To see the other types of publications on this topic, follow the link: Kriza.
Journal articles on the topic 'Kriza'
Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles
Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Kriza.'
Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.
You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.
Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.
1
Ergović, Ariana, and Ivona Gambiraža. "Uzroci i posljedice gospodarskih kriza s naglaskom na Republiku Hrvatsku." Oeconomica Jadertina 13, no. 1 (2023): 50–64. http://dx.doi.org/10.15291/oec.3986.
Full textAbstract:
Kriza predstavlja nepredviđen i neželjen ciklus koji može biti uzrokovan zdravstvenom, političkom, financijskom prirodom. Kriza 2008. godine uzrokovana je kolapsom drugorazrednih hipotekarnih kredita, dok je kriza 2021. godine uzrokovana virusom COVID-19. Svijet se u oba slučaja našao u nezavidnom položaju. Gledajući unatrag, zajedničko je krizi 1929. i krizi 2008. godine da je vlast u oba slučaja znala što treba poduzeti, ali je to odbila. Stoga, gledajući financijske krize u prošlosti, uviđaju se određene sličnosti te se tako lakše dolazi do rješenja problema. Razlika se može uočiti u krizi 2021. godine koja je uzrokovana pandemijom, a koja je u kratkom vremenu poprimila globalan razmjer i paralizirala svijet, stoga je i sam pristup krizi drugačiji nego kod financijske krize 2008. godine. Zdravlje je stavljeno na prvo mjesto, što je uvelike utjecalo na poslovne rezultate. No bez obzira na sav trud, nemogućnost kretanja ljudi i robe, učinila je svoje. BDP je u Republici Hrvatskoj 2020. godine pao više nego 2008. godine, što daje predodžbu kakav je galopirajući utjecaj imala zdravstvena kriza. Stoga je državna intervencija na potrošačku košaricu bila krucijalna kako bi stanovništvo što manje osjetilo njezin intenzitet. Cilj je ovoga rada staviti u odnos financijsku krizu 2008. godine i zdravstvenu krizu 2021. godine s tendencijom uočavanja različitosti i sličnosti među krizama te kako različiti uzroci nameću različite načine na koje zemlje djeluju u suzbijanju posljedica.
2
Miloš, Matija, and Iva Parenta. "Priznanje i vrednovanje kriza jezikom ljudskih prava." Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske 15, no. 1 (2024): 145–75. http://dx.doi.org/10.32984/gapzh.15.1.6.
Full textAbstract:
Ljudska prava i krize redovito se razmatra kao tvorevine u stanju međusobne napetosti. Krize izazivaju ljudska prava, a ljudska prava trebaju pružiti granice u reakciji na krizu i u konačnici ih treba izbaviti iz dugotrajnih ili potencijalno trajnih kriznih stanja. Svrha je ovog rada pružiti nešto drukčije viđenje odnosa između krize i temeljnih prava. Njime se temeljna prava istražuju kao sredstva normativnog konstruiranja kriza, čime se pokazuje kako su ona upletena u postojanje kriza, i to ne samo svojom odsutnošću ili barem potisnutom prisutnošću. Izazov reguliranja umjetne inteligencije pogodan je za propitivanje takva pothvata utoliko što nas podsjeća na to da kriza ne može postojati ako joj se ne prida adekvatno normativno značenje. U tom se smislu u ovom radu razlikuju dvije uloge temeljnih prava naspram kriza, one omeđivanja prostora i dijeljenja uloga, te se pokazuje kako se nastojanja uređenja umjetne inteligencije prema njima odnose. Tvoreći pokušaj odgovora na krizu uređenjem rizika, ta nastojanja tvore tek prividni odmak od diskursa temeljnih prava, otvarajući zapravo nove prostore da se upravo s pomoću njih konstruiraju drukčija viđenja krize.
3
Sisek-Šprem, Mirna. "Logoterapija i psihičko stanje u kriznim situacijama." Bogoslovska smotra 91, no. 3 (2022): 593–608. http://dx.doi.org/10.53745/bs.91.3.6.
Full textAbstract:
Kriza je vrlo teško stanje nakon kojeg se očekuje ili razrješenje ili katastrofa. U kriznoj se situaciji osoba susreće s opasnostima koje ne može razriješiti poznatim načinima rješavanja problema, što može izazvati poteškoće na kognitivnom, ponašajnom, emocionalnom i tjelesnom planu. U radu se prikazuje utjecaj kriznih situacija na psihičko stanje pojedinca, s naglaskom na krize koje su 2020. godine pogodile Hrvatsku (pandemija i potresi) kao i terapijske mogućnosti koje u kriznim situacijama pruža logoterapija. Hoće li krizna situacija dovesti do psihičkog oboljenja, ovisi o značajkama krize i osobinama pojedinca koji je krizi izložen. U društvu u kojem mnogi pate zbog osjećaja besmislenosti života, krizne situacije lako mogu dovesti do psihičkih bolesti. Logoterapija, psihoterapijska tehnika koja u svoje središte stavlja volju za smislom kao pokretačku snagu ljudskog života, pojedinca upućuje na prihvaćanje života kao zadatka, uz naglašavanje njegove duhovne dimenzije, može u vrijeme današnjih kriza biti od preventivne i kurativne važnosti.
4
Singbo, Odilon-Gbènoukpo, and Terezija Gložinić. "(Bio)etičko-medicinsko tematiziranje One Health paradigme. izazovi i perspektive u doba sveopće ekološke i zdravstvene krize." Crkva u svijetu 57, no. 1 (2022): 9–30. http://dx.doi.org/10.34075/cs.57.1.1.
Full textAbstract:
Ekološka kriza kojom je pogođen svijet doživjela je dodatno pogoršanje zbog zdravstvene krize uzrokovane COVID-om19. U toj dvostrukoj krizi teško je odvojiti jednu krizu od druge. Svijest o povezanosti naizgled različitih kriza, ali i svih bića na Zemlji još je u 19. stoljeću iznjedrila pokušaje zajedničkih odgovora različitih znanstvenih disciplina. Ti pokušaji su kasnije dobili svoje pravo ime pod nazivom ‘One Health’ – jedno zdravlje. Riječ je o paradigmi koja nastoji raskrinkavati interakciju između čovjeka, životinja i biljaka te utjecaj jednih na druge. Ovaj članak pruža uvid u ključne karakteristike te paradigme, a pomoću biblijske teologije stvaranja i enciklike pape Franje ‘Laudato sì’, proširuje njezine vizije na područje teološko-bioetičkog promišljanja sa svrhom što cjelovitijeg interdisciplinarnog pristupa pitanju zajedničkog zdravlja u zajedničkom domu.
5
Domazet, Anđelko. "Crkva i njezina dosljednost poslanja." Bogoslovska smotra 91, no. 3 (2022): 475–98. http://dx.doi.org/10.53745/bs.91.3.1.
Full textAbstract:
U ovom radu pozornost je usmjerena na ono što se u sadašnjoj situaciji može prepoznati kao nalog što ga Bog daje Crkvi na izvršenje. Temi izlaganja pristupit ćemo na sljedeći način: Polazeći od toga naslov TPT‑a Crkva u svijetu krizâ i ljudske patnje sadrži sintagmu »u svijetu krizâ« (podrazumijeva dakle više kriza), u prvom dijelu izlaganja pod naslovom – Crkva u vremenima krizâ – analiziraju se neki vidovi krize zapadne civilizacije s kojima se Crkva i kršćani danas susreću. Ovdje se govori također o Crkvi koja je u krizi svoga temeljnoga smisla/poslanja te krizi praktične vjere (ortopraksije). U središnjem dijelu izlaganja, koji obuhvaća donekle i drugi dio naslova TPT‑a o »ljudskoj patnji«, Čovječanstvo je ranjivo i potrebno otkupljenja poslanje i zadaća Crkve vidi se u svjetlu teološke istine da je čovjek biće koje je potrebno otkupljenja. Kategorija otkupljenja označava osobno, društveno‑političko i globalno spasenje. Crkva je univerzalni sakrament spasenja/otkupljenja ne samo za katolike i kršćane nego i za sav svijet. Na tragu ekleziologije pape Franje ona je »Crkva izlaska«, koja ide kao »poljska bolnica « na sve periferije ranjenog čovječanstva i ljudske egzistencije. U trećem i zaključnom dijelu rada naslovljenom Kriza je prilika, za što? promišlja se na koji način Crkva može biti znak i sredstvo Božjeg spasenja u današnjem svijetu krizâ i ljudske patnje.
6
Petrovic, Luka. "POLITIČKA BORBA OKO POJMOVA: KRIZA DEMOKRATIJE." Politička revija 70, no. 4/2021 (2021): 213–32. http://dx.doi.org/10.22182/pr.7042021.11.
Full textAbstract:
Sveprisutnost reči kriza ne samo u svakodnevnom govoru, već i u akademskim radovima, nije ispraćena adekvatnim određenjem značenja reči. U prvom delu teksta autor nastoji da prikaže promene značenja reči kriza tokom istorije, argumentujući da kriza ne mora nužno imati negativnu konotaciju, već da može predstavljati priliku za promenu. U drugom delu teksta autor istražuje šta se podrazumeva pod pojmom „kriza demokratije“, pri čemu zastupa tezu da su tokom dvadesetog veka različiti autori, zavisno od svojih normativnih i političkih pozicija, pod time podrazumevali različite stvari, nudeći sasvim drugačija rešenja za krizu demokratije. Za objektivno stanje predlagana su različita subjektivna rešenja za prevazilaženje krize, što ilustruje da „demokratija“ i „kriza demokratije“ nemaju fiksirano značenje, već zavise od društvenog i političkog konteksta.
7
Arzenšek, Ana. "Interpretativne sheme upravljanja s človeškimi viri med gospodarsko krizo: Primer proizvajalcev za avtomobilsko panogo." Psihološka obzorja 19, no. 1 (2010): 43–60. https://doi.org/10.20419/2010.19.296.
Full textAbstract:
V pričujoči kvalitativni raziskavi smo se ukvarjali s kognitivnimi shemami pri udeležencih domačih podjetij, ki proizvajajo za mednarodno avtomobilsko panogo v času gospodarske krize v Sloveniji. Natančneje so nas zanimale njihove interpretativne sheme o vlogi področja upravljanja s človeškimi viri (UČV) ter vloga krize kot dejavnika spreminjanja shem o UČV. Dinamiko spreminjanja shem smo pojasnili na podlagi Piagetove teorije adaptacije organizma na zahteve okolja. Primarni vir podatkov so predstavljali poglobljeni intervjuji s predsedniki uprav, vodji oddelkov za UČV ter vodji predstavnikov zaposlenih. Za namene triangulacije je bila narejena primerjalna analiza družbene odgovornosti v letnih poročilih iz let 2007 in 2008. Rezultati kažejo, da je vloga UČV v izbranih podjetjih v veliki meri strateška. Ugotovili smo tudi, da aktualna gospodarska kriza ne služi kot povod za spreminjanje shem na področju UČV, iz česar sklepamo na višjo prisotnost asimilacije v interpretativnih shemah. Zaključimo lahko, da je kriza pri proizvajalcih za avtomobilsko panogo v devetdesetih letih glavni dejavnik shem o UČV v aktualni krizi. Sočasno je prejšnja kriza tudi dejavnik, zakaj se sheme UČV pri udeležencih v krizi ne spreminjajo v večji meri.
8
Obrovac Lipar, Suzana. "KRIZNO KOMUNICIRANJE NA PRIMJERU KATOLIČKIH SVEUČILIŠTA." South Eastern European Journal of Communication 2, no. 2 (2020): 67–76. http://dx.doi.org/10.47960/271-0457.2020.2.2.67.
Full textAbstract:
Za neku osobu, tvrtku ili instituciju kriza uvijek predstavlja izazov, prekretnicu ili prijelomnu točku nakon koje ništa više nije isto. Ovisno o spremnosti, promišljenosti i brzini reakcije u pojedinoj krizi, situacija se može promijeniti nabolje ili nagore. Svjesni navedenoga, stručnjaci za komunikaciju prepoznaju koliko je važno upravljati krizom i biti pripremljen za nju i prije nego što se ona dogodi, kao i koliko je važno uspostaviti razinu kontrole nad krizom da ne bi eskalirala i time naštetila nečijemu teško stečenom ugledu. U visokoobrazovnim institucijama krize mogu uzrokovati različiti događaji: od pucnjave ili požara na kampusu, kibernapada, tužbi za zlostavljanje i diskriminaciju, plagiranja radova, neadekvatnih uvjeta studiranja pa sve do studentskih nemira. Krize svakako ne zaobilaze ni katolička sveučilišta. Predmet je ovoga rada istraživanje upravljanja krizom i kriznom komunikacijom na katoličkim sveučilištima. U anketnome upitniku, sastavljenom za ovaj rad, ispitanici su odgovarali na pitanja o komunikacijskoj strategiji i planovima, pripremljenosti za krizu, odgovornosti za komunikaciju krize u javnosti, o odnosima s medijima i komunikacijskim kanalima kojima se pritom služe. Očekivani rezultat bio je da će katolička sveučilišta pokazati spremnost u slučaju kriza, a u praksi se predstavljeni rezultati ovoga rada mogu upotrijebiti kao poticaj i smjernice za izradu komunikacijskih strategija i planova za krizne situacije na visokoobrazovnim institucijama.
9
Varović, Mario. "Prilagodba monetarne politike eurosustava za vrijeme kriza." Acta economica et turistica 9, no. 2 (2023): 239–62. http://dx.doi.org/10.46672/aet.9.2.4.
Full textAbstract:
U članku se istražuje na koji se način monetarna politika Eurosustava prilagođavala u krizama. Obuhvaćene su sve četiri velike krize od osnivanja Europske središnje banke 1999. do danas (globalna ekonomska kriza, kriza europskog javnog duga, kriza zbog pandemije koronavirusa i kriza zbog rusko-ukrajinskog rata). Pozornost je najviše usmjerena na recentno troipolgodišnje razdoblje od početka 2020. do sredine 2023., koje obuhvaća veliku krizu zbog pandemije koronavirusa, na koju se nastavila kriza zbog rusko-ukrajinskog rata. Cilj je istraživanja utvrditi u kojoj je mjeri Eurosustav koristio standardne instrumente, a zbog čega je uvodio nove nestandardne mjere monetarne politike. Od nestandardnih mjera monetarne politike Eurosustava osobito je istaknuta kupnja vrijednosnih papira. Napravljena je analiza odabranih bilančnih pozicija iz konsolidirane bilance Eurosustava, koje odražavaju primjenu najvažnijih instrumenata i mjera monetarne politike Eurosustava. Metodama sinteze i komparacije rezultati te analize uspoređeni su i povezani s kretanjem najvažnijih monetarnih makroekonomskih varijabli, a to su referentna kamatna stopa Europske središnje banke, najširi monetarni agregat i stopa inflacije europodručja.
10
Kanajet, Karlo, and Hrvoje Jakopović. "Izvještavanje o krizi i krizno komuniciranje Agrokora u 2017. godini putem internetskih platformi Večernji.hr i Agrokor.hr." Medijska istraživanja 25, no. 1 (2019): 55–82. http://dx.doi.org/10.22572/mi.25.1.3.
Full textAbstract:
Krizu organizacije označava situacija u kojoj se narušavaju redovite procedure funkcioniranja, a svaki izlazak iz uobičajenog toka djelovanja može dovesti i do pojačanog interesa medija. Kriza za neke organizacije zapravo počinje u onom trenutku kada je mediji proglase. Slučaj krize koncerna Agrokor u 2017. godini izazvao je veliku pozornost medija. Ovim se radom stoga proučavao slučaj kroz medijsko izvještavanje o Agrokoru na internetskom portalu Večernji.hr, u vrijeme kada se koncern suočavao s krizom izazvanom fi nancijskim problemima. Na taj su se način utvrdila obilježja i odrednice medijskog izvještavanja o Agrokoru i krizi na internetskom portalu Večernji.hr. S druge strane, analiza je obuhvatila službe- na internetska priopćenja Agrokora na mrežnoj stranici Agrokor.hr kako bi se utvrdilo kako je koncern kroz službene online kanale odgovorio na krizu. Rezultati izvještavanja o slučaju Agrokor i njegovom kriznom komuniciranju daju uvid u obilježja medijskog izvještavanja u slučaju krize ovakvih razmjera i kriznom komuniciranju putem internetskih priopćenja. Istraživanje je pokazalo da se u medijskom portretiranju krize značajan naglasak stavlja na prvog čovjeka organizacije. Tako se na internetskom portalu Večernji.hr u promatranom razdoblju u gotovo svakoj drugoj objavi spominjao osnivač Agrokora Ivica Todorić. Također, više od trećine objava sadržavalo je brojke u kontekstu krize, poput visine duga koncerna. Što se tiče samog Agrokora, rezultati istraživanja pokazali su kako se organizacija u prvoj fazi suočavanja s krizom nije postavila aktivno. Službena internetska priopćenja na mrežnoj stranici Agrokor.hr, koja bi se ticala krize, izostala su, a poruke koje su putem portala Večernji.hr mogle doći do javnosti od strane koncerna sadržavale su elemente poricanja postojanja problema. Kako je kriza postajala sve složenija, Agrokor je bio prisiljen na promjenu komunikacije. Stoga se u drugoj fazi koristio konkretnim strateškim elementima kriznog komuniciranja kao što su sazivanje konferencije za medije, vidljivost prvog čovjeka organizacije, komunikacijska ujednačenost te preimenovanje.
11
Novaković, Vanja, Tanja Todorović, Darija Rupčić Kelam, and Luka Janeš. "Kriza tijela." JAHR 12, no. 2 (2021): 325–50. http://dx.doi.org/10.21860/j.12.2.7.
Full textAbstract:
Višestruke su posljedice krize na ljudsku psihu i tijelo, a u ovom radu evaluirat ćemo na koji se način ponajprije umjetnici i filozofi nose s krizama u društvu te kolika je snaga i propulzivnost kreativnog umjetničkog izražavanja pri suočavanju s aktualnom pandemijskom krizom. Na primjerima avangardnih pokreta uočavamo da su umjetnici u doba kriza zauvijek promijenili formalne karakteristike umjetnosti, umjetničkog djela, ali također i samo razumijevanje umjetničkog procesa. Povijesnim osvrtom izvodimo hipotezu da su pojedini umjetnički pravci u doba aktualne krize uspjeli opstati na periferiji upravo zbog duha avangarde koji nose u sebi. Filozofija, pak, reflektira krizu sinkrono s novim umjetničkim pokretima, te se čini da i „postmoderna umjetnost“ i fenomenologija idu usuprot same realnosti. U diskurzivni centar rada postavljamo analizu samog tijela koje je, postavljamo hipotezu, tradicionalno bivalo zanemareno i često stavljano na najnižu poziciju ontološke ljestvice pri mnogobrojnim filozofskim pokušajima kroz povijest. Zaključno, nastojat ćemo adekvatno argumentirati temeljnu hipotezu članka da je tijelo samo ekspresija krize, a da njezinu dublju osnovu valja tražiti u ljudskoj psihi i strukturama subjektivnosti koje su je uvjetovale. Pri čemu nastojimo „rasplesati“ i „raživotiti“ digitalnu tehničku statiku aktualnog stanja socijalne distance uzrokovane pandemijskom krizom, prilazeći joj kao svojevrsnoj sublimaciji povijesnih kriza koje su joj prethodile.
12
Jerbić, Vedran. "Naslijeđe postmodernizma u eri post-istine." Anali Hrvatskog politološkog društva 21, no. 1 (2024): 221–46. https://doi.org/10.20901/an.21.07.
Full textAbstract:
Autor u radu preispituje tezu da su postmoderne teorije doprinijele ulasku u epohu post-istine. Kritika se izvodi tako što se diskurs post-istine smješta u širi i stariji kontekstualni okvir narativa o krizi upravljivosti demokracija. Referentna točka tog kontekstualnog proširenja je izvještaj napisan za Trilateralnu komisiju iz 1975. pod nazivom Kriza demokracije: o upravljivosti demokracija (Crozier, Huntington i Watanuki). Izoliraju se sličnosti jezika i pojmovnih odnosa dvaju narativa o krizi. Diskurs post-istine zatim se reartikulira kao ponavljajući narativ opće krize upravljivosti nastale zbog "viška demokracije". Također ga se nastoji shvatiti kao zakašnjelu reakciju na transformaciju onog oblika moći modernog društva priključenog na autoritet znanja/istine, a za koji se sada tvrdi da zapada u krizu, između ostalog pod teretom postmodernističkog naslijeđa. Diskurs o ulasku u epohu post-istine se, konačno, razumije kao vrsta nostalgije za hijerarhijskim, centraliziranim modelom distribucije znanja/istine.
13
Bodrožić, Ivan. "Vjera koja stavlja u krizu i krize kao prilike produbljenja vjere nekada i danas." Bogoslovska smotra 93, no. 3 (2023): 409–29. http://dx.doi.org/10.53745/bs.93.3.9.
Full textAbstract:
Autor u ovom članku obrađuje problem kriza vjere nekada i danas te uzroka i mogućih rješenja tih kriza koje je kršćanstvo ponudilo u svom povijesnom hodu. Nakon što je protumačio da se pod krizama vjere podrazumijevaju poremećaji u životu pojedinca ili zajednice, istaknuo je da postoje unutarnji i vanjski uzroci kriza vjere. Potom se je osvrnuo na nekoliko najtipičnijih situacija koje su uzrokovale krize vjere tijekom povijesti Crkve. Krivovjerja su bila najveće ugroze vjere iznutra, a progoni vjernika i Crkve u prvim stoljećima predstavljali su izvanjske napade na vjeru globalnih razmjera, a napose progoni od polovice 3. stoljeća. Kao ilustraciju iznio je osvrt sv. Ciprijana, koji je istaknuo da krize vjere u Crkvi mogu nastati uslijed napada izvana, ali je još gore ako nastanu uslijed nejedinstva i raskola koji zahvaćaju Crkvu iznutra. No, osim krivovjerja i raskola, vjeru je iznutra rastakao i grijeh i grešan život mnogih vjernika, što je dovodilo u krizu druge vjernike na koje je grijeh djelovao sablažnjivo. Autor je mišljenja da se krize vjere događaju uvijek iznutra, odnosno kada duša napušta Boga kao svoj temelj, pa i onda kada im impuls dolazi izvana. S druge pak strane, istaknuo je da Sveto pismo često stavlja pred oči vjeru koja dovodi do krize, ali krize shvaćene kao izbor, razlučivanje, izabiranje i odluka. Takvim se krizama služio Isus u svome djelovanju i navještaju, a vidljive su i u mnogim događajima Starog zavjeta. No Isusu tim krizama nije želio dovesti do nevjere ili bezboštva, već naprotiv, izgraditi vjernike za autentičnu, osobnu i čvrstu vjeru. Autor je mišljenja da bi to trebao biti put nadilaska i krize vjere našeg vremena, koja se ne može nadići samo obnovom ili promjenom struktura nego obnovom izravnog i živog zajedništva sa živim Bogom.
14
Gavranović, Ante. "Svijet (ni)je naučio lekciju iz financijske krize." Media, culture and public relations 11, no. 1 (2020): 5–24. http://dx.doi.org/10.32914/mcpr.11.1.1.
Full textAbstract:
Velika financijska i ekonomska kriza pravi su školski primjer ekonomske katastrofe neshvatljivih razmjera. Iako (do danas) još uvijek nema konsenzusa o uzrocima ove krize, većina stručnjaka prepoznaje krivce za krizu, ponajviše u financijskom sustavu koji se odmaknuo od kontrole i izbjegava regulaciju i nadzor. Više od deset godina nakon početka financijske krize, centralni bankari i političari tapšu po leđima: najgore je iza nas i oporavak je učinjen. Greška. Samo je pitanje vremena do izbijanja krize. I to punom snagom ... Makroekonomski indeks otpornosti (kojeg su zajedno razvili švicarski institut SRE - Swiss Re i britansko sveučilište LSE - londonska ekonomska škola) pokazuje da je globalna ekonomija danas manje otporna na globalnu financijsku krizu nego 2007. Analiza pokazuje da je 80 posto zemalja (koje pokrivaju 31 zemlju s 75% udjela u svjetskom BDP-u) sada ranjivije u tom pogledu, uprkos činjenici da su financijske institucije jače nego što su bile na početku krize. Nedavno je na blogu Svjetske banke objavljen članak čiji je autor Augusto Lopez-Claros, bivši direktor Globalnih pokazatelja i analitičar Svjetske banke. Zanimljiv je iz više razloga: posebno jer se zalaže za fiskalnu stabilizaciju u narednim godinama. Upozorio je da je danas u mnogim zemljama javni dug na razini zadnji put viđenoj na kraju Drugog svjetskog rata. Prema njegovom mišljenju, neki oblik fiskalne konsolidacije, podržan drugim strukturnim i institucionalnim reformama, možda će biti jedini održiv put u narednim godinama. U prilog ovoj tvrdnji iznosi i tri argumenta. To su sveukupno smanjeni fiskalni prostor, zatim povećani srednjoročni pritisci i, konačno, volatilnost financijskog tržišta. Kako su novinari i opće poslovno novinarstvo reagirali na početak financijske krize i što smo naučili iz nje? Je li nova financijska kriza stvarno na putu?
15
Trapara, Vladimir. "PREDSEDNIČKA KRIZA U VENECUELI: UZROCI, AKTERI I PERSPEKTIVE." Srpska politička misao 71, no. 1/2021 (2021): 145–67. http://dx.doi.org/10.22182/spm.7112021.7.
Full textAbstract:
Predmet ovog rada je aktuelna predsednička kriza u Venecueli, izbila januara 2019, usled odluke Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i još oko 50 zemalja sveta da ne priznaju Nikolasa Madura za izabranog predsednika Venecuele. Cilj je da se istraži kako i zašto se Venecuela našla u takvoj situaciji, ko su osnovni akteri koji učestvuju ili utiču na krizu, i koji scenariji razvoja krize se mogu očekivati u budućnosti. Korišćene metode su analiza sadržaja i istorijsko-komparativna metoda, jer se želi ući u genezu uzroka i aktera koja će kulminirati krizom. Rezultat istraživanja pokazuje da je u krizu odvelo hronično loše upravljanje Venecuele naftom kao osnovnom polugom njene ekonomije i društva, i to na području hegemonije SAD, s kojima se sukobio čavistički projekat izgradnje venecuelanskog društva i regionalno aktivne spoljne politike. Zaključak je da splet aktuelnih uzroka i aktera, zajedno sa tekućom pandemijom koronavirusa, favorizuje održavanje pat pozicije u nedogled.
16
Stanković, Vladan. "ŽAMOR KRIZE (ILI TI: KRIZA ŽAMORA)." Srpska politička misao 28, no. 2 (2010): 396–402. http://dx.doi.org/10.22182/spm.2822010.20.
Full text
17
Kruljac, Žarko, and Danijel Knežević. "Prevencija ili evidencija." Obrazovanje za poduzetništvo - E4E 10, no. 2 (2020): 155–68. http://dx.doi.org/10.38190/ope.10.2.9.
Full textAbstract:
Aktualnost istraživanja područja kriznog menadžmenta posebno je izražena zadnjih 20 godina u kojima se, između ostaloga, dogodila svjetska ekonomska kriza, a zatim i trenutačna gospodarska kriza uzrokovana proglašenjem globalne pandemije zbog pojave bolesti COVID-19. Nadalje, tržište je postalo globalno, poslovanje digitaliziranije, razvija se umjetna inteligencija, robotiziraju se procesi, itd. Može se zaključiti da su suvremeni uvjeti poslovanja kompleksni i dinamični s čime su i razlozi za potencijalni nastanak krize u poduzeću sve brojniji. Menadžeri u praksi često reagiraju na simptome krize koji se u pokazateljima boniteta i bilančnim pokazateljima u literaturi opisuju kao rani simptomi. Autori smatraju da takav način upravljanja krizom nije učinkovit jer se navedeni pokazatelji mogu definirati kao mjera razine krize u poduzeću, a ne kao rani simptomi krize. Adekvatan način prevencije krize prepoznavanje je ranih simptoma krize putem upravljanja poslovnim procesima. U literaturi je dokazano da je najveći broj kriza prouzročen unutrašnjim čimbenicima, a upravljanjem poslovnim procesima se te neusklađenosti rješavaju. Cilj rada je raspraviti i problematizirati trenutak prepoznavanja potencijalne krize u poduzeću, evidenciju iste, reakcije menadžera kao i ukazati na potencijalne mogućnosti i načine prevencije krize koje se posebno ogledaju u upravljanju poslovnim procesima. U radu se nakon uvoda objašnjavaju pojam i uzroci krize, rani simptomi krize kao I krizni menadžment i upravljanje poslovnim procesima. Na kraju rada je zaključak.
18
Mihajlovic Babic, Suzana, and Danijela Pavlovic. "PODRŠKA CIVILNOG SEKTORA RANJIVIM DRUŠTVENIM GRUPAMA TOKOM PANDEMIJE COVID-19 U REPUBLICI SRBIJI." Socijalna politika, no. 2/2021 (November 15, 2021): 67–88. http://dx.doi.org/10.22182/sp.22021.4.
Full textAbstract:
Poslednje globalne krize doprinele su pojačanoj ranjivosti određenih društvenih grupa i postavile izazov pred državnim sektorom da obezbedi društvene mreže podrške i solidarnosti kao direktan odgovor na krizom narušeno socijalno blagostanje. Organizacije civilnog društva, koje tradicionalno sprovode aktivnosti podrške ranjivim društvenim grupama, prepoznate su kao važan akter u ublažavanju posledica kriza, kako na globalnom nivou, tako i u Republici Srbiji u poslednje tri dekade. Na osnovu analize sadržaja relevantnih dokumenata i sprovedenog empirijskog istraživanja u kome je učestvovalo dvadeset organizacija civilnog društva, u ovom radu se nastoji odgovoriti na osnovno istraživačko pitanje: kakva je uloga civilnog sektora u prevazilaženju posledica kriza u Republici Srbiji? Sa posebnim fokusom na krizu izazvanu pandemijom COVID-19, ciljevi istraživanja su prikaz delovanja civilnog sektora u Republici Srbiji u prevazilaženju posledica krize i mapiranje izazova u sprovođenju aktivnosti podrške i međusektorske saradnje sa javnim sektorom u Republici Srbiji. Nalazi istraživanja pokazuju da je civilni sektor nastavio da obezbeđuje podršku ranjivim grupama u izmenjenim okolnostima tokom pandemije COVID-19, kao i da razvija nove aktivnosti podrške u skladu sa potrebama ranjivih grupa. Ostvarena je intenzivna saradnja sa drugim organizacijama civilnog društva, dok je primerenost i efektivnost podrške ranjivim grupama koju pruža državni sektor ocenjena najlošije, kao i kvalitet saradnje između civilnog i javnog sektora u prevladavanju posledica krize. Civilni sektor u Republici Srbiji predstavlja značajnu mrežu podrške ranjivim grupama, čije se aktivnosti podrške naročito intenziviraju u situacijama krize, dok su dometi ove podrške ograničeni usled nestabilnih izvora finansiranja i izostanka saradnje sa javnim sektorom.
19
Genić, Srbislav, Vladislav Stanković та Branislav Gajić. "Rast indeksa troškova procesnih, energetskih i termotehničkih postrojenјa i opreme tokom 2021. i 2022." Procesna tehnika 34, № 1 (2022): 12. http://dx.doi.org/10.24094/ptc.022.34.1.12.
Full textAbstract:
Svetska ekonomska kriza iz 2008. godine, izazvana specifičnim poslovanjem banaka po pitanju kreditiranja i transakcija sa kreditima, je delimično suprimirana preko pomoći koju su obezbedile, pre svega, najmoćnije države sveta kroz svoje nacionalne banke. Pomoć se sastojala u emisiji novca uz minimiziranje uslova otplate kredita kroz niske kamate. Nakon 2020. godine, koju je u svetu obeležila pandemija COVID19 virusa, vlade ekonomski najmoćnijih država sveta su pristupile sprovođenju različitih ekonomskih mera radi prevazilaženja ekonomske krize u kojoj se našla praktično čitava planeta. U oba krizna slučaja, skoro istovremeno ili sa manjim vremenskim pomakom, i vlade mnogih drugih zemalјa su donosile sopstvene ekonomske mere.
20
Ivić, Mladen. "UTICAJ EKONOMSKE KRIZE U BIH." NIR, no. 2 (December 1, 2012): 175. https://doi.org/10.59417/nir.2012.2.175.
Full textAbstract:
SAŽETAK: Svetska ekonomska kriza, koja se prvo pojavila u SAD-u, proširila se na ostatak sveta, pa nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu. Globalna ekonomska kriza manifestuje se kroz pad ekonomske aktivnosti, nelikvi- dnost realnog sektora, probleme finansiranja tekućeg prihoda, rasta i razvoja kompanija, depresiju potrošnje građa- nja i agregatne potrošnje, kao i veliki porast nezaposlenosti. Uticaj svetske ekonomske krize na razvijene zemlje „zapadnog sveta“ i posledice koje je ostavila na njih i koje i dalje ostavlja, realno gledajući, ne mogu se porediti sa posledicama koje je ostavila na privredu i celokupan ambijent u BiH. Različiti oblici krize i njenog različitog inten- ziteta ovde su prisutni godinama.
21
Miliša, Zlatko, Jasminka Dević, and Ines Perić. "KRIZA VRIJEDNOSTI KAO KRIZA ODGOJA." Mostariensia 19, no. 2 (2016): 7–21. http://dx.doi.org/10.47960/2831-0322.2015.2.19.7.
Full text
22
Sejdinovic, Ervin. "NACIONALIZAM I KRIZE (MASOVNE MIGRACIJE I COVID-19) U EVROPSKOJ UNIJI." Kapija, no. 10 (2024): 77. https://doi.org/10.58584/2490-3752.2024.10.10.77.
Full textAbstract:
Savremeni procesi globalizacije, u svojoj biti, imaju tendenciju nadvladavanja nacionalne države kao političke kategorije. Eklatantan primjer tih tendencija jeste formiranje nadnacionalnih institucija. U vrijeme političkih, ujedno društvenih, ekonomskih, sigurnosnih i zdravstvenih kriza pokazuje se da, ipak, nacionalne države jesu i dalje osnovne formacije koje konkretno djeluju u cilju ublažavanja i prevazilaženja tih kriza. Nadnacionalne institucije često ne reagiraju kada je to potrebno ili ne reagiraju na adekvatne načine. U ovom istraživanju prikazujemo važnost nacionalnih država u odnosu na nadnacionalne institucije u dvije konkretne političke (društvene, ekonomske, sigurnosne i zdravstvene) krize, a to su masovnije migracije u Evropu s područja Bliskog istoka i kriza izazvana pandemijom COVID-19. Važno je, prije svega, shvatiti pojam nacionalne države i samu ideologiju nacionalizma kako bismo shvatili zašto je nacionalizam često privlačan, a posebno u krizama. Po pitanju migracija, u Evropskoj uniji formirala su se dva koncepta čiji su nosioci bile nacionalne države Njemačka i Mađarska. Pristup u kojem se migranti shvataju kao „kulturni osvajači“ doprinosi tome da se kod domicijelnog stanovništva budi osjećaj šovinizma. Drugi pristup, koji je racionalniji, doprinosi inkluziji migranata u sisteme nacionalnih država, a što rezultira njihovim određenim prosperitetom. U krizi izazvanoj pandemijom COVID-19 jasno se pokazalo da svaka nacionalna država čuva svoje resurse prvenstveno za sebe, čak su i unutar Evropske unije nacionalne države zatvarale svoje granice i na taj način derogirale osnovnu tendenciju globalizacije: slobodan protok ljudi i robe. Informacije su se, također, plasirale i formirale na nivou nacionalnih država. Pojava „vakcinacijskog nacionalizma“, tačnije nastojanja da danas najmoćnije nacionalne države dođu prve do efikasne vakcine su, također, indikator da je nacionalna država još uvijek važan faktor u politici i općenito globalnim odnosima.
23
Žigman, Ante, and Ivan Šverko. "Institucijski okvir upravljanja javnim dugom u Europskoj uniji s osvrtom na Hrvatsku." Zbornik Veleučilišta u Rijeci 5, no. 1 (2017): 33–44. http://dx.doi.org/10.31784/zvr.5.1.3.
Full textAbstract:
Upravljanje javnim dugom već dugo vremena ima važnu ulogu na tržištu kapitala, a uvođenje eura i financijska kriza pojačali su ulogu institucija za upravljanje javnim dugom. Cilj rada je pokazati važnost institucijskog okvira i organizacije uprava za javni dug za kvalitetu upravljanja javnim dugom. U Europi se pojačava svijest kako je potrebno što je moguće više osamostaliti institucije za upravljanje javnim dugom kako bi se osigurala profesionalnost u upravljanju izuzetno velikim državnim obvezama, što je posebno važno u razdobljima krize. Upravljanje javnim dugom važno je i za financijsku stabilnost, a institucijski status treba uzeti u obzir važne čimbenike upravljanja javnim dugom, kao što su ciljevi upravljanja javnim dugom, organizacija, nositelji duga, izdavatelji duga i prakse trgovanja dugom. Ovaj rad prvenstveno analizira institucijski okvir upravljanja javnim dugom. Koncept analize zasniva se na usporedbi institucijskih okvira u zemljama Europske unije. Dužničke krize i globalna financijska kriza naglasile su važnost profesionalnog upravljanja javnim dugom koje se najbolje može ostvariti osnivanjem neovisne institucije za upravljanje javnim dugom. Kreatori ekonomske politike nisu uvijek spremni na reformu i poboljšanje upravljanja javnim dugom dok se ne pojavi kriza ili dug postane neodrživ. U radu se zaključuje kako je izbor neovisne institucije za upravljanje javnim dugom najbolji način za uspješno upravljanje javnim dugom.
24
Gluvačević, Dejan, and Zvonimir Grgas. "Procjena utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na komunikaciju manifestacija u hrvatskom turizmu." Medijska istraživanja 27, no. 2 (2021): 83–101. http://dx.doi.org/10.22572/mi.27.2.4.
Full textAbstract:
Na primjeru velikih kriza pokazuje se kompleksnost suvremenog svijeta. Umreženost koju nam je donijela globalizacija prijeti svaki lokalni problem učiniti globalnim, ali nam je i otvorila mogućnost za udruživanjem ukupnih potencijala čovječanstva u rješavanju zajedničkih problema. Iako pojava pandemije bolesti COVID-19 primarno mobilizira na djelovanje kojim će se zaštiti životi i zdravlje ljudi, nastala kriza snažno je utjecala na sve segmente društava te je pred njih postavila izazove na koje je potrebno odgovoriti. Društveni i gospodarski život znatno se usporio, a komunikacija među ljudima velikim se dijelom preselila u digitalno okruženje. Javnozdravstveni zahtjev za ograničenom mobilnošću ljudi i uvođenje fizičke distance posebno su pogodili turistički sektor koji je do pojave pandemije snažno rastao na krilima globalizacije. Turistički djelatnici imaju sužen prostor djelovanja za vrijeme krize, ali stečena iskustva mogu poslužiti osnaživanju otpornosti na buduće krize, kao i na razvoj novih modela turističkog poslovanja s posebnim naglaskom na komunikaciju u turizmu. Cilj je ovog rada ispitati na koji način turističke manifestacije u Hrvatskoj komuniciraju prema potencijalnim posjetiteljima u kontekstu COVID-19 krize. Za potrebe rada, prema kriterijima autora, odabrane su manifestacije na području Hrvatske koje imaju turistički karakter, pri čemu se pazilo na ravnomjernu regionalnu zastupljenost. Kontekstualne razlike između manifestacija ne utječu na dobivene rezultate jer je fokus stavljen na univerzalnu komunikaciju u turizmu. Kako bi se došlo do ključnih rezultata provedeni su online anketni upitnici s predstavnicima organizatora manifestacija zaduženim za komunikaciju. Autori rada su anketni upitnik podijelili prema vremenskoj crti u tri dijela. Prvi dio odnosio se na komunikacijska iskustva pri organiziranju manifestacije koja se održala prije pandemije COVID-19. Drugi dio odnosio se na komunikaciju vezanu uz manifestaciju za vrijeme krize. Posljednji dio anketnog upitnika bio je predikcijski, odnosno tražio je od komunikacijskih stručnjaka predviđanje komunikacijskih modela u organiziranju manifestacija u postpandemijskom vremenu. Turizam traži stabilnost, ali krizu je potrebno prihvatiti i kao izazov. Na temelju iskustva potrebno je konstruirati procjene budućih modela djelovanja, a pritom je važna suradnja znanstvenika i praktičara u turizmu.
25
Malačič, Janez. "Imigracije in delo tujcev v Sloveniji." Anali PAZU 1, no. 1 (2022): 94–99. http://dx.doi.org/10.18690/analipazu.1.1.94-99.2011.
Full textAbstract:
Avtor obravnava zaposlovanje tujcev v Sloveniji v zadnjih letih in njegovo povezanost z imigracijami. Posebej je izpostavljen vpliv krize na zaposlovanje tujih delavcev. Kriza postopoma znižuje število zaposlenih tujcev v Sloveniji, čeprav ostaja povpraševanje po delu tujcev še naprej prisotno in pomembno.
26
Margan, Florian. "Ali imamo energetično, gospodarsko in finančno krizo v EU? Ali v globalnem svetu EU izgublja konkurenčno sposobnost?" Pomurska obzorja 10, no. 18 (2023): 55–72. http://dx.doi.org/10.18690/pomurska-obzorja.10.18.55-72.2023.
Full textAbstract:
Veliki državni dolgovi v nekaterih državah EU (IT, FR, ES, PT..), migracije, covid, vojna v Ukrajini, pomanjkanje energentov, draga elektrika, plin in goriva, pitna voda, osnovna hrana, globalno segrevanje, velika inflacije, zadolženost ... vse krize imajo skupni imenovalec, smo priča možnega civilizacijskega propada. To ni konec sveta ali izumrtje človeštva, to je velika sprememba življenjskega sloga. Vsaka civilizacija je imela obdobja rasti, vrhunca in padca. Danes, svetovno gospodarstvo, močno čuti posledice covidove krize, rekordne inflacije in ruske invazije v Ukrajini. Smo v globalni krizi. Problem je, da nimamo več kam in iz česa rast. Bo to tehnološka izjemna zapletenost, ranljivost družbenega sistema, energijsko velika zahtevnost, ki jo bomo morali rešiti. Izbruh vojne v Ukrajini in posledična energetska kriza in Green Deal sta razgalila težave nedelujočega enotnega trga EU. Enotni trg bi načeloma moral preprečevati nenormalno izkoriščanje prevladujočega tržnega položaja bodisi prodajalca ali pa tudi kupca. Toda letošnje podražitve kažejo, da trg ne deluje. Visoke cene energije (sankcije proti RF zaradi vojne na Ukrajini) bo evropsko industrijo naredilo nekonkurenčno in po vsej verjetnosti spodbudilo njen zaton.
27
Posavec, Zvonko. "Kriza političkoga." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, no. 53 (2018): 1–9. http://dx.doi.org/10.21857/mzvkptzvw9.
Full text
28
Simovic, Milosav. "Migrantska kriza." Vojno delo 69, no. 1 (2017): 210–16. http://dx.doi.org/10.5937/vojdelo1701210s.
Full text
29
Stosic, Sanja. "KRIZA KORONAVIRUSA: UTICAJ I IMPLIKACIJE NA (PRE)OBLIKOVANjE KULTURNO-POLITIČKOG IDENTITETA SRBIJE I KINE." Politička revija 66, no. 4/2020 (2021): 11–38. http://dx.doi.org/10.22182/pr.6642020.1.
Full textAbstract:
COVID-19 je suočio sve nacije sa mnoštvom situacija i problemima koji imaju ne samo kratkotrajne, već i dugotrajne implikacije na pitanja vezana za političko-ekonomski, ali i kulturni identitet zemalja zahvaćenih pandemijom. Suočen sa konstantnim izazovima krize izazvane koronavirusom, svet je postao neizvesno mesto u kome su jedino izvesne promene. Na osnovama pretpostavke o međuzavisnosti koje su posledica globalne povezanosti, a koje su direktno povezane sa aktuelnim krizama, u radu se analiziraju brojne kontroverze u vezi sa geopolitičkim preoblikovanjem kulturno-političkog identiteta Srbije i Kine. Cilj rada je da se ovom pitanju pristupi holistički, odnosno po principu cirkularne uzročnosti, tako da se svaka kriza sagleda i kao pretnja i kao prilika za tumačenje savremenih pitanja nacionalne bezbednosti i socijalne psihologije u procesu prilagođavanja i izgradnje strategije otpornosti kako Srbije tako i Kine. Ipak, zbog preopširnosti teme, odgovori Srbije na aktuelnu krizu biće predstavljeni u drugom delu rada koji će biti naknadno objavljen.
30
Grgić, Miljenka. "Prophet Versus the Tyranny of Arms, Stupidity and the Majority (Isa *30–31)." Crkva u svijetu 59, no. 2 (2024): 287–320. http://dx.doi.org/10.34075/cs.59.2.2.
Full textAbstract:
Studija osvjetljuje tiransku narav asirske krize u Judeji od 705. do 701. g. pr. Kr. analizirajući povijesne okolnosti i Izaijinu poruku u Iz *30–31. Studija postavlja i brani tezu da je spor između Izaije i judejskih lidera gravitirao oko teopolitike judejskog vazalskog ugovora s Asirijom: lideri su razvrgli ugovor u ime nacionalne mesijanske teopolitike, a Izaija se tome protivio na liniji međunarodne teopolitike vazalskog ugovora, koji se zbog njegove bilateralne i teopolitičke naravi nije mogao niti smio jednostrano razvrći. Studija otkriva da je Izaija bio razboriti teopolitičar i da je njegova politika podlaganja i vjernosti Asiriji bila autentična pro-judejska politika u kontekstu asirske krize: korisna Judeji, pravična prema Asiriji i pravedna pred Bogom. S druge strane, analiza poteza judejskih lidera pokazuje da je Ezekijina mesijanska teokracija bila tiranska vladavina koja je prekršila sva pravila mesijanske teokracije te da je asirska kriza u Judeji bila kompleksna tiranska kriza, koju je nametnula judejska tiranija u ime borbe za slobodu protiv asirske tiranije. Studija na kraju ocrtava Izaijin otpor tiraniji i predlaže ga kao proročki model za teologiju u kompleksnim tiranskim krizama.
31
Stojiljković, Zoran. "Rad, kapital i socijalna kohezija u (post)pandemijskom okviru." Političke perspektive 10, no. 2-3 (2021): 69–86. http://dx.doi.org/10.20901/pp.10.2-3.04.
Full textAbstract:
Komparativna istraživanja pokazuju da sindikatima i zaposlenima „dobro ide” samo u situacijama paralelnog demokratskog razvoja i ekonomskog rasta koji vode socijalnoj koheziji i smanjenju nejednakosti. Unutar aktuelne pandemijske krize, uz već postojeći demokratski deficit, ponovo ulazimo u period pada ekonomskih pokazatelja i daljeg rasta siromaštva i nejednakosti. Dramatično ekonomsko zaostajanje Srbije se može delimično nadoknaditi samo visokim stopama rasta. Promena je moguća radikalnom promenom ekonomske politike u čijoj je osnovi objedinjavanje nužnih regulativnih sa razvojnim funkcijama i ulogom države, odnosno jasan razlaz sa raširenim neoliberalnim ekonomskim mitovima. Pandemijska kriza, kao istovremena kriza i ponude i tražnje, kroz brojne izazove, poput rada na daljinu i razvoja internih sistema kontrole i redukovanja troškova, urgentnim čini kreiranje Novog društvenog ugovora kojim će se definisati radni standardi i bazični prihodi za sve radno angažovane.
32
Trandafir, Kinga. "Két újabb kötet a romániai magyar néprajzi kutatásokról." Erdélyi Múzeum 85, no. 2 (2023): 188–92. http://dx.doi.org/10.36373/em-2023-2-28.
Full textAbstract:
Recenzió. Keszeg Vilmos–Szakál Anna (szerk.): Kriza János Néprajzi Társaság Évkönyve 27. Kutatástörténeti, -szemléleti és -módszertani tanulmányok. Kriza János Néprajzi Társaság, Kolozsvár, 2019. 474 old.; Keszeg Vilmos–Szakál Anna (szerk.): Kriza János Néprajzi Társaság Évkönyve 29. Újabb tanulmányok a romániai magyar néprajzkutatásról. Kriza János Néprajzi Társaság, Kolozsvár, 2021. 343 old.
33
Kump, Sonja, and Katarina Majerhold. "Pomen izobraževanja odraslih v obdobjih gospodarskih in političnih kriz." Andragoška spoznanja 15, no. 1 (2009): 10–24. http://dx.doi.org/10.4312/as.15.1.10-24.
Full textAbstract:
V članku poskušamo prikazati, da so se težave in problemi današnje gospodarske in politične krize nakazovali že na samem začetku vzpostavitve kapitalizma v 18. stoletju in prvič izbruhnili v obliki gospodarske krize v 30. letih prejšnjega stoletja. Zato skozi zgodovinski prikaz temeljnih idej radikalnega izobraževanja odraslih za družbene spremembe (Coady, Horton, Lindeman, Freire, Gramsci) poskušamo poiskati tiste njihove temeljne nauke in metode, ki bi lahko služile kot osnova današnjega izobraževanja odraslih, s katerim bi pomagali ljudem, ki jih je prizadela sedanja kriza.
34
Radinović, Radovan. "KRIZA STRATEGIJE ODVRAĆANJA." Politika nacionalne bezbednosti 14, no. 1 (2018): 39–53. http://dx.doi.org/10.22182/pnb.1412018.3.
Full text
35
Bjažić Klarin, Tamara. "Stanovanje i kriza." Život umjetnosti, no. 107 (December 1, 2020): 22–31. http://dx.doi.org/10.31664/zu.2020.107.02.
Full text
36
Gligorić, Miroslava. "BEZBEDNOSNI ODGOVOR REPUBLIKE SRBIJE NA UGROŽAVANJE MIGRANTSKOM KRIZOM." Srpska politička misao 65, no. 3/2019 (2019): 493–514. http://dx.doi.org/10.22182/spm.6532019.22.
Full textAbstract:
Predmet rada je bezbednosni odgovor Republike Srbije na njeno ugrožavanje izazvano savremenom migrantskom krizom koja je kulminirala 2015. godine. Bezbednosni izazovi koje sa sobom nosi migrantska kriza, a sa kojima se danas suočava i Srbija, ponajviše su u domenu organizovanog kriminala, odnosno trgovine ljudima i narkoticima, kao i terorističkog i obaveštajnog delovanja. Cilj rada je da se objasni na koji način je Republika Srbija bezbednosno odgovorila na izazove koje je sa sobom donela migrantska kriza. Namera autora je da utvrdi adekvatnost odgovora Srbije na sve ključne bezbednosne izazove u vezi sa migrantskom krizom, i da predloge kako bi se na osnovu potpunijeg i sistematizovanog saznanja mogla adekvatnije sprovoditi prevencija i uspešnije vršiti suprostavljanje istim. Metode koje se primenjuju u radu su naučno deskriptivna, analiza sadržaja i statistička metoda. Rezultat rada je određenje analiziranih aspekata odgovora Republike Srbije na ugrožavanje njene bezbednosti usled migrantske krize u cilju sveobuhvatnijeg sagledavanja validnosti odgovora na opasnosti od migracija, kao i predlozi i preporuke radi još uspešnijeg otklanjanja njihovih negativnih efekata.
37
Stankovic Pejnovic, Vesna, and Mario Kalik. "KRIZA MODERNE CIVILIZACIJE – PERSPEKTIVE NIČEA I ŠELERA." Srpska politička misao 73, no. 3/2021 (2021): 157–90. http://dx.doi.org/10.22182/spm.7332021.7.
Full textAbstract:
Fridrih Niče, a kasnije i Maks Šeler, u određenoj meri sledeći Ničeovu perspektivu, promišljaju duboku društvenu i duhovnu krizu zapadne buržoaske civilizacije. Oni nastoje da otkriju uzroke ove krize i ponude rešenja za njeno prevazilaženje. Cilj rada je da se osvetle sličnosti i razlike između odgovora koji dva mislilaca pružaju na ovo pitanje. U radu se metodom komparativne analize predstavljaju i suočavaju Ničeova i Šelerova perspektiva u tumačenju krize moderne civilizacije, i načina njenog prevladavanja. Oba autora vide temelj krize u gubitku smisla, usponu nihilizma i preokrenutim i pogrešnim vrednostima koje društvo promoviše, a koje za koren imaju osećaj resantimana. Resantiman se tumači kao potisnuta, ali delatna mržnja nižih klasa (robova), u njihovom istorijskom i socijalnom usponu, prema starim, tradicionalnim višim klasama (gospodarima) i njihovim vrednostima, koje u moderno doba bivaju izložene rušenju i padu. Niče smatra da resantiman izvire iz hrišćanske religije i njene etike, i nastoji da ga prevlada kroz „afirmaciju životaˮ, voljom za moći kao voljom za život. Šeler odlučno odbija Ničeovo povezivanje hrišćanstva sa resantimanom. On smatra da dekadencija moderne civilizacije ima još dublji koren u odbacivanju vrednosti viših od života – duhovnih i religioznih vrednosti. U odgovoru na krizu moderne civilizacije on se zalaže za rehabilitaciju i reafirmaciju apsolutnog i večnog poretka vrednosti na čijem vrhu stoje vrednosti duha i svetosti. U radu se zaključuje da se uzroci krize nalaze u vladajućem ropskom moralu prožetom resantimanskim vrednostima kojima nedostaje volja za (životnu) moć (Niče), odnosno viši rangovi vrednosti (života, duha i svetog) (Šeler). Zajednički Ničeov i Šelerov filozofsko-politički stav je elitizam i prezir prema masama. Oba autora daju primat duhovnim elitama, oštro kritikujući mase zbog „nevrednosti” koje one oblikuju, i promovisanja socioekonomske (socijalistička) i političke jednakosti (liberalna demokratija). Šelerova pozicija se vremenom pomerila od konzervativno-hrišćanskog ka liberalno-sekularnom elitizmu, ali je zadržala ideju društvene hijerarhije, primenjujući je na poopštenu podelu između elite i mase.
38
Krešić, Mario. "Refugee and COVID-19 Crisis." Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske 15, no. 1 (2024): 27–48. http://dx.doi.org/10.32984/gapzh.15.1.2.
Full textAbstract:
Izbjeglička kriza 2015. – 2016. i zdravstvena kriza izazvana bolešću COVID-19 2020. – 2023.u Hrvatskoj ugrozile su vrijednosti zaštićene pravom i dovele do ograničavanja subjektivnih prava. Usporedba kriza, odluka za vrijeme kriza te znanstveno-stručnog diskursa o krizama i odlukama pruža uvide u njihova zajednička i razlikovna obilježja. Takvi uvidi omogućuju identificiranje problema za pravnu znanost, pravno rasuđivanje i pravnu politiku u vezi s razumijevanjem, primjenom i uređenjem izvanrednih režima. Ti teorijski i praktični problemi mogu se rješavati korištenjem teorijskih alata koje nudi teorija prava. U ovom ćemo se radu koristiti institucijskom teorijom prava i teorijom primjene pravila.
39
Miščin, Daniel. "Dva pristupa problemu krize – etičke i metafizičke implikacije." Bogoslovska smotra 93, no. 3 (2023): 393–408. http://dx.doi.org/10.53745/bs.93.3.6.
Full textAbstract:
Autor u članku postavlja i analizira dva modela pristupa krizi. Klasični se model koji krizu razumijeva kao teško ali prolazno stanje može povezati s dvjema važnim likovima zapadne kulture: starozavjetnim Abrahamom i Euripidovim Agamemnonom. Analiza žrtvovanja Izaka i Ifigenije pokazuje izrazite sličnosti, a temeljno im je zajedničko obilježje da Abrahamova i Agamemnonova odluka posredno rješavaju i zaključuju krizu. S druge strane, analizom modernog razumijevanja krize otvara se posve drukčija mogućnost, tj. razumijevanje krize kao izraza ontološke strukture egzistencije. Simboličan predstavnik takva razumijevanja krize je lik sa slike Krik Edvarda Muncha. U konačnici, pokazuje se da ontološko razumijevanje krize čini krizu svojevrsnim egzistencijalom.
40
Lesinger, Gordana. "KRIZA MEDIJA U DEMOKRATSKIM DRUŠTVIMA – JESU LI SLOBODNI ILI POLITIČKI UVJETOVANI? (SLUČAJ HRVATSKA)." South Eastern European Journal of Communication 2, no. 1 (2020): 77–89. http://dx.doi.org/10.47960/2712-0457.2020.1.2.77.
Full textAbstract:
Ministarstvo kulture 2013. godine provodi istraživanje o stanju u medijima, a 2015. godine započinje raspravu o medijskoj politici te donosi deset dokumenata koji služe kao temelj za medijske politike u RH od 2015. do 2020. godine. Nemoguće je tvrditi da je samo ekonomska kriza uzrok krize u medijima, iako postoji sveza jer je pad broja oglasa u medijima za sobom donio i pad broja zaposlenih. Manji broj novinara u redakcijama utjecao je na pad kvalitete novinskih uradaka, a ekspanzija društvenih medija te jačanje portala na internetu, usmjerili su novinarstvo u drugom smjeru. Erozija demokratske funkcije medija termin je s kojim se danas susrećemo kada govorimo u “krizi” ili stanju u medijima. Iako je prethodno održano nekoliko tematskih prosvjeda Hrvatskoga novinarskog društva, u ožujku 2019. godine organiziran je opći prosvjed nazvan Oteli ste medije, novinarstvo ne damo. Prosvjed je imao za cilj uručiti Vladi osam zahtjeva koji se odnose na sudske tuže, pritiske politike i oglašivača, prijetnje novinarima, ugrožavanje profesionalnih standarda, nepoštivanje medijskih zakona kao te izostanak ozbiljne medijske politike. Iako rasprava o medijskoj politici završava u 2020. godine, sami novinari navode izostanak adekvatne strategije. S obzirom na završetak petogodišnjega razdoblja rasprave o medijskoj politici, u radu će se prikazati rekapitulacija protekloga razdoblja. Je li sve navedeno uzrok daljnje krize u medijima te erozije funkcije medija, autori će nastojati utvrditi u radu. Za potrebe rada provedena je anketa među novinarima dostupnim na društvenoj mreži LinkedIn. Također će se napraviti komparacija s početnim stanjem rasprave o medijskoj politici i dobivenih rezultate. Slijedom slogana prosvjeda, pokušat će se dati odgovor tko je oteo medije te kakva je ocjena novinarstva u Hrvatskoj.
41
Nagy, Ákos. "Hagyományok, folyamatok és léthelyzetek a változó vidéken." Erdélyi Múzeum 83, no. 2 (2021): 189–90. http://dx.doi.org/10.36373/em-2021-2-27.
Full text
42
Herman Duvel, Maja, and Anto Gavrić. "Doba kriza i nauk o pet umnih krjeposti." Diacovensia 30, no. 3 (2022): 347–65. http://dx.doi.org/10.31823/d.30.3.2.
Full textAbstract:
Rad izlaže nauk o pet umnih krjeposti: znanju, umnosti, mudrosti, umijeću i razboritosti, kako je izložen u Aristotelovim, a kasnije i u djelima Tome Akvinskoga. Analizirajući svaku pojedinu umnu krjepost, razmatra se njihova uloga i važnost za doba kriza koje su sastavni dio čovjekova življenja, kako nam predočava i sadašnja koronakriza. Tumačeći bit i doseg pojedine krjeposti, pokazuje se da prema svakoj od njih razum ostvaruje podudarnost s određenim vidom zbilje te da postaje sposoban usmjeravati djelovanje na način da zlo preobražava u dobro. Rješavanje krize zahtijeva da um stekne izvrsnost na svih pet područja, i to osobito na onom koje je najmanje prisutno u javnom diskursu, krjeposti mudrosti.
43
Trapara, Vladimir. "Problem Venezuele u spoljnoj politici Sjedinjenih Država." Politička misao 58, no. 1 (2021): 78–102. http://dx.doi.org/10.20901/pm.58.1.04.
Full textAbstract:
Autor se bavi odnosima Sjedinjenih Država i Venezuele zaključno sa aktuelnom predsedničkom krizom ne bi li odgovorio na pitanje kako i zašto je Venezuela postala problem za spoljnu politiku SAD koji zahteva pojačanu pažnju i radikalne mere. Analiza ovih odnosa u toku 20. veka pokazuje da su oni zasnovani na naftnoj međuzavisnosti dveju država. Kada je krajem veka višedecenijsko loše upravljanje naftnim bogatstvom u Venezueli izazvalo društvenu i ekonomsku krizu koja je dovela na vlast Huga Cháveza, spremnog da koristi prihode od nafte protiv interesa regionalne hegemonije SAD, ove su Venezuelu označile kao problem. Američki establišment je prema tom problemu nastupio oportunistički – naftna međuzavisnost je sprečavala da sukob eskalira sve dok aktuelna ekonomsko-politička kriza u Venezueli nakon Chávezove smrti nije dala Washingtonu priliku za konačni obračun sa režimom, po cenu privremenog prekida u trgovini naftom. Godinu i po dana od izbijanja predsednička kriza u Venezueli još nije razrešena, jer se čavistički režim održao, a SAD odustale od vojne intervencije, pa autor nastoji da ukaže na perspektive problema i mogućnosti njegovog prevazilaženja nakon što tekuća pandemija korona virusa bude obuzdana.
44
Rapić, Darko, and Šimun Bilokapić. "Nasilje u kontekstu europske migracijske krize." Služba Božja 60, no. 2 (2020): 133–59. http://dx.doi.org/10.34075/sb.60.2.4.
Full textAbstract:
Migracije i migracijska kriza zaposjeda cijelu Europu. Ne samo njezin teritorij, nego njezin duh, misao i osjećaje. Europa je prisiljena promišljati, planirati, a nerijetko i strahovati. Netko je nepoznat i prijeteći ovdje, među nama. Netko tko straši. Jedan od okidača za njezin hitan angažman svakako je strah od stvarnog ili mogućeg nasilja (pre)često tematiziranog u sredstvima društvenog priopćivanja. Događa se, nažalost, da strah od nasilja i nepoznatog postaje sredstvo zastrašivanja domaćeg stanovništva usmjereno protiv onih koji su potrebni možda samo razumijevanja i prihvaćanja. Stoga, osnovna nakana ovoga rada sastoji se u tome da, na temelju razumijevanja bitnih obilježja fenomena nasilja, podrobnijeg razmatranja nekih statističkih elemenata migracijske krize, naročito činjenice da su migranti i izbjeglice i počinitelji i žrtve nasilja, pokaže kako ne postoje konkretni dokazi koji bi na poseban način povezivali migracije i nasilje u smislu značajnijeg povećanja nasilja povezanog upravo s migracijama. Migracijska kriza i 'nepoznat netko' ne rješava se manipulacijama, strahom, prijetnjom i nasiljem, nego aktualizacijom temeljnih evanđeoskih vrednota ljubavi i solidarnosti, prihvaćanja i gostoljubivosti.
45
Shima, Joana. "Ndikimi i bordit drejtues në performancën e sistemit bankar." Optime, no. 1 (May 22, 2024): 173–80. https://doi.org/10.55312/op.vi1.4561.
Full textAbstract:
Gjatë dhjetëvjeçarëve të fundit, çështja e qeverisjes së korporatave është bërë gjithnjë e më e rëndësishme. Gjatë kësaj periudhe, shumë kriza financiare kanë nxjerrë në pah si një prej shkaqeve kryesore qeverisjen e dobët të korporatave. Ajo mbulon disiplina të ndryshme, përfshirë financën, kontabilitetin, ligjin dhe jurisprudencën, menaxhimin, etikën e biznesit dhe politikëbërjen. Çdo krizë ka ngritur shqetësime mbi elemente të veçanta të qeverisjes së korporatave. Në literaturë, ekzistojnë qasje të ndryshme teorike për shpjegimin e qeverisjes së korporatave, të cilat përdorin terminologji dhe teknika të ndryshme. Këto qasje burojnë nga sisteme specifike ekonomike, sociale dhe ligjore, si dhe nga sfonde të ndryshme historike. Teoritë kryesore, njëkohësisht më të debatuarat, janë teoria e agjencisë dhe teoria e aktorëve [1]. Në kontrast me literaturën relativisht të pasur për qeverisjen e korporatave në përgjithësi, deri në krizën e fundit financiare të viteve 2007-2009, qeverisjes së korporatave në banka i është kushtuar pak vëmendje nga akademikët. Si një prej shkaqeve të dështimit të bankave, kriza identifikoi ndër të tjera edhe qeverisjen e dobët të korporatave.
46
Flis, Ivan. "Znanstvena reforma i replikacijska kriza u psihologiji." Psihologijske teme 32, no. 2 (2023): 227–56. http://dx.doi.org/10.31820/pt.32.2.1.
Full textAbstract:
Početkom 2010-ih godina u psihologiji se ubrzano počela širiti rasprava o problemima s replikacijom već objavljenih istraživanja. Rasprave su se uskoro pretvorile u višeslojnu kritiku kvantitativnih metoda i metodologija koje psiholozi koriste, posebice u dijelu inferencijalne statistike. Problemi s replikacijom opisani su kao simptom dublje krize uvriježenih nacrta istraživanja i statističkih postupaka, u kombinaciji s funkcioniranjem znanstvenoga objavljivanja rezultata i znanstvene komunikacije. U ovome ćemo radu ponuditi pregled rasprava o replikacijskoj krizi i reformskome pokretu u psihologiji, prvi put na hrvatskome jeziku.
47
Pavić, Jadranka, Višnja Brebrić, and Hrvoje Jakopović. "Representation of the nursing profession in Croatian daily newspapers during the COVID-19 pandemic." Suvremene teme 13, no. 1 (2022): 75–98. http://dx.doi.org/10.46917/st.13.1.4.
Full textAbstract:
U radu je prikazana analiza sadržaja provedena s ciljem utvrđivanjarazlika u zastupljenosti, ali i medijskoj pokrivenosti i izvještavanju omedicinskim sestrama u hrvatskim dnevnim novinama na početkukrize COVID-19 i u razdoblju prije krize u Hrvatskoj. Analiza sadržajapotvrdila je pretpostavku da je broj objava o sestrinstvu u medijima bioznačajno veći za vrijeme krize nego u prethodnom razdoblju, odnosnoprije krize COVID-19. Konkretno, tijekom pandemije COVID-19medicinske sestre općenito su bile pozitivno percipirane kroz medije.To je posebno vidljivo kroz novinarske forme gdje je broj izvještaja omedicinskim sestrama/tehničarima iznosio 88,89% u odnosu na 11,11%u razdoblju prije pandemije. Broj intervjua s medicinskim sestramatijekom pandemije iznosio je 95%, u odnosu na 5% u razdoblju prijepandemije, dok je broj informativnih članaka iznosio 89,51% tijekomkrize COVID-19, nasuprot 10,49% prije pandemije. COVID-19 kriza.
48
Komazec, Slobodan. "NEOLIBERALIZAM, KRIZA I NEOKOLONIJALIZAM." Nacionalni interes 22, no. 1 (2015): 11–45. http://dx.doi.org/10.22182/ni.2212015.1.
Full text
49
Černe, Andrej. "Nemoč ali kriza stroke?" Dela, no. 14 (December 1, 1999): 63–75. http://dx.doi.org/10.4312/dela.14.63-75.
Full text
50
Krajc, Ana. "Izobraževanje in gospodarska kriza." Andragoška spoznanja 15, no. 1 (2009): 5–7. http://dx.doi.org/10.4312/as.15.1.5-7.
Full text