Academic literature on the topic 'Ministarstvo unutrašnjih poslova'

The article describes the ban of Association of Croatian Theatre Volunteers in Zagreb [Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca, Zagreb], umbrella theatrical-volunteer organization in Croatia since the mid-1920s until Second World War. It was active in the country and abroad on popularisation of the art of drama, creation of the folk repertoire, as well as on bringing together acting societies, clubs and choirs. When the war ended, the Association applied for permission to restore its activities, but only in the Zagreb area. Its activities would be mainly related to education of actors – theatre volunteers and improving of theatre literature. The procedure of banning lasted from the autumn of 1945 until 5 February 1947, when the Government of the People's Republic of Croatia (PRC) [Vlada Narodne Republike Hrvatske] confirmed the ban order previously adopted by Ministry of Interior of the PRC [Ministarstvo unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske]. Also, its whole property was confiscated in favour of the State. The article also draws attention to the engagement in that ban case, showed by Aleksandar Freudenreich, a prominent architect and theater worker, as well as secretary of the Association in whole period since its founding. The ban case was analyzed in a broader context of creating a new socialist culture, in accordance with the revolutionary ideology of the new communist government.

Cilj rada jeste da se primenom naučno-istraživačkih metoda opiše proces upravljanja ljudskim resursima u MUP-u Republike Srbije, koji doprinosi razvoju Sektora za vanredne situacije i, sledstveno tome, izluče oni elementi funkcije upravljanja ljudskih resursa koji nisu dovoljno delotvorni za ostvarivanje nadležnosti Sektora za vanredne situacije u Ministarstvu. Prema tome, predmet istraživanja jeste analiza efekata uspostavljanja sistema upravljanja ljudskim resursima u Ministarstvu unutrašnjih poslova, i, s tim u vezi, efikasnost Sektora za vanredne situacije. Strukturu rada čine osnovne funkcije upravljanja ljudskim resursima, njihov uticaj na unapređenje Sektora za vanredne situacije, uz prethodno lapidarno prikazivanje organizacije i nadležnosti dvaju sektora. U radu se zaključuje da na unapređenje rada Sektora za vanredne situacije, kao i prilikom obavljanja drugih osnovnih unutrašnjih poslova, utiču: efikasno, efektivno i ekonomično planiranje ljudskih resursa (Kadrovski plan, regrutacija, selekcija, stručna osposobljenost, planiranje procesa obuke, karijerni razvoj zaposlenih, ocenjivanje, psihosocijalna podrška i bezbednost i zdravlje na radu), čiji su efekti statistički prikazani u radu.

Šumarstvo je jedna od gospodarskih grana gdje je stopa ozljeda na radu među najvećima. Uprkos tomu što se poslovi u šumarstvu uglavnom karakteriziraju sezonalnošću, a ne stalnom zaposlenošću radnika, šumsko gospodarstvo „Sremska Mitrovica“ gdje su provedena istraživanja ima drukčiju praksu. Cjelokupna sječa i izrada na području ovoga gospodarstva obavlјa se ulaganjem vlastitih sredstava i vlastite radne snage. Ovo gospodarstvo karakterizira ravničarski teren s prosječnim nadmorskim visinama ispod 100 m, gdje glavne vrste drveća čine euroamerička topola, lužnjak i jasen. Godišnji etat šumskog gospodarstva iznosi oko 200000.00 m³. U ovome radu prikazani su rezultati istraživanja broja i uzroka ozljeda na radu, za razdoblje od 5 godina (2008-2012. godine). Analizirane su samo ozljede proizvodnih šumskih radnika (sjekači, radnici koji rade na ručnom utovaru, vozači i radnici koji rade na poslovima uzgajanja šuma). Svaka ozljeda na radu evidentirana je odmah nakon što se dogodila. Klasifikacija ozljeda obavljena je na temelju Međunarodne klasifikacije bolesti (International Classification of Diseases and Related Health Problems), a korišten je šifrarnik bolesti iz odjeljka „vanjski uzroci obolijevanja i umiranja (V01-Y98)“ (external causes of morbidity and mortality) (V01-Y98)). Nakon svake evidentirane ozljede na radu, medicina rada je slala Izveštaj o liječničkom pregledu ozlijeđenog radnika Republičkoj inspekciji rada, Ministarstvu unutrašnjih poslova i ­referentu zaštite na radu u radnoj jedinici gdje je radnik bio zaposlen. Iz Izveštaja o liječničkom pregledu ­zaposlenog podaci su unošeni u posebnu evidenciju. Ocjenu težine ozljede davao je liječnik koji je prvi ­pregledao zaposlenog. Radnicima koji su radili kao sjekači, šumsko gospodarstvo osiguralo je tečaj koji je trajao mjesec dana (teorijska nastava) i dva mjeseca praktične obuke, gdje su sjekači obavili sječu i obaranje uz pomoć iskusnijeg kolege (mentora). Ukupan broj radnika koji je na godišnjoj razini bio zaposlen na poslovima korištenja šuma kretao se od 302 (2010. godine) do 323 (2008. godine) (Tablica 1). Najveći broj radnika bio je zaposlen na poslovima uzgajanja šuma. Na temelju analize broja ozljeda na radu u razdoblju od 2000-2012. godine utvrđeno je da je najveći broj ozljeda na radu zabilježen kod radnika koji su radili kao sjekači (Slika 2). Ukupan broj ozljeda koji je evidentiran u razdoblju 2008-2012. godine je bio 181, gdje su 172 ozljede evidentirane kao lake, dok je 9 ozljeda kategorizirano kao teška tjelesna ozljeda. Od ukupnog broja ozlijeđenih radnika, najveći postotak čine radnici koji su obavljali posao sjekača (68%), zatim posao radnika koji su radili na poslovima uzgajanja šuma (20%), vozača traktora (8%), radnici koji rade na ručnom utovaru (3%) i vozača kamiona (1%) (slika 3). Postotak ozlijeđenih sjekača u odnosu na ukupan broj iznosi 25%. Najčeće su se povređivali sjekači starostne dobi između 30 i 40 godina (Slika 4), odnosno oni radnici koji su imali između 15 i 20 godina radnog staža (Slika 5). Najveći broj ozljeda sjekača dogodio se u ožujku i svibnju. Promatrajaći dane u tjednu, najveći broj ozljeda dogodio se ponedjeljkom (skoro 1/3 povreda). Najveći broj ozljeda dogodio se u razdoblju od 10-11 sati prije podne (Slika 8). Najčešće povređivan dio tijela su noge i ruke (Slika 9). Najčešći uzrok ozljede je udarac grane (35%), zatim sljede ozljede uzrokovane lancem motorne pile (21%) (Slika 10). Ono što su ­autori ovoga članka zapazili analizirajući podatke, je činjenica da evidencije o povredama radnika postoje, ali da nisu bile uniformne ni po godinama ni po radnim jedinicama, i često su nedostajali detaljni podaci o ­povredi.Tako je odlučeno da se u idućem razdoblju u dogovoru s nadležnima iz JP kreiraju novi obrasci koje treba popunjavati sukladno preporukama, koji će također biti dati kao prateći materijal.

Umetnička dela i antikviteti otkrivaju kulturni identitet naroda, oni imaju svojeznačenje u određenom socijalnom, ekonomskom i istorijskom okruženju i vredno svojstvosvedoka čitavih epoha, zbog čega je njihova zaštita u javnom interesu. U Srbiji su krađamai neovlašćenim izvođenjem arheoloških radova najviše ugroženi lokaliteti iz rimskogperioda, kao i sakralni objekti, posebno crkve i manastiri, u kojima se kradu liturgijskipredmeti (ikone, stare bogoslužbene knjige, putiri, krstovi, relikvijari sa moštima svetitelja).Na osnovu podataka Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije u periodu2006–2014. godine izvršeno je 1.472 krivičnih dela u vezi sa kulturnim dobrima. Ciljrada je da oslika stanje kriminaliteta u vezi sa kulturnim dobrima u Srbiji, sagledavanjemnekih njegovih formi i karakterističnih primera.

Pravna regulisanost problema nasilja u porodici novijeg je datuma i dešava se,baš, nekako sa promjenama u percipiranju porodičnog nasilja kao javnog, a ne kaoisključivo privatnog problema. Na međunarodnoj pozornici intenzivno se pristupapravnom regulisanju nasilja u porodici. Unutar Bosne i Hercegovine i RepublikeSrpske proces pravnog regulisanja nasilja u porodici posebno je aktuelan u posljednjih15 godina. U Republici Srpskoj 2012. godine donesen je potpuno novi Zakon o zaštitiod nasilja u porodici (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 102/12, 108/13, udaljem tekstu: Zakon). To je već drugi zakon kojim se posebno reguliše oblast nasiljau porodici. Ovim Zakonom predviđena je veoma značajna novina, a ona se odnosi nauvođenje „hitnih mjera zaštite“. Kao naročite mjere koje se mogu izreći nasilnikuprije pokretanja postupka ili u toku postupka predstavljaju bitnu odliku novogZakona. Upravo u ovom radu biće više riječi o ovim mjerama. Kako je sprovođenjeovih mjera u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, pored zakonskih odredbi ohitnim mjerama zaštite, u drugom dijelu rada biće više riječi o Pravilniku o načinusprovođenja hitnih i zaštitnih mjera koje su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjihposlova („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 73/14, u daljem tekstu: Pravilnik).