.179.15.

Full text
Abstract:
Politička situacija u Bosni i Hercegovini u vrijeme ZAVNOBiH-a i danas (Nacionalizam; umiranje jedne i rađanje druge države; promjena vrijednosti; traženje političkih saveznika izvan Bosne i Hercegovine; ZAVNOBiH je bio alternativa, postoji li danas alternativa; strah; iluzije o “našoj” istini). Je li nacionalni ključ “zahrđao”? (Ustav iz 1910. godine; je li moguće u zemlji u kojoj se 96% stanovnika izjašnjava kao Bošnjaci, Hrvati, Srbi zanemariti nacionalni ključ; zna li se današnja politika odnositi prema nacionalnim i religijskim identitetima). O jeziku rode da ti pojem, o jeziku glupom tvom i mudrom mojem – Krleža (Kako se ZAVNOBiH odnosio prema pitanju jezika, a kako današnji političari). Kako je ZAVNOBiH odredio Bosnu i Hercegovinu? (Osvrt na dokumente, izlaganje R. Čolakovića). Odnos najistaknutijih srpskih i hrvatskih političara prema Bosni i Hercegovini 1943. i danas (Stavovi Đ. Pucara, R. Čolakovića, N. Mastilovića, B. Brajkovića, J. Grgurića i stavovi današnjih političara prema Bosni i Hercegovini). Odnos ZAVNOBiH-a prema religiji (Sudjelovanje svećenika na zasjedanjima ZAVNOBiH-a; odnos partizanskog pokreta prema prakticiranju religije; osnivanje Komisije za vjerska pitanja; o vjerskoj pouci u školama). Zaključna razmatranja.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Bošković, Valentina, Ivana Tomic, and Tijana Gajic. "Moodle u nastavi engleskog jezika." In Sinteza 2014. Belgrade, Serbia: Singidunum University, 2014. http://dx.doi.org/10.15308/sinteza-2014-480-483.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Radić Branisavljević, Marina, and Marina Milovanović. "Savremene tehnologije u nastavi stranih jezika." In Sinteza 2014. Belgrade, Serbia: Singidunum University, 2014. http://dx.doi.org/10.15308/sinteza-2014-500-504.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Mašić, Tarik, and Ivor Lincender. "NEUROVASKULARNI INFRAHIOIDNI REŽANJ ZA VOLJNU KONTRAKCIJU JEZIKA." In INTERDISCIPLINARNOST U DIJAGNOZI I TERAPIJI PREMALIGNIH I MALIGNIH LEZIJA ORALNIH SLUZNICA. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2016. http://dx.doi.org/10.5644/pi2016.165.09.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!

To the bibliography