Relevant bibliographies by topics / Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti / Journal articles

To see the other types of publications on this topic, follow the link: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Journal articles on the topic 'Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti'

Author: Grafiati

Published: 4 June 2021

Last updated: 1 August 2024

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the top 16 journal articles for your research on the topic 'Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.

Pederin, Ivan. "Hrvatska u europskim savezima u pismima Franje Račkoga i Josipa Jurja Strossmayera Louisu Legeru." Croatica et Slavica Iadertina, no. 5 (January 18, 2017): 365. http://dx.doi.org/10.15291/csi.657.

Full text

Abstract:

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti otpočela je sa zamjenom publikacija s Institut de France 1869., nakon priznanja Hrvatske kao Kraljevine Hrvatske-Slavonije, poslije gotovo jednog stoljeća polemike s Mađarskom koja je smatrala da je Hrvatska Pars adnexa, a ne regnum socium Sacrae coronae. Tada je Franjo Rački kao predsjednik Akademije otpočeo dopisivanje s francuskim slavistom Louisom Legerom zbog zamjene publikacija; a Rački mu je preporučo i da nešto napiše o Hrvatskoj i o publikacijama Akademije. Rački je vidio srdačni savez između Francuske s jedne strane te Češke i Hrvatske s druge, što je bila posljedica ujedinjenja Njemačke, koje je izazvalo strah kod Račkoga i kod JosipaJurja Strossmayera. Rački je bio povjesnik, Strossmayer političar, a obojica su preporučala Legeru stvaranje političkog saveza i fronte za zaštitu od bojovnoga njemačkog i mađarskog nacionalizma.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Knežević, Anto. "Vinodolski Zakon 1288: Faksimil/Diplomatičko Izdanje/Kritički Tekst/ Tumačenje/rječnik. Edited by Josip Bratulić. Nacionalna i sveučilišna biblioteka; Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti and Pravni fakultet. Zagreb: Globus, 1988. 132 pp." Slavic Review 49, no. 4 (1990): 681–82. http://dx.doi.org/10.2307/2500584.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Jerkovich, George C. "Radovi O Zivotu I Djelu Jurja Križanića. Svezak 1: Juraj Križanić, Glazbeni Teoretik 17. Stoljeća. By Ivan Golub. Edited by Ivo Supičić et al. Zagreb: Jugoslavenska Akademija Znanosti i Umjetnosti. 1981. viii, 209 pp. Illustrations. Photographs. Cloth. - Radovi O Zivotu I Djelu Jurja Križanića. Svezak 2: Slavenstvo Jurja Križanića, O Tristotoj Godišnjici Križanićeve Smrti. By Ivan Golub. Edited by Marijan Matković et al. Zagreb: Jugoslavenska Akademija Znanosti i Umjetnosti, 1983. 104 pp. Cloth." Slavic Review 44, no. 1 (1985): 166–67. http://dx.doi.org/10.2307/2498305.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Vuk-Pavlović, Stanimir. "Razgovori s Pavlom Vuk-Pavlovićem." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 50, no. 1 (99) (June 18, 2024): 119–30. http://dx.doi.org/10.52685/pihfb.50.1(99).5.

Full text

Abstract:

Premda zanemaren u doba jugoslavenskog komunističkog režima, od hrvatske nezavisnosti zanimanje za život i djelo filozofa Pavla Vuk-Pavlovića (1894 – 1976) ne posustaje. Pisac se prisjeća razgovora sa svojim ocem o ljudima i događajima važnima za očev život i stvaralaštvo. Međunarodnim uspjesima između dva svjetska rata i dopisnom članstvu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u dobi od 34 godine unatoč, Vuk-Pavlovićeva karijera se na Sveučilištu u Zagrebu nije odmakla od zvanja docenta. Nezavisna Država Hrvatska ga je prisilnom mirovinom uklonila sa Sveučilišta i poništila njegovo članstvo u Akademiji. Po svršetku Drugog svjetskog rata vraćen je na Sveučilište, ali ne i u članstvo Akademije. Zbog nasilnog zahtjeva komunističkih studenata da predaje samo marksizam, Vuk-Pavlović odlazi sa Sveučilišta g. 1947. Među javno nepoznatim činjenicama iz Vuk-Pavlovićeva života, članak iznosi njegov stav o svojem židovskom nasljeđu, spor s lijevo usmjerenim piscem i intelektualcem Miroslavom Krležom, stav o Hrvatskom proljeću g. 1971. i zadnje osobno i stvaralački uspješne godine u Makedoniji. Načelo Vuk-Pavlovićeva života bio je stav da vlastitim životom mora potvrđivati vrijednost svoje filozofije.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Jerkovich, George C. "Sabrana Djela, Knjiga 1: Objasn'enje Vivodno O Pišme Slověnskom. By Juraj Križanić. Edited by Vladimir Stipetić et al. Introduction by Josip Hamm. Zagreb: Jugoslavenska Akademija Znanosti i Umjetnosti, 1983. 160 pp. Plates. Illustrations. Photographs. Tables. Cloth." Slavic Review 44, no. 2 (1985): 385–87. http://dx.doi.org/10.2307/2497822.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Fučkan, Jasmina. "Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu kao generator novih institucija u vrijeme ravnatelja Vladimira Tkalčića (1933. – 1952.)." Etnološka istraživanja, no. 27 (December 30, 2022): 36–56. http://dx.doi.org/10.32458/ei.27.3.

Full text

Abstract:

Dužnost upravljanja Muzejom za umjetnost i obrt Vladimira Tkalčića obuhvaća razdoblje od početka rujna 1933. do lipnja 1952. godine, vrijeme njegove profesionalne zrelosti – od pedesete godine života do umirovljenja. Rad donosi uvid u Tkalčićevu viziju razvoja institucije i realizirana dostignuća zahvaljujući kojima su se već tijekom njegova života iz Muzeja za umjetnost i obrt izdvajali sistemi praksi i formirali fundusi ishodišni za uspostavu novih institucija u Zagrebu, poput konzervatorsko-restauratorske radionice Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Muzeja Srba u Hrvatskoj i Tehničkog muzeja. Pregledom fonda dokumentacije Muzeja za umjetnost i obrt, ponajprije Tkalčićeve ostavštine i urudžbenih zapisnika iz godina njegova mandata, dobiva se uvid u kontekstualni mozaik njegovih kompleksnih nastojanja kao i u sklop karakternih kvaliteta koje su podržavale načela stručne etike.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Filipi, Goran. "Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti." Croatica et Slavica Iadertina 16, no. 1 (March 1, 2021): 147–63. http://dx.doi.org/10.15291/csi.3236.

Full text

Abstract:

U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima za za- činsko i ljekovito bilje. Autor je provodio ankete od 1984. do 2002. (uz više telefonskih provjera tijekom pisanja ovoga rada). Obuhvaćeni su nazivi iz svih mjesta u kojima se još uvijek govori istrorumunjski (Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli i Kostrčan). Obrađeno je 16 fitonima, uz dva oblika jedne hibridne sintagme, koje smo dobili kao odgovore na 13 pitanja – obrađeno je nešto više oblika jer smo na dva pitanja kao odgovor dobili sinonimne oblike, uz jednu sintagmu čiji su svi elementi obrađeni i pojedinačno. Termini su obrađeni leksikološki i etimološki. Svaki se oblik uspore- đuje i potvrđuje s građom iz svih istrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora koji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dolazi usporedbom istrorumunjskih oblika sa sličnim u okolnim čakavskim i, eventualno, slovenskim govorima u Istri, ali i u čakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije, odnosno s riječima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je riječ o izvornim riječima.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Oršolić, Tado. "Pokušaj eksproprijacije i obnova samostana sestara benediktinki i crkve sv. Marije u Zadru (1943. – 1970.)." Croatica Christiana periodica 45, no. 88 (2021): 115–42. http://dx.doi.org/10.53745/ccp.45.88.7.

Full text

Abstract:

U radu se temeljem arhivskih izvora analizira obnova samostana i crkve sv. Marije u Zadru. Samostan i crkva su tijekom angloameričkog bombardiranja Zadra porušeni 1943./1944., a ondašnje vlasti su 1945. nisu uspjele u svom naumu da svu imovinu i kompleks samostana sv. Marije stave pod privremenu državnu upravu. Od 1948. godine uz pomoć i inicijativu tadašnjeg vodstva Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti započete su pripreme za obnovu. Crkva sv. Marije je do 1959. uglavnom obnovljena, ali samostan nije pa su 1960. sestre benediktinke uputile molbu za obnovom. Obnovu su priječile gradske vlasti pod izgovorom da je prema novom urbanističkom planu na tom mjestu planirana gradnja muzeja. Nakon godina pregovora s gradskim i republičkim organima dozvola za obnovu je ipak dobivena 1968. godine. Gradnja obnove samostana trajala je do 1970. godine kada su se benediktinke nakon dvadeset šest godina vratile u svoj samostan. U kompleksu sv. Marije na njihovu zemljištu 1972. izgrađena je zgrada u kojoj je smješten muzej crkvene umjetnosti u Zadru, službeno otvoren 1976. godine.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Raukar, Tomislav. "Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i historiografija o hrvatskom srednjovjekovlju." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, no. 53 (2018): 37–58. http://dx.doi.org/10.21857/m3v76t6wky.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Pederin, Ivan. "Pisma Franje Račkoga u Prag pisma Franje Račkoga františeku palackom, Josefu Jirečeku i Aloisu Vojtěhu Šemberi." Croatica et Slavica Iadertina, no. 4 (January 18, 2017): 347. http://dx.doi.org/10.15291/csi.616.

Full text

Abstract:

Dopisivanje opsiže razdoblje od 1858 do 1889. Rački piše kao siromašni intelektualac iz politički jedva definirane zemlje. Pisao je pisma najprije iz Rima gdje je istraživao srednjovjekovne hrvatske putopise. Njegov boravak u inozemstvu plaćao je rodoljubni biskup u Đakovu J. J. Strossmayer. Rački je pisao češkom rodoljubu, ocu češke nacije Františeku Palackom koji je bio naklonjen Hrvatima i hrvatskim preporodnim gibanjima, a ta gibanja slijedila su češki preporod sa oko četrdeset godina zakašnjenja. U Palackom je Rački našao prijatelja punog razumijevanja. Onda nalazimo Račkoga kao visokog činovnika koji se bavi izgradnjom hrvatskog znanstvenog aparata. On je k tome i predsjednik tada Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti koji organizira i hrvatsko školstvo i u tim stvarima obraća se za pomoć Josefu Jirečeku činovniku bečkog ministarstva koji mu je pomogao da novoosnovano Sveučilište Franje Josipa u Zagrebu, glavnom gradu Kraljevine Hrvatske-Slavonije koja je dobila priznanje Nagodbom 1868. dobije i dva profesora iz Praga.Rački je potom pisao pisma Aloisu V. Šemberi jer je želio kupiti knjižnicu njegovog pokojnog oca koji je bio liječnik. Nije uspio i slijedio je sukob s nekim vladinim nadleštvima, a Rački se trudio da nađe punomoćnika što će nabaviti egiptološku zbirku domaršala baruna Alexandera Kollera s novcem đakovačkog biskupa Strossmayera i grofice Elisabete Drašković.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Barber-Keršovan, Alenka. "Spomenici glagoljaškog pjevanja. Vol. 1. Glagoljaško pjevanje u Poljicama kod Splita. By Stjepan Stepanov. Zagreb: Jugoslavenska Akademija Znanosti i Umjetnosti, 1983. 389 pp. - Povijest i tradicije otoka Zlarin. Edited by J. Bezić, M. Bošković-Stulli, Z. Rajković, D. Richtman-Auguštin. Zagreb: Istrazivanje Folklora Instituta za Filologija i Folkloristiku, 1982. 677 pp. - Pisme novljanskog kola i druge narodne pisme. By D. Babić, D. Ježić, J. Sokolić-Kozarić. Novi Vinodolski: Narodna Čitaonica, 1977. 321 pp." Popular Music 5 (January 1985): 278–83. http://dx.doi.org/10.1017/s0261143000002130.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Idžojtić, Marilena, Igor Poljak, Maja Anastazija Kovačević, Ivan Šimić, and Igor Anić. "Dendrološke značajke Arboretuma Trsteno." Šumarski list 143, no. 3-4 (April 24, 2019): 125–42. http://dx.doi.org/10.31298/sl.143.3-4.3.

Full text

Abstract:

Arboretum Trsteno je povijesni ladanjski posjed s perivojima, starim maslinicima i prirodnom vegetacijom, kojim upravlja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Povijest ladanjske cjeline može se pratiti od 1494. godine, a Arboretum površine 28 ha osnovan je 1948. godine. Radi utvrđivanja sadašnjega bogatstva drvenastih svojti, biljke su determinirane tijekom 2017. i 2018. godine. Napravljena je dendrološka analiza te je učinjena usporedba sadašnjega bogatstva dendroflore u odnosu na literaturne podatke dostupne iz sredine i kraja prošloga, kao i početka ovoga stoljeća. U Arboretumu Trsteno sada raste 317 drvenastih svojti, od čega je 233 vrsta, 8 podvrsta, 2 varijeteta, 10 križanaca i 64 kultivara. Svojte pripadaju u 179 različitih rodova iz 82 porodice. Golosjemenjača je 19 svojti, a kritosjemenjača 298 svojti. Svojti autohtonih u Hrvatskoj je 84, odnosno 26 %, a među njima prevladavaju mediteranske biljke. Od egzotičnih vrsta i podvrsta, odnosno onih koje rastu isključivo izvan europskoga kontinenta, najviše je azijskih vrsta (64), zatim slijede vrste s područja Amerike (45 vrsta), Afrike (14 vrsta) i Australije (6 vrsta). Jedinstvene ili vrlo rijetko prisutne svojte u Hrvatskoj su npr. Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don, A. karoo Hayne, Albizia amara (Roxb.) B. Boivin, Callitris preisii Miq., Casuarina cunninghamiana Miq., Persea indica (L.) Spreng., Retama sphaerocarpa Raf., Schinus weinmannifolius Engl. i Vitex negundo var. heterophylla (Franch.) Rehder. Od prvog popisa biljaka prije 65 godina do danas u Arboretum su unošene nove svojte. Ukupan broj svojti povećan je s 226 na 317. Tome je znantno pridonijelo obogaćanje zbirki pojedinih rodova, ali također i revizije prijašnjih determinacija koje su donijele na svjetlo brojne stare kultivare, kao npr. rodova Olea, Citrus, Aloe, Pelargonium i dr. Svojti koje su se od popisa 1953. godine do danas zadržale u Arboretumu je 148, što znači da je od današnjih 317 svojti nešto manje od pola bilo u Arboretumu i prije 65 godina. To je posljedica djelovanja niza čimbenika, uključujući klimu, uvjete uzgoja, požare, ali i bolesti i štetnike. Egzotične biljke toplih područja drugih kontinenata uglavnom su dobro prilagođene na stanišne uvjete u Arboretumu, međutim, povremeno stradaju od ekstremno niskih temperatura koje traju više dana. Arboretum Trsteno jedini je naš arboretum koji je pod upravom znanstvene institucije – Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te ispunjava zadatke postavljene pred povijesni arboretum u suvremenom svijetu.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Wróbel, Piotr. "Nenad Vekarić, Vlastela grada Dubrovnika. Korijeni, struktura i razvoj dubrovačkog plemstva, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Posebna izdanja, knj. 17 sv. 1, Zagreb-Dubrovnik 2011, ss. 347." Balcanica Posnaniensia Acta et studia 19 (January 1, 2012): 326. http://dx.doi.org/10.14746/bp.2012.19.28.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Tičić, Martina. "Prikaz knjige: “Međunarodno privatno pravo – interakcija međunarodnih, europskih i domaćih propisa”, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, Zagreb, 2020." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 71, no. 2 (June 24, 2021): 291–94. http://dx.doi.org/10.3935/zpfz.71.2.07.

Full text

Abstract:

U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljena je u srpnju 2020. godine knjiga Međunarodno privatno pravo – interakcija međunarodnih, europskih i domaćih propisa. Ova knjiga zbornik je radova s istoimenog okruglog stola održanog 29. listopada 2019. godine u palači Akademije u Zagrebu, koji je bio organiziran u povodu stupanja na snagu Zakona o međunarodnom privatnom pravu (dalje u tekstu: ZMPP). Knjiga je pedeset i druga u sklopu nakladničkog niza Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava pod nazivom Modernizacija prava. Urednici su akademik Jakša Barbić i prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić. Knjiga se sastoji od devet tema koje su na okruglom stolu izložili profesori pravnih fakulteta i pravni praktičari diljem Hrvatske. Sve se tiču pitanja iz okvira uredaba Europske unije te novog ZMPP-a. Iako dijele istu dodirnu točku, teme su raznolike, od samog upućivanja na propise europskog i međunarodnog privatnog prava, sve do povezivanja materije s pitanjem zaštite ljudskih prava. Nudi se pregršt različitih perspektiva, od izlaganja znanstvenika do praktičnih iskustava iz pravosuđa, čime se uspjela izbjeći jednostranost u pristupu materiji. Dodatnu važnost knjizi daju mnogobrojni primjeri te analiza prakse europskih i hrvatskih sudova, koji daju životnost teorijskim razmatranjima. Ova knjiga će stoga biti iznimno korisna svim stručnjacima koji proučavaju ili praktičarima koji izravno dolaze u doticaj s europskim i međunarodnim privatnim pravom. U predgovoru akademik Jakša Barbić ističe razloge održavanja okruglog stola i napominje kako je donošenje ZMPP-a izazvalo velike promjene u izvorima međunarodnog privatnog prava te stoga naglašava važnost znanstvene obrade procesa kao što su utvrđivanje nadležnosti sudova i mjerodavnog prava te priznanje i ovrha stranih odluka. Ukratko ističe što je prethodilo donošenju ZMPP-a te upozorava na nekoliko pitanja koja se postavljaju, primjerice, mogućnost stranačke autonomije u određivanju mjerodavnog prava, ograničenje autonomije država članica da uređuju pitanja s područja stvarnog prava te utjecaj ljudskih prava na međunarodno privatno pravo. Također ističe kako će čitateljima biti posebno zanimljivo praktično viđenje primjene uredaba Europske unije koje je izloženo u nastavku knjige. Ova knjiga sastoji se od pet uvodnih članaka i četiri članka umješača.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

"ilija mitić. Dubrovačka država u medunarodnoj zajednici: od 1358 do 1815 [The Dubrovnik State in the International Community: From 1358 to 1815]. (Nakladni Zavod Matice Hrvatske.) Zagreb: Jugoslavenska Akademija Znanosti i Umjetnosti. Pp. 299." American Historical Review, December 1990. http://dx.doi.org/10.1086/ahr/95.5.1579.

Full text

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

Radeka, Igor. "Pedagogija Stjepana Matičevića: Povodom stotinu i četrdesete godišnjice rođenja i osamdesete godišnjice smrti." Acta Iadertina 17, no. 2 (February 26, 2021). http://dx.doi.org/10.15291/ai.3210.

Full text

Abstract:

U članku koji slijedi analizira se život i rad Stjepana Matičevića (1880. – 1940.). Potječe iz ugledne građanske obitelji iz Srijemske Mitrovice. Nakon završetka studija filozofije, klasične filologije i povijesti te stjecanja doktorata znanosti iz filozofije, gimnazijski je profesor u Osijeku i Senju, a nakon toga profesor u Kraljevskoj muškoj gornjogradskoj učiteljskoj školi u Zagrebu. Vanjsku suradnju s Mudroslovnim fakultetom, uz istovremeni honorarni rad na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, na kraju zamjenjuje stalnim namještenjem na Mudroslovnom fakultetu (od 1926. Filozofski fakultet) Sveučilišta u Zagrebu od 1920.do kraja svog života. Nakon Franje pl. Markovića i Đure Arnolda, prvih sveučilišnih profesora koji predaju pedagogiju kao dio filozofije na Fakultetu studentima nastavničkih studija, Stjepan Matičević izdvaja je iz filozofije kao samostalnu znanstvenu disciplinu – poput Johanna FriedrichaHerbarta koji pedagogiju afirmira kao samostalnu znanost u svijetu. Matičević utemeljuje prvi studij pedagogije u Hrvatskoj 1928. godine, od kada se stječu i doktorati znanosti iz tog područja u Hrvatskoj. U osam knjiga i sedamdeset objavljenih članaka na originalan način fundira pedagogijsku znanost. Stjepan Matičević prvi je i ujedno najugledniji sveučilišni profesor pedagogije u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova. Uz angažman u mnogim prosvjetnim, sveučilišnim i kulturnim organizacijama prvi jei do sada jedini pedagog koji je bio stalni član Jugoslavenske/Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles

We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!