Academic literature on the topic 'Kvalitet kafe'

Cílem empirické studie je v kontextu zjištěných parametrů sociálního kli-matu identifikovat a popsat shody a rozdíly mezi vybranými učitelskými sbory ZŠ v jejich charakteristikách a fungování. Jde tedy o hledání příčin zjištěných hodnot kli-matu učitelského sboru v konfrontaci evidentních znaků učitelského sboru se znaky, jejichž vliv je méně zjevný, skrytý. Výzkumný postup směřuje od kvantitativního vý-zkumu, z něhož byla využita získaná data jako východiska, k procedurám kvalitativní-ho výzkumu. Z typologického výběru vzešly dvě dvojice učitelských sborů základních škol. První dvojice s krajně odlišnými (příznivými a nepříznivými) a druhá s obdob-nými (příznivými) hodnotami sociálního klimatu. Analýze byly podrobeny způsoby sdílení vize a fungování školy, styl vedení a jeho geneze, mezilidské vztahy a komuni-kace, angažovanost učitelů a její podpora. Na příkladu vybraných učitelských sborů se ukazuje, že i přes srovnatelné hodnoty jejich sociálního klimatu se školy mohou lišit v organizaci a vytváření podmínek práce. Jako nápadné se ukázaly zejména roz-díly v pedagogickém vedení, a to i u dvojice podobných škol. Klíčovým atributem pro optimální fungování vedení se ukazuje být soulad stylu vedení se specifiky každého jednotlivého učitelského sboru. Za zásadní pro kvalitu sociálního klimatu sboru lze považovat vytvářenou shodu na hlavních principech chodu školy, sdílení jasné vize rozvoje, podporující styl vedení a cílevědomě vytvářený prostor pro práci učitele. Způsoby, jak dosáhnout optimálního sociálního klimatu sboru, se mohou lišit a vy-tvářejí ve specifických podmínkách života každé školy zcela originální a komplikova-ný organismus.

Napitak crne kafe tradicionalno se konzumira i pripema od pržene, mljevene kafedostupne na tržištu, a koja se najčešće sastoji od mješavine Arabika i Robusta kafe. Ciljovog rada je da se utvrdi i uporedi nutritivni kvalitet komercijalnih mješavina Arabikai Robusta kafe. U odabranim uzorcima kafe, određen je osnovni hemijski sastav isadržaj specifičnih hemijskih komponenti: kofeina, hlorogenske kiseline i masnihkiselina. Ispitana su i fizička svojstva uzoraka, vrijednost pH, aktivnost vode (aw) iboja (CIE-Lab). Na osnovu rezultata hemijske analize ustanovljeno je da uzorci kafeimaju kvalitet u skladu sa propisanim. Razlike u sadržaju ukupnih rastvorljivih materija,sadržaju proteina i sadržaju slobodne masti bile su statistički značajne (P<0,05)između svih analiziranih uzoraka. Veći sadržaj kofeina (2,18%) i hlorogenske kiseline(4,47%) u jednom od ispitivanih uzoraka, može ukazivati na veći procenat Robustakafe u datoj mješavini. U uzorcima kafe identifikovane su zasićene masne kiseline,palmitinska, stearinska, arahidinska i beheninska i nezasićene masne kiseline oleinska,linolna i linolenska. Ukupni sadržaj nezasićenih masnih kiselina je u svim uzorcima većiu odnosu na ukupni sadržaj zasićenih masnih kiselina, a najveći sadržaj ima linolnaesencijalna masna kiselina (~48,58%). Na osnovu rezultata i utvrđenog nutritivnogkvaliteta komercijalnih mješavina Arabika i Robusta kafe, može se zaključiti da seumjerenim konzumiranjem napitka kafe može doprinijeti dnevnom unosu nutritivnovrijednih i biološko aktivnih jedinjenja.

Voda je neophodna za opstanak živog sveta na Zemlji. Imajući u vidu da je ona ograničen resurs, dapotrebe za njom rastu, kao i da se na različite načine zagađuje, obezbeđivanje vode dobrog kvaliteta iu dovoljnim količinama predstavlja globalni problem. Međutim, upotrebom pijaće vode za zalivanje iodržavanje urbanih zelenih infrastruktura može doći do brže nestašice njenih rezervi, te je neophodnoomogućiti dodatne izvore vode za zalivanje urbanog zelenila. Iz tih razloga, u ovom radu je dat predlogprimene sive vode za zalivanje u urbanim sredinama, sa ciljem očuvanja vodnog resursa i održavanja zeleneinfrastrukture, a istovremeno ne narušavajući i ne ometajući razvoj biljaka i njihov estetski kvalitet.U svetu, praksa zalivanja sivom vodom je u velikoj meri primenjena. Siva voda je domaća otpadna vodaporeklom iz veš mašine, umivaonika, kade, tuša, sudopera i mašine za pranje posuđa i isključuje crnuvodu iz toaleta i pisoara. Nemogućnost odvajanja različitih komunalnih otpadnih voda, s obzirom da jeu upotrebi komunalni infrastrukturni sistem koji sakuplja svu otpadnu vodu na jedno mesto pritom jemešajući u različitim koncentracijama, predstavlja poteškoće prilikom sakupljanja sive vode. Preliminarnaistražavanja na području Republike Srbije ukazuju na mogućnost primene otpadne vode za zalivanje,što je posebno važno za održavanje zelenih infrastruktura tokom sušnog perioda. Ovaj vid zalivanjaurbane vegetacije može značajno doprineti području na kom se koristi, kako sa ekonomskog, tako i saekološkog aspekta.

Na našim prostorima napitak crne kafe veoma je cijenjen i ima dugu tradiciju pripreme i konzumiranja. Izborom optimalnih parametara procesa prženja u industrijskim uslovima proizvodnje i definisanjem recepture, nastoji se postići odgovarajući kvaliteta, odnosno najprihvatljivija senzorska svojstava napitka kafe. Da bi kafa na određenom tržištu zadovoljila želje i očekivanja porošača, potrebno je definisati parametre kvaliteta kafe za potrebe svakog ciljnog tržišta. Primjenom deskriptivne senzorske analize moguće je dati precizan opis arome, ukusa i boje napitka kafe, kao najvažnijih senzorskih svojstava, sa značajnim uticajem na kvalitet i prihvatljivost kvaliteta.Cilj ove doktorske disertacije je postizanje optimalnog senzorskog kvaliteta napitka crne kafe definisanjem parametara procesa prženja kafe u industrijskim uslovim proizvodnje i definisanjem optimalnog odnosa kafe vrste Arabika i kafe vrste Robuste, kao i definisanje senzorskog profila i sistema senzorskog ocjenjivanja napitka crne kafe koji se priprema na tradicionalan način.Da bi se definisali parametri procesa prženja, neophodno je odrediti optimalnu temperaturu prženja, koja će omogućiti razvoj i formiranje prijatnih senzorskih svojstava u zrnu kafe. Za pripremanje napitka crne kafe na tradicionalan način obično se koriste dvije vrste kafe, Arabika i Robusta u različitom odnosu.Na osnovu rezultata dobijenih hemijsko-fizičkim analizama uzoraka različitih vrsta kafa i mješavina na različitim temperaturama prženja i senzorskom analizom napitka kafe pripremljenog od ispitivanih uzoraka kafe na tradicionalan način, sa ciljem poboljšanja kvaliteta napitka kafe izborom optimalnih uslova prženja i odnosa različitih vrsta kafe može se zaključiti da uzorci napitka kafe pripremljeni od uzoraka proizvedenih prema proizvođačkoj specifikaciji nemaju očekivani kvalitet napitka kafe, kao i da proizvodnjom uzoraka pojedinačnih vrsta kafe pržene na 167°C i 175°C i njihovih mješavina nije postignut optimalni kvaliteta napitka kafe. Takođe je zaključeno da je uzorak napitka kafe pržene na 171°C N1 ocjenjen kao uzorak najboljih senzorskih svojstava (82,35%). Odnos kafa Arabika II klasa, Arabika I klasa i Robusta je bio 34,28%:51,42%:14,30%. Vrijednost titracione kiselosti iznosila je 128,86, sadržaj hlorogenske kiseline 3,77%, sadržaj kofeina 2,29%, sadržaj proteina 13,79%, sadržaj slobodne masti 14,37%, odnosno sadržaj ukupno zasićenih masnih kiselina 42,65%, a sadržaj ukupno nezasićenih masnih kiselina 57,36%, vrijednost pH 5,35 i aktivnost vode 0,102. Antioksidativna aktivnost je iznosila 235,57 μmola TE/g uzorka (DPPH) i 217,62 μmola TE/g uzorka (ABTS).Uzorak U1 napitka kafe pripremljen na tradicionalan način od mješavine kafe pržene na 171°C, sitno mljevene okarakterisan je kao veoma prijatan za konzumiranje, sa najskladnijim aromatskim profilom, usaglašene gorčine i kiselosti, prijatne i umjerene punoće ukusa i blagog i harmoničnog utiska u ustima. Odnos kafa Arabika II klasa, Arabika I klasa i Robusta u ovom uzorku je bio 34,28%:51,42%:14,30%.
Consumption of black coffee prepared in a traditional way is very popular in our region. By selecting the optimum parameters of roasting in industrial conditions and defining ratio of the individual species of coffee, it aims to achieve the appropriate quality, and the most acceptable sensory properties of a coffee beverage. In order to fulfill consumers expectations, it is necessary to define the parameters of quality coffee for the needs of each target market. Using descriptive sensory analysis it is possible to give a precise description of the aroma, taste and color of coffee beverage, as the most important sensory characteristics, with significant impact on the quality and acceptability of quality.The aim of this PhD thesis was to achieve optimal sensory quality black coffee beverage, by defining the parameters of the coffee roasting within the industrial conditions and defining the optimal ratio of coffee Arabica and Robusta species, as well as defining a sensory profile and the system of sensory analysis black coffee beverage which was prepared on traditional way.In order to define the parameters of the roasting process, it is necessary to determine the optimum temperature of roasting, which will enable the development and formation of pleasant sensory properties of coffee beans. For the preparation of coffee beverage in the traditional way, usually used two species of coffee, Arabica and Robusta in different ratio. Based on the results of chemical and physical analysis of coffee samples (different species and blends) at different roasting temperatures and results of sensory analysis of a coffee beverage prepared from coffee samples in the traditional way, with the aim of improving the coffee beverage quality, by determining optimal conditions of roasting and ratio of different species of coffee, it could be concluded that the samples of coffee beverage prepared from samples produced according to the production specification do not had the expected quality of coffee beverage. It also could be concluded that by production of individual species of coffee samples roasted at 167 and 175° C, and their blends was not reached optimal quality of coffee beverage. It was also concluded that the coffee beverage of sample roasted at 171C, N1 was rated as the sample of the best sensory properties (82.35%). The ratio of coffee Arabica Class II, Arabica Class I and Robusta was 34.28%: 51.42%: 14.30%. Value of titratable acidity was 128.86, chlorogenic acid content was 3.77%, caffeine content was 2.29%, protein content was 13.79%, the content of free fat was 14.37%, total content of saturated fatty acids was 42.65%, and total content of unsaturated fatty acids was 57.36%, pH value was 5.35 and aw value was 0.102. The antioxidant activity was amounted 235.57 μmol TE/g sample (DPPH) and 217.62 μmol TE/g sample (ABTS).Coffee beverage prepared in the traditional way from a sample U1 roasted at 171 °C, finely ground, was characterized as very pleasant, with the most harmonious aromatic profile, pleasant bitterness and acidity, pleasant and moderate body and gentle and harmonious impression in the mouth. The ratio of coffee Arabica Class II, Arabica Class I and Robusta in this sample was 34.28%: 51.42%: 14.30%.

Borg, J. 2018. Lindvalls kaffe - Viktiga bönor i fem generationer. Kulturgeografiska institutionen, Uppsatser, Uppsala universitet. Det sägs att det varje dag dricks 2 miljarder koppar kaffe i världen. Det är många steg från ett omoget kaffebär i Colombia till en espresso på ett café i Uppsala. Genom globala produktionsnätverk och multinationella företag påverkas denna process. Det globala och det lokala kommer undersökas, och familjeföretaget Lindvalls kommer att vara i fokus. Med kafferosteriet i centrala Uppsala har de nu varit verksamma i 126 år, och femte generationen arbetar med kaffe idag. Det kommer undersökas hur Lindvalls klarat av denna tid till följd av samhällets alla omvälvande förändringar som ägt rum. Hur kommer det sig att de inte blivit uppköpta av något multinationellt företag i likhet med flera konkurrenter på den svenska kaffemarknaden? Hur säkerställs att det råder goda förhållanden för människor som arbetar med kaffe och att naturen inte far illa? Certifieringar är ett sätt, intresset för certifieringar samt det lokala och småskaliga har ökat. Några faktorer som besvarar Lindvalls kontinuitet över tid är: teknik, flexibilitet, kreativitet, innovation, anpassning och samarbetsförmåga. Lindvalls kaffe har utfört lyckade satsningar för att värna om den lokala marknaden. Kvalitativa intervjuer, litteratur, kartor och diagram utgör metoden och empirin för denna uppsats.

Då det ur ett konsumentperspektiv finns ett stort intresse för att kombinera olika miljöperspektiv i en enhetlig märkning samtidigt som forskning visar att en kombination av olika märkningar genererar en ökad betalningsvilja, åsyftar denna studie att undersöka hur dessa två respektive typer av märkningssätt påverkar konsumentens preferenser av varumärket samt hur dessa preferenser skiljer sig åt. Föreliggande studie testar dessutom huruvida Simonsons (1989) teori om kompromisseffekter är applikabel för att öka konsumenters preferenser för ekologiska produkter när ett superekologiskt alternativ tillförs ett valset med ett konventionellt och ett ekologiskt alternativ. Studien bidrar därmed med information till beslutsfattare inom livsmedelsbranschen för hur ekologiska attribut påverkar konsumenters preferenser och betalningsviljan för ekologiska produkter.     408 respondenter har medverkat i en enkätundersökning där svaren har analyserats med hjälp av följande statistiska analyser: reliabilitetstest, t-test, korrelationsanalys, faktoranalys och klusteranalys. Resultaten visar att trots att de flesta konsumenter tenderar att ha såväl en positiv attityd som en ökad betalningsvilja för de ekologiska alternativen, väljer fortfarande majoriteten av konsumenterna det konventionella alternativet, varvid ingen kompromisseffekt uppstår. För de allra flesta av studiens respondenter motsvarar med andra ord inte den ökade betalningsviljan rådande marknadspriser, något som bland annat skulle kunna bero på att konsumenterna inte känner erforderligt med tilltro till miljömärkningarna. Priset kan dessutom fungera som ett hinder mot ett nytt beteende, varvid konsumenten istället av ren vana håller kvar vid det gamla. Vad gäller konsumenternas syn på superekologiska märkningar tycks ett superekologiskt trioalternativ i dagsläget vara att föredra. Något mer överraskande är att respondenterna, i motsats till vad flertalet tidigare studier har visat (Roddy, Cowan & Hutchinson 1994; CEC, 1999; Magnusson, Arvola, Hursti, Åberg & Sjödén, 2001; Torjusen, Lieblein, Wandel & Francis, 2001; m.fl.), dessutom upplever smak och kvalitet hos de ekologiska alternativen som sämre jämfört med det konventionella alternativet.   Eftersom de flesta konsumenter de facto uttrycker en ökad betalningsvilja för ekologiska alternativ, anser vi avslutningsvis att en mindre prisskillnad mellan konventionella och ekologiska produkter är något som beslutsfattare i livsmedelsbranschen framför allt borde ta i beaktning för att i framtiden öka antalet konsumenter av ekologiska produkter.
From a consumer perspective, there exists a considerable interest in combining different environmental perspective in an uniform label. On the other hand, since research shows that a combination of different labels generates a greater willingness to pay, this study aim to examine how these two respective types of labeling affect consumers brand preferences, and furthermore how these preferences differ. The present study also test whether Simonson's (1989) theory of compromise effect could be applied to increase consumer preference for organic products, when adding an organic premium alternative to a choice set with a conventional and an organic alternative. Thus, the study contributes information to decision makers in the food industry about how ecological attributes affect consumers’ brand preferences and their willingness to pay for organic products.   408 respondents have participated in a survey in which the answers were analyzed using the following statistical analyzes: reliability test, t-test, correlation analysis, factor analysis and cluster analysis. The results show that although most consumers tend to have both a positive attitude and an increased willingness to pay for organic alternatives, the majority of consumers still choose the conventional alternative, why no compromise effect occurs. For most of the study's respondents the increased willingness to pay does not correspond with current market prices. Among other things this could be explained by consumers’ lack of confidence in eco-labels. The price may also act as a barrier to a new behavior, whereby the consumer out of pure habit chooses the conventional alternative. Based on the consumer preferences for organic premium labels, the organic premium combination alternative seems to be the preferable choice. Somewhat more surprising, the respondents in this study, in contrast to most previous studies (Roddy et al., 1994; CEC, 1999; Magnusson et al., 2001; Torjusen et al., 2001; etc.), perceived the taste and quality of the ecological alternatives as inferior to the conventional alternative.   Finally, since the respondents show an increased willingness to pay for organic products, we think that decision makers in the food industry primarily should take into consideration that a minor price difference between conventional and organic products is something that could increase the number of consumers buying organic products in the future.

Socijalna anksioznost predstavlja univerzalno ljudsko obeležje sa izrazitom adaptivnom vrednošću. U društvenim kontekstima u kojima je prisutna procena od strane drugih, poput intervjua za posao ili prezentacije na času, doživljaj anksioznosti može biti podsetnik da se postupa oprezno (npr., da se pažljivije razmisli pre nego što se nešto kaže, da se koncentrisano saslušaju pitanja koja se postavljaju itd.) ili pak može biti pokretač da osoba da sve od sebe. Osim toga, u situacijama u kojima se ostavljanje dobrog utiska čini malo verovatnim ishodom, i dalje je moguće izbeći socijalnu pretnju (kritiku, odbacivanje i sl.). To se ostvaruje na više načina – putem redukovanja (izbegavanja) interakcija sa drugima ili kroz intenzivnu pripremu za predstojeći nastup (interakciju). Stoga, socijalna anksioznost predstavlja osobinu ličnosti koja pomaže ljudima da spreče ili smanje „oštećivanje“ pozitivne slike o sebi, ali i značajnih međuljudskih relacija. Međutim, za neke ljude socijalna anksioznost je iscrpljujuće iskustvo koje narušava odnose sa drugima, remeti školsko i poslovno funkcionisanje i negativno utiče na mentalno zdravlje čoveka. U takvim slučajevima, socijalna anksioznost predstavlja disfunkcionalno obeležje ličnosti, pa čak i socijalno-anksiozni poremećaj, koji značajno umanjuje kvalitet života osobe.