Relevant bibliographies by topics / Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti

Contents

  1. Journal articles
  2. Books

Academic literature on the topic 'Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti'

Author: Grafiati
Published: 4 June 2021
Last updated: 1 August 2024

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the lists of relevant articles, books, theses, conference reports, and other scholarly sources on the topic 'Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Journal articles on the topic "Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti"

1

Pederin, Ivan. "Hrvatska u europskim savezima u pismima Franje Račkoga i Josipa Jurja Strossmayera Louisu Legeru." Croatica et Slavica Iadertina, no. 5 (January 18, 2017): 365. http://dx.doi.org/10.15291/csi.657.

Full text
Abstract:
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti otpočela je sa zamjenom publikacija s Institut de France 1869., nakon priznanja Hrvatske kao Kraljevine Hrvatske-Slavonije, poslije gotovo jednog stoljeća polemike s Mađarskom koja je smatrala da je Hrvatska Pars adnexa, a ne regnum socium Sacrae coronae. Tada je Franjo Rački kao predsjednik Akademije otpočeo dopisivanje s francuskim slavistom Louisom Legerom zbog zamjene publikacija; a Rački mu je preporučo i da nešto napiše o Hrvatskoj i o publikacijama Akademije. Rački je vidio srdačni savez između Francuske s jedne strane te Češke i Hrvatske s druge, što je bila posljedica ujedinjenja Njemačke, koje je izazvalo strah kod Račkoga i kod JosipaJurja Strossmayera. Rački je bio povjesnik, Strossmayer političar, a obojica su preporučala Legeru stvaranje političkog saveza i fronte za zaštitu od bojovnoga njemačkog i mađarskog nacionalizma.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Knežević, Anto. "Vinodolski Zakon 1288: Faksimil/Diplomatičko Izdanje/Kritički Tekst/ Tumačenje/rječnik. Edited by Josip Bratulić. Nacionalna i sveučilišna biblioteka; Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti and Pravni fakultet. Zagreb: Globus, 1988. 132 pp." Slavic Review 49, no. 4 (1990): 681–82. http://dx.doi.org/10.2307/2500584.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Jerkovich, George C. "Radovi O Zivotu I Djelu Jurja Križanića. Svezak 1: Juraj Križanić, Glazbeni Teoretik 17. Stoljeća. By Ivan Golub. Edited by Ivo Supičić et al. Zagreb: Jugoslavenska Akademija Znanosti i Umjetnosti. 1981. viii, 209 pp. Illustrations. Photographs. Cloth. - Radovi O Zivotu I Djelu Jurja Križanića. Svezak 2: Slavenstvo Jurja Križanića, O Tristotoj Godišnjici Križanićeve Smrti. By Ivan Golub. Edited by Marijan Matković et al. Zagreb: Jugoslavenska Akademija Znanosti i Umjetnosti, 1983. 104 pp. Cloth." Slavic Review 44, no. 1 (1985): 166–67. http://dx.doi.org/10.2307/2498305.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Vuk-Pavlović, Stanimir. "Razgovori s Pavlom Vuk-Pavlovićem." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 50, no. 1 (99) (June 18, 2024): 119–30. http://dx.doi.org/10.52685/pihfb.50.1(99).5.

Full text
Abstract:
Premda zanemaren u doba jugoslavenskog komunističkog režima, od hrvatske nezavisnosti zanimanje za život i djelo filozofa Pavla Vuk-Pavlovića (1894 – 1976) ne posustaje. Pisac se prisjeća razgovora sa svojim ocem o ljudima i događajima važnima za očev život i stvaralaštvo. Međunarodnim uspjesima između dva svjetska rata i dopisnom članstvu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u dobi od 34 godine unatoč, Vuk-Pavlovićeva karijera se na Sveučilištu u Zagrebu nije odmakla od zvanja docenta. Nezavisna Država Hrvatska ga je prisilnom mirovinom uklonila sa Sveučilišta i poništila njegovo članstvo u Akademiji. Po svršetku Drugog svjetskog rata vraćen je na Sveučilište, ali ne i u članstvo Akademije. Zbog nasilnog zahtjeva komunističkih studenata da predaje samo marksizam, Vuk-Pavlović odlazi sa Sveučilišta g. 1947. Među javno nepoznatim činjenicama iz Vuk-Pavlovićeva života, članak iznosi njegov stav o svojem židovskom nasljeđu, spor s lijevo usmjerenim piscem i intelektualcem Miroslavom Krležom, stav o Hrvatskom proljeću g. 1971. i zadnje osobno i stvaralački uspješne godine u Makedoniji. Načelo Vuk-Pavlovićeva života bio je stav da vlastitim životom mora potvrđivati vrijednost svoje filozofije.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Jerkovich, George C. "Sabrana Djela, Knjiga 1: Objasn'enje Vivodno O Pišme Slověnskom. By Juraj Križanić. Edited by Vladimir Stipetić et al. Introduction by Josip Hamm. Zagreb: Jugoslavenska Akademija Znanosti i Umjetnosti, 1983. 160 pp. Plates. Illustrations. Photographs. Tables. Cloth." Slavic Review 44, no. 2 (1985): 385–87. http://dx.doi.org/10.2307/2497822.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Fučkan, Jasmina. "Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu kao generator novih institucija u vrijeme ravnatelja Vladimira Tkalčića (1933. – 1952.)." Etnološka istraživanja, no. 27 (December 30, 2022): 36–56. http://dx.doi.org/10.32458/ei.27.3.

Full text
Abstract:
Dužnost upravljanja Muzejom za umjetnost i obrt Vladimira Tkalčića obuhvaća razdoblje od početka rujna 1933. do lipnja 1952. godine, vrijeme njegove profesionalne zrelosti – od pedesete godine života do umirovljenja. Rad donosi uvid u Tkalčićevu viziju razvoja institucije i realizirana dostignuća zahvaljujući kojima su se već tijekom njegova života iz Muzeja za umjetnost i obrt izdvajali sistemi praksi i formirali fundusi ishodišni za uspostavu novih institucija u Zagrebu, poput konzervatorsko-restauratorske radionice Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Muzeja Srba u Hrvatskoj i Tehničkog muzeja. Pregledom fonda dokumentacije Muzeja za umjetnost i obrt, ponajprije Tkalčićeve ostavštine i urudžbenih zapisnika iz godina njegova mandata, dobiva se uvid u kontekstualni mozaik njegovih kompleksnih nastojanja kao i u sklop karakternih kvaliteta koje su podržavale načela stručne etike.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Filipi, Goran. "Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti." Croatica et Slavica Iadertina 16, no. 1 (March 1, 2021): 147–63. http://dx.doi.org/10.15291/csi.3236.

Full text
Abstract:
U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima za za- činsko i ljekovito bilje. Autor je provodio ankete od 1984. do 2002. (uz više telefonskih provjera tijekom pisanja ovoga rada). Obuhvaćeni su nazivi iz svih mjesta u kojima se još uvijek govori istrorumunjski (Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli i Kostrčan). Obrađeno je 16 fitonima, uz dva oblika jedne hibridne sintagme, koje smo dobili kao odgovore na 13 pitanja – obrađeno je nešto više oblika jer smo na dva pitanja kao odgovor dobili sinonimne oblike, uz jednu sintagmu čiji su svi elementi obrađeni i pojedinačno. Termini su obrađeni leksikološki i etimološki. Svaki se oblik uspore- đuje i potvrđuje s građom iz svih istrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora koji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dolazi usporedbom istrorumunjskih oblika sa sličnim u okolnim čakavskim i, eventualno, slovenskim govorima u Istri, ali i u čakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije, odnosno s riječima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je riječ o izvornim riječima.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Oršolić, Tado. "Pokušaj eksproprijacije i obnova samostana sestara benediktinki i crkve sv. Marije u Zadru (1943. – 1970.)." Croatica Christiana periodica 45, no. 88 (2021): 115–42. http://dx.doi.org/10.53745/ccp.45.88.7.

Full text
Abstract:
U radu se temeljem arhivskih izvora analizira obnova samostana i crkve sv. Marije u Zadru. Samostan i crkva su tijekom angloameričkog bombardiranja Zadra porušeni 1943./1944., a ondašnje vlasti su 1945. nisu uspjele u svom naumu da svu imovinu i kompleks samostana sv. Marije stave pod privremenu državnu upravu. Od 1948. godine uz pomoć i inicijativu tadašnjeg vodstva Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti započete su pripreme za obnovu. Crkva sv. Marije je do 1959. uglavnom obnovljena, ali samostan nije pa su 1960. sestre benediktinke uputile molbu za obnovom. Obnovu su priječile gradske vlasti pod izgovorom da je prema novom urbanističkom planu na tom mjestu planirana gradnja muzeja. Nakon godina pregovora s gradskim i republičkim organima dozvola za obnovu je ipak dobivena 1968. godine. Gradnja obnove samostana trajala je do 1970. godine kada su se benediktinke nakon dvadeset šest godina vratile u svoj samostan. U kompleksu sv. Marije na njihovu zemljištu 1972. izgrađena je zgrada u kojoj je smješten muzej crkvene umjetnosti u Zadru, službeno otvoren 1976. godine.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Raukar, Tomislav. "Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i historiografija o hrvatskom srednjovjekovlju." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, no. 53 (2018): 37–58. http://dx.doi.org/10.21857/m3v76t6wky.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Pederin, Ivan. "Pisma Franje Račkoga u Prag pisma Franje Račkoga františeku palackom, Josefu Jirečeku i Aloisu Vojtěhu Šemberi." Croatica et Slavica Iadertina, no. 4 (January 18, 2017): 347. http://dx.doi.org/10.15291/csi.616.

Full text
Abstract:
Dopisivanje opsiže razdoblje od 1858 do 1889. Rački piše kao siromašni intelektualac iz politički jedva definirane zemlje. Pisao je pisma najprije iz Rima gdje je istraživao srednjovjekovne hrvatske putopise. Njegov boravak u inozemstvu plaćao je rodoljubni biskup u Đakovu J. J. Strossmayer. Rački je pisao češkom rodoljubu, ocu češke nacije Františeku Palackom koji je bio naklonjen Hrvatima i hrvatskim preporodnim gibanjima, a ta gibanja slijedila su češki preporod sa oko četrdeset godina zakašnjenja. U Palackom je Rački našao prijatelja punog razumijevanja. Onda nalazimo Račkoga kao visokog činovnika koji se bavi izgradnjom hrvatskog znanstvenog aparata. On je k tome i predsjednik tada Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti koji organizira i hrvatsko školstvo i u tim stvarima obraća se za pomoć Josefu Jirečeku činovniku bečkog ministarstva koji mu je pomogao da novoosnovano Sveučilište Franje Josipa u Zagrebu, glavnom gradu Kraljevine Hrvatske-Slavonije koja je dobila priznanje Nagodbom 1868. dobije i dva profesora iz Praga.Rački je potom pisao pisma Aloisu V. Šemberi jer je želio kupiti knjižnicu njegovog pokojnog oca koji je bio liječnik. Nije uspio i slijedio je sukob s nekim vladinim nadleštvima, a Rački se trudio da nađe punomoćnika što će nabaviti egiptološku zbirku domaršala baruna Alexandera Kollera s novcem đakovačkog biskupa Strossmayera i grofice Elisabete Drašković.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
More sources

Books on the topic "Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti"

1

Ciban, Ljiljanka, and Vlasta Krpan. Popis izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1867-1985: U povodu 120. godišnjice osnutka Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1986.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Nisitea, Arhiv profesora Petra. Inventar Arhiva profesora Petra Nisitea. Stari Grad: Centar za zaštitu kulturne baštine, 1986.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Drago, Galić, and Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti., eds. Arhitekti članovi JAZU. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1991.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

crkva, Srpska pravoslavna. Zakonopravilo: Ili Nomokanon Svetoga Save : Ilovichki prepis 1262. godina : fototipija. Dec̆je Novine: G. Milanovic, 1991.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

1169-1237, Sava Saint, and Petrovič Miodrag, eds. Zakonopravilo, ili, Nomokanon svetoga Save: Ilovički prepis 1262. godina : fototipija. Gornji Milanovac: Dečje novine, 1991.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Slobodan, Kaštela, ed. 120 godina Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1986.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Ljiljanka, Ciban, Krpan Vlasta, and Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti., eds. Popis izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1867-1985: U povodu 120. godišnjice osnutka Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1986.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Hrvoje, Požar, and Filipović Rudolf, eds. 125 godina Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti: 1866-1991. Zagreb: Hrvatska Akademia znanosti i umjetnosti, 1991.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti., ed. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti =: Croatian Academy of Arts and Sciences. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1998.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Koščević, Antonija Tkalčić. Sjećanja na prve generacije Umjetničke akademije u Zagrebu. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Arhiv za likovne umjetnosti, 2007.

Find full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
More sources
You might also be interested in the extended bibliographies on the topic 'Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti' for particular source types:
Journal articles Books
We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!

To the bibliography