Academic literature on the topic 'Kognitiv nivå'

U radu je prikazano pilot istraživanje usmereno na pronalaženje strukture razlika u afektivno-motivacionim dispozicijama sportista, s obzirom na vrstu sporta kojom se bave i nivo uspešnosti. Pod afektivno-motivacionim dispozicijama se podrazumevaju sledeće osobine: ekstraverzija-introerzija, neuroticizam, psihoticizam, sklonost ka davanju socijalno poželjnih odgovora, kognitivna anksioznost, somatska anksioznost, sportsko samopouzdanje, postignuće, pozitivne i negativne emocionalne reakcije u momentima postignuća. Na uzorku od 69 ispitanika (31 rvač - aciklični sport, 18 veslača i 20 plivača - ciklični sportovi) oba pola, uzrasta od 15 do 27 godina, različitog sportskog učinka (34 vrhunskih, 35 prosečnih) primenjeni su: Ajzenkov inventar ličnosti (EPQ), Martensov test kompetitivne anksioznosti (CSAI-2) i Lazarevićev test motiva sportskog postignuća (MSP). Za potrebe istraživanja korišćen je transverzalni metod, a pri obradi podataka korišćene su univarijantne (t-test i ANOVA) i multivarijantne (kanonička diskriminativna analiza) analize. Rezultati ukazuju na strukturu razlika u afektivno-motivacionim dispozicijama sportista s obzirom na vrstu sporta kojom se bave (sportisti acikličnih sportova imaju izraženiju kognitivnu anksioznost, težnju ka postignuću i prateće pozitivne, odnosno negativne emocionalne reakcije u momentima postignuća) i nivo uspešnosti (prosečni sportisti imaju izraženiju ekstraverziju i sportsko samopouzdanje, dok im je niže izražena somatska anksioznost i neuroticizam nego kod vrhunskih sportista).

Olovo je toksični teški metal čija je široka upotreba dovela do zagađenja u životnoj sredini i zdravstvenih problema. Deca su posebno ugrožena, s obzirom da je olovo najveći efekat ima tokom njihovog razvoja, a moguća je kumulativna izloženost iz različitih izvora. Nivoi preko 70 mikrograma po decilitru krvi mogu dovesti do encefalopatije i smrti deteta. Niži nivoi dovode do smanjene kognitivne sposobnosti i promena u ponašanju. Cilj ove studije bio je utvrđivanje nivoa olova u krvi kod dece koja žive u blizini fabrike za reciklažu akumulatora u Zajači, i upoređivanje ovih vrednosti sa limitima koje već nekoliko decenija propisuje Centar za kontrolu bolesti u Sjedinjenim Američkim Državama. Studija je izvedena u decembru 2011. godine u Zajači. Deca i roditelji su ispunili upitnik u vezi sa mestom stanovanja, zanimanjem roditelja, udaljenošću od fabrike, kao i različitim simptomima koji su se javljali kod dece. Od svakog deteta je uzet uzorak krvi u kom je meren nivo olova. U studiji je učestvovalo 75 dece iz Zajače. Prosečna udaljenost od fabrike za reciklažu bila je 300 metara. Samo 13% dece iz Zajače imalo je nivo olova u krvi niži od limita Centra za kontrolu bolesti od 10 mikrograma po decilitru krvi iz 1991. godine, dok je samo jedno dete imalo nivo niži od limita od 5 mikrograma po decilitru krvi iz 2012. godine. Čak 26 dece (34%) imalo je nivo od preko 20 mikrograma olova u decilitru krvi. Visoki nivoi olova u krvi negativno utiču na kognitivnu sposobnost dece, što se najčešće meri standardizovanim IQ testom. To utiče na uspeh u školi, postignuti nivo obrazovanja, a samim tim u uspeh na tržištu rada, te je negativno povezan sa potencijalnim prihodima i standardom kasnije u životu.

U radu je prikazan novokonstruisani upitnik o seksualnom ponašanju - SP, koji obuhvata različite i relevantne aspekte seksualnog ponašanja (bihejvioralni, kognitivni, emocionalni i sociokulturalni aspekt). U tom smeru, cilj ovog istraživanja je utvrđivanje latentne strukture predloženog upitnika i ispitivanje efekata sociodemografskih karakteristika na dobijene dimenzije seksualnog ponašanja. Uzorak su činila 233 ispitanika, pri čemu se vodio računa da broj ispitanika bude relativno ujednačen s obzirom na pol, uzrast, nivo obrazovanja i veličinu mesta stanovanja. Primenjen upitnik sadrži 70 ajtema različitog tipa odgovaranja, koji referiraju na bihejvioralni, kognitivni, motivacioni i emocionalni aspekt seksualnog ponašanja. Analizom glavnih komponenti ekstrahovano je šest komponenti koje su imenovane na sledeći način: fantaziranje o seksu, bogatstvo seksualnog iskustva, sklonost nekoitalnoj seksualnoj igri, sklonost parafilijama, sklonost seksu na neuobičajenim mestima i sklonost neobaveznom seksu. Rezultati ukazuju da postoje značajni multivarijatni glavni efekti pola i veličine mesta stanovanja, kao i moderatorski efekat veličine mesta stanovanja na relacije između starosti i dimenzija seksualnog ponašanja, kao i pola i dimenzija seksualnog ponašanja. Nalazi su tumačeni u kontekstu biosocijalnog modela seksualnosti.

Pojam socijalna participacija predstavlja kvalitet interakcije između individue i njenog okruženja. Danas se uspešno participovanom osobom smatra pojedinac koji je aktivno uključen u život zajednice a ne osoba koja samo može ili želi da se uključi u aktivnosti sredine u kojoj živi. Cerebralna paraliza (CP) podrazumeva pre svega poremećaj razvoja pokreta i posture sa čestim dodatnim simptomima kao što su senzorna, intelektualna, govorna, druga neurološka oštećenja, psihološke i emocionalne smetnje. S obzirom na činjenicu da je ustanovljeno da je kvalitet participacije učenika sa CP u školskom okruženju veoma važan indikator njihove uspešne društvene participacije u budućnosti, smatramo da je dublje razumevanje faktora koji utiču na njihovu društvenu uključenost tokom osnovnoškolskog obrazovanja od velikog značaja za unapređenje kvaliteta njihovog života. Glavni cilj ovog rada je da identifikuje faktore koji unapred mogu da determinišu kvalitet socijalne participacije učenika sa CP u osnovnim školama u Srbiji. Studija obuhvata 75 dece sa CP između 6 i 12 godina koja pohađaju osnovne škole od prvog do šestog razreda u četiri oblasti Republike Srbije. Glavni upitnik korišćen u ovom istraživanju je prvi i treći deo upitnika The School function assessment (prev. Procena školskog funkcionisanja). Takođe su uzete u obzir i vrednosti grubih motoričkih funkcija (izmerene pomoću GMFCS - Gross motor function classification system (prev. Sistem klasifikacije grubih motoričkih funkcija) i manipulativne spretnosti (izmerene MACS skalom – Manual ability classification system (prev. Sistem klasifikacije manuelnih sposobnosti)) za svakog pojedinačnog učenika. Rezultati pokazuju detaljan uvid u nivo socijalne participacije učenika sa CP u osnovnim školama u Srbiji i objašnjavaju potencijalne faktore koji mogu da utiču na njihovu socijalnu participaciju: nivo grubih motornih funkcija, manipulativna spretnost, kognitivni status i uzrast učenika.

U ovom istraživanju bavili smo se neuralnim korelatima efekata placebo i 'anti-placebo' poruka putem merenja moždanih talasa (ERP). Umjesto uobičajenog termina nocebo, koristili smo termin 'anti-placebo', budući da poruke koje smo zadavali ispitanicima nisu trebale da proizvedu negativne efekte, već da umanje ili ponište efekat placeba. Primenili smo termalnu draž intenziteta 45 stepeni Celzijusa na kožu podlaktice. Ukupno je 29 studenata uzelo učešća u četiri eksperimentalne situacije: bez analgezije, nakon primene analgezije (korišćenjem EMLA kreme), nakon primene neutralne kreme koja je prezentovana kao analgetik (placebo situacija) i nakon primene EMLA kreme koja je prezentovana kao herbalna krema koja nije zvanično prihvaćena kao medikament ('anti-placebo' situacija). Neposredno nakon stimulacije, od ispitanika je zatraženo da procene nivo neprijatnosti na subjektivnoj skali osetljivosti 1–10, a nakon toga im je zadat kognitivni eksperiment, tokom koga su mereni ERP odgovori. Rezultati su pokazali tri glavna ERP efekta. U ranom efektu, sve tri eksperimentalne situacije koje su podrazumevale primenu anelgezije (tj. dve situacije sa farmako-anelgezijom + situacija sa placebo-aneglezijom) pokazale su različite profile ERP efekata u odnosu na situaciju u kojoj nije primenjena anelgezija. Ovaj rezultat smo interpretirali kao rano očekivanje da bilo koja vrsta anelgezije (uključujući placebo) treba da proizvede nekakav efekat, za razliku od situacije u kojoj nije bilo primene analgezije. Središnji ERP efekat je demonstrirao duže trajanje ERP efekata u situaciji sa 'anti-placebom' i u situaciji bez analgezije, dok su u situaciji sa primenom analgezije i u placebo situaciji ovi efekti bili mnogo kraći. Ovaj nas je rezultat naveo na zaključak da, na neuralnom planu, sugerisanje da je neki lek 'anti-placebo' proizvodi sličan profil ERP ili sličnu mentalnu aktivnost kao u situaciji bez leka. Ovaj rezultat poziva na preispitivanje preporuka lekara da neki lekovi nisu baš dobri, jer ovakve sugestije mogu potencijalno i nesvesno da umanje inače pozitivan efekat koji placebo ima tokom tretmana. Na kraju, u poznom efektu smo takođe uočili razlike između četiri eksperimentalne situacije, ali su ove razlike u vezi sa redosledom izlaganja eksperimentalnih situacija, te smo ih interpretirali kao artefakt eksperimentalnog dizajna.

Dette bidraget undersøker ordinnlæringsøvelser i to lærebøker i tysk som fremmedspråk på nivå 1 på videregående skole. Utgangspunktet for undersøkelsen er vektleggingen av kommunikasjon og språklæringsstrategier i Læreplan i fremmedspråk i LK06. Ordinnlæringsøvelsene blir kategorisert og analysert ut i fra hvilke læringsstrategier de representerer. Kategoriene som blir brukt er kognitive og metakognitive læringsstrategier med underkategorier. Bidraget konkluderer med at det er lite fokus på ordinnlæringsstrategier i lærebøkene som blir undersøkt. I oppgavene som eksplisitt handler om å lære nye ord blir eleven ofte bedt om å øve, repetere eller lære inn ordene før de skal tas i bruk i en skriftlig eller muntlig øvelse. Det blir imidlertid ikke presentert noen strategier for ordinnlæringen. Mangelen på oppgaver som representerer visualisering, assosiering og strukturering bekrefter dette inntrykket. En av lærebøkene inneholder en undersøkelse som skal hjelpe elevene å finne ut hvordan de liker å lære. Dette kunne ha vært fulgt opp i større grad når det gjelder ordinnlæring.Denne teksten er en bearbeidet versjon av en undersøkelse som ble utført innenfor rammene av studiet PPU med fagdidaktikk i tysk ved Universitetet i Agder.

UVOD: Poznato je da mnoge neurološke bolesti, uključujući i cerebrovaskularni inzult (CVI), dovode do porasta nivoa anksioznosti i depresivnosti, kao i smanjenja kognitivnog funkcionisanja.CILJ: je uporediti nivo kognitivnog funkcionisanja, anksioznosti, depresivnosti i beznadnosti pacijenata sa urednim neurološkim nalazom liječenih od CVI sa pacijentima liječenim od anksiozno depresivnog poremećaja (ADP).METODE: Analiziran je 71 pacijent (40 ili 56% žena) sa dijagnostifikovanim CVI i urednim neurološkim nalazom prosječne dobi 60+-8,9 godina, prosječnog perioda liječenja 2+-3,2 godine. Drugu grupu ispitanika je ćinilo 35 pacijenata (26 ili 74% žena) liječenih od ADP prosječne dobi 49,6+-12,3 godina sa prosječnim periodom liječenja 1,8 godina. U analizi su upotrijebljeni: Bekova skala anksioznosti (BAI), Bekova skala depresivnosti (BDI), Bekova skala beznadežnosti (BHS) i Mini pregled mentalnog statusa (MMS).REZULTATI: Prosječan nivo depresivnosti mjeren sa BDI CVI grupe je bio 21,8+-11,6, dok je u grupi sa ADP iznosio 27,1+-11,8, što je signifikantno više (p=0,0317). Prosječna stopa anksioznosti mjerena sa BAI ispitanika nakon CVI je iznosila 22+-10,7, dok je u grupi sa ADP iznosila signifikantno više (p=0,0111) odnosno 27,9+-12. Prosječan nivo beznadnosti u grupi sa CVI je bio7,4+-4,5, dok je u grupi sa ADP iznosio 7,1+-3,5, te nije bilo značajne razlike među grupama (p=0,7368). Prosječan nivo kognitivnog funkcionisanja mjeren sa MMS je iznosio 25,5+-2,9 u grupi pacijenata sa CVI, te 26,9+2,9, signifikantno više (p=0,030), u grupi pacijenata sa ADP.ZAKLJUČAK: Pacijenti liječeni od CVI sa urednim neurološkim statusom imaju evidentne kognitivne i emocionalne smetnje. Nivoi anksioznosti, depresivnosti, no i kognitivnog funkcionisanmja su signifikantno manji kod ove grupe ispitanika poređeno sa pacijentima liječenim od ADP. Ovo može imati uticaja na dalju dijagnostičku i terapijsku strategiju.

Barn födda för tidigt (gestationsålder, GA < 37) löper ökad risk för kognitiva nedsättningar, emotionella problem och beteendeproblem. För att undersöka möjliga skillnader och samband beträffande kognitiv nivå och beteendeproblem jämfördes testresultat från Wechsler Intelligence Scale for Children (WISC-IV) och Child Behavior Checklist (CBCL) mellan för tidigt födda barn (PT) (n= 51, GA 22-34) och barn födda efter fullgången graviditet (FT) (n=57, GA 40 +/-2), i åldern 7-8 år. Alla barn var normalfungerande utan känd utvecklingsavvikelse och/eller hjärnskada. Resultaten visar att barn födda i GA 22-34 presterade signifikant sämre på verbalt (VFI) och perceptuellt funktionsindex (PFI) och erhöll en lägre helskaleintelligenskvot (HIK) jämfört med barn födda FT. En signifikant positiv korrelation uppvisades mellan GA och HIK men inte mellan GA och totala beteendeproblem. Det fanns dock signifikanta negativa samband mellan GA och vissa aspekter av beteendeproblem, såsom uppmärksamhetsproblem, tankeproblem, aggressivitet och somatiska problem.
Children born preterm (gestational age, GA<37), are at risk for cognitive deficits, emotional problems and behavioral problems. Test results from Wechsler Intelligence Scale for Children (WISC-IV) and Child Behavior Checklist (CBCL) were compared between a group of 7-8 year old children born preterm (n= 51, GA 22-34) and a group of children born full term (n= 57, GA 40 +/-2), to investigate possible correlations between intellectual ability and behavioral problems. All children were normally functioning and without known cognitive deficits and/or brain damages. The results showed that children born extremely preterm/ very preterm had impaired results on Verbal Comprehension Index and Perceptual Reasoning Index and obtained lower scores on Full Scale IQ in comparison to children born full term. A significant positive correlation was found between GA and full scale IQ, but not between GA and behavioral problems. There was no increased prevalence of behavioral problems among PT. However, PT showed a significantly higher prevalence of certain aspects of behavior, such as attention problems, thought problems, aggressivity and somatic complaints.

Syftet med den här studien har varit att ta reda på vilka matematiska utmaningar lärare möter i tidig algebraundervisning och hur lärare möter dessa utmaningar i sin undervisning. För att kunna besvara studiens frågeställningar har observationer och intervjuer genomförts. Resultatet visar på att de intervjuade lärarna ser samma utmaningar i tidig algebraundervisning. Dessa utmaningar är att få eleverna att förstå vad likhetstecknet betyder och bokstävernas olika roller. Bokstäverna kan stå för ett specifikt okänt tal, ett generellt tal och de kan representera en rad värden som beskriver relationer. Andra utmaningar som de intervjuade lärarna ser är att få eleverna att kunna konstruera algebraiska uttryck och att se mönster. Studien visar även att de intervjuade lärarna tar hänsyn till alla dessa utmaningar när de planerar sin undervisning. Studien visar dock på att lärarna arbetar olika. De aktiviteter som förekommer hos de utvalda lärarna analyserades utifrån en teori av Stein, Smith, Henningsen och Silver (2000) om vilken kognitiv nivå, låg eller hög, som krävs av eleverna för att genomföra olika aktiviteter.

matematik

Det finns många sätt att studera organisatoriska förändringar på och många författare förespråkar olika typer av checklistor som chefer bör följa för att förändringen ska bli framgångsrik. Denna studie beskriver och analyserar anställdas tankar och handlingar i organisatorisk förändring utifrån individuella erfarenheter, positioner och strukturella karaktäristiska. För att uppfylla syftet studeras två nivåer i ett företag, den reella och den formella nivån. I studien står den formella nivån för ledningen medan den reella nivån står för övriga medarbetare i organisationen. För att studera detta utgår vi från den förändring som Hyresbostäder i Norrköping AB genomför för att göra sin organisation mer affärsmässig och kundorienterad. Studien är kvalitativ och har ett abduktivt angreppssätt.

Hyresbostäders organisatoriska förändring infördes med en top-down ansats och för att fånga förändringen har totalt har 18 intervjuer genomförts. Hyresbostäder är ett tjänsteföretag och slutsatserna påvisar att det finns skäl att problematisera en formellt planerad förändring med en top-down ansats i ett tjänsteföretag. I ett tjänsteföretag handlar det om möten mellan människor och i sanningens ögonblick är det därför svårt att utgå från formella planer. Slutsatserna i studien visar således att en organisatorisk förändring inte enbart kan studeras på en nivå då det vid sidan av den formellt planerade förändringen även finns en framväxande förändring, som i detta fall utgörs av frontpersonalens agerande gentemot kund

There are many ways in which organisational change can be studied and many authors suggest the leader of the change to follow different types of checklists to get a successful change. The aim of this study is to describe and analyse the thoughts and actions of the employees in an organisational change and the point of departure is the individuals’ experience, the employees’ position and the structural characteristics of the company and the environment in which it operates. To fulfil the purpose the company is studied in two levels, the formal and the real level. In the study the formal level consists of the company management and their aims with the change. The real level is made up by the other employees and their way of behave. We are using the organisational change of Hyresbostäder I Norrköping and their ways of making the organisation more businesslike and customer oriented to study this subject the study is qualitative and the approach is abductive.

The thought about the organisational change of Hyresbostäder came from the company management and is what you call a top-down approach. A total amount of 18 interviews where done to reflect the organisational change. Hyresbostäder is a service company and the conclusions show that there are reasons to doubt an organisational change with a top-down approach in a service company. In these kinds of companies the days are filled by meetings with people and in the moment of truth there are hard to follow formal plans made up by the company management. The conclusions of the study thereby show that an organisational change not only can be studied in terms of formal change since there also emerge a real change, that in this case depends on the acts of the employees in front when they meet the customers of the company.

Det finns många sätt att studera organisatoriska förändringar på och många författare förespråkar olika typer av checklistor som chefer bör följa för att förändringen ska bli framgångsrik. Denna studie beskriver och analyserar anställdas tankar och handlingar i organisatorisk förändring utifrån individuella erfarenheter, positioner och strukturella karaktäristiska. För att uppfylla syftet studeras två nivåer i ett företag, den reella och den formella nivån. I studien står den formella nivån för ledningen medan den reella nivån står för övriga medarbetare i organisationen. För att studera detta utgår vi från den förändring som Hyresbostäder i Norrköping AB genomför för att göra sin organisation mer affärsmässig och kundorienterad. Studien är kvalitativ och har ett abduktivt angreppssätt.

Hyresbostäders organisatoriska förändring infördes med en top-down ansats och för att fånga förändringen har totalt har 18 intervjuer genomförts. Hyresbostäder är ett tjänsteföretag och slutsatserna påvisar att det finns skäl att problematisera en formellt planerad förändring med en top-down ansats i ett tjänsteföretag. I ett tjänsteföretag handlar det om möten mellan människor och i sanningens ögonblick är det därför svårt att utgå från formella planer. Slutsatserna i studien visar således att en organisatorisk förändring inte enbart kan studeras på en nivå då det vid sidan av den formellt planerade förändringen även finns en framväxande förändring, som i detta fall utgörs av frontpersonalens agerande gentemot kund

There are many ways in which organisational change can be studied and many authors suggest the leader of the change to follow different types of checklists to get a successful change. The aim of this study is to describe and analyse the thoughts and actions of the employees in an organisational change and the point of departure is the individuals’ experience, the employees’ position and the structural characteristics of the company and the environment in which it operates. To fulfil the purpose the company is studied in two levels, the formal and the real level. In the study the formal level consists of the company management and their aims with the change. The real level is made up by the other employees and their way of behave. We are using the organisational change of Hyresbostäder I Norrköping and their ways of making the organisation more businesslike and customer oriented to study this subject the study is qualitative and the approach is abductive.

The thought about the organisational change of Hyresbostäder came from the company management and is what you call a top-down approach. A total amount of 18 interviews where done to reflect the organisational change. Hyresbostäder is a service company and the conclusions show that there are reasons to doubt an organisational change with a top-down approach in a service company. In these kinds of companies the days are filled by meetings with people and in the moment of truth there are hard to follow formal plans made up by the company management. The conclusions of the study thereby show that an organisational change not only can be studied in terms of formal change since there also emerge a real change, that in this case depends on the acts of the employees in front when they meet the customers of the company.

Mangfoldskompetanse og evnen til å ta andres perspektiv – er begge sentrale målsettinger i utkastet til de nye læreplanene i KRLE og RE.1 På denne måten fremstår KRLE- og RE-fagene ikke bare som kunnskapsfag, men også som tydelige holdningsfag. En viktig metode for å fremme gode holdninger og evnen til å ta andres perspektiv er dialog. I denne artikkelen rettes søkelyset mot hvordan holdninger kan endres gjennom interreligiøs dialog utenfor skolen, og ved å tilrettelegge for møter mellom elever i RE og jevnaldrende medlemmer av en interreligiøs dialoggruppe. Dialoggruppen deler sine ulike livshistorier tilknyttet egen utvikling av sin tro eller sitt livssyn. Gjennom en kvalitativ tilnærming til deltakerne i den interreligiøse dialoggruppen avdekkes utviklingen av positive relasjoner på et kognitivt, affektivt og handlingsorientert nivå mellom deltakerne. En kvantitativ undersøkelse av 220 elevers evaluering av møte med dialoggruppen finner at elevene responderer positivt til dialog tilknyttet individuelle tros- og livssynsfortellinger. Artikkelen argumenterer for at interreligiøse dialoggrupper kan fungere som et godt redskap i både RE- og KRLE-undervisningen, fordi denne tilnærmingen kan gi et innenfraperspektiv på religiøsitet, samtidig som elevens private sfære blir ivaretatt.

Moždani udar (MU) ili cerebrovaskularni inzult (CVI), koji se može definirati kao disfunkcija mozga koja nastaje zbog poremećaja protoka krvi kroz mozak, predstavlja drugi najčešći uzrok smrti odraslih u svjetskoj populaciji (1). MU pogađa 33 miliona ljudi svake godine u svijetu, a jedna trećina MU dešava se u zemljama u razvoju. Demencija nakon moždanog udara (post-stroke dementia / PSD) ili kognitivno oštećenje nakon moždanog udara (poststroke cognitive impairment / PSCI) pogađa oko jednu trećinu preživjelih. Opisane su različite definicije i sinonimi za PSD i PSCI. S obzirom na to da je PSD najsveobuhvatnija, predloženo je da se ovaj termin koristi za sva kognitivna oštećenja koja se razvijaju nakon moždanog udara, neposredno ili nešto kasnije. Prevalenca PSD se kreće od 20 do 80%, što varira među zemljama iz kojih stižu saopštenja, ovisno o rasi i dijagnostičkim kriterijima. Rizik za razvoj PSD vezan je kako za različite demografske faktore kao što je dob, nivo obrazovanosti, zanimanje, tako i za različite vaskularne faktore (1, 3–4). Vaskularni faktori rizika kao što su hipertenzija, diabetes mellitus, hiperlipidemija, pušenje, atrijalna fibrilacija, povećavaju rizik za razvoj kako samog MU tako i PSD. Nadalje, ponavljanje moždanih udara povećava rizik za razvoj PSD, od oko 10% nakon prvog MU do 30% nakon ponavljajućeg. Prevencija PSD može se postići prije svega prevencijom MU. Na drugoj strani primjenjuju se različite strategije u cilju ublažavanja kliničkog toka PSD, kao što je smanjenje krvnog pritiska, primjena statina, neuroprotektivnih i antiinflamatornih lijekova, bez uvjerljivih dokaza njihove efikasnosti. Analiziraju se i mogući pozitivni učinci intervencija u sferi životnih stilova, učinci različite fizičke aktivnosti, kognitivnog treninga i dr. Za sada ne postoji uvjerljiv efikasni tretman PSD, ali lijekovi koji se primjenjuju u tretmanu Alzheimerove demencije (holinesterazni inhibitori, memantin) ipak pokazuju od