To see the other types of publications on this topic, follow the link: Nacionalizam.

Journal articles on the topic 'Nacionalizam'

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Nacionalizam.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.

1

Vukićević, Slobodan. "Nacionalizam i globalizam u kvalitativnom posredovanju." Revija za sociologiju 49, no. 3 (2020): 399–417. http://dx.doi.org/10.5613/rzs.49.3.4.

Full text
Abstract:
Predmet ovog rada je simetrija i asimetrija nacionalizma i globalizma kao kvalitativan društveni odnos determinisan logosnim valentnostima (značaj, značenje i smisao) njihovih strukturnih segmenata. Cilj je otkrivanje simetrijskih i asimetrijskih mreža nacionalizma i globalizma koje prate njihove pozitivne i negativne dimenzije. Nacionalizam je, u osnovi, refleksija nacije i kao takav, sadrži sve bitne protivrečnosti nastajanja i razvoja nacije, njene povijesne i metafizičke kategorijalnosti. Nacionalizam kao cjelovit društveni fenomen, genetički strukturiran, može se sociološki identifikovati
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Lovrić, Elvira. "JESMO LI IZGUBILI SVOJU PRIČU? POVRATAK NACIONALIZMA I KRIZA GLOBALIZACIJE." IDENTITETI – KULTURE – JEZICI, no. 9 (October 24, 2024): 287–95. http://dx.doi.org/10.47960/3029-3103.2023.9.287.

Full text
Abstract:
Nacionalizam je problem našega vremena. Štoviše, napad Rusije na Ukrajinu jedna je od njegovih najsnažnijih manifestacija. Od America first politike i Brexita pa sve do ponovnoga uzdignuća desnice u Europi i bošnjačkoga nacionalizma svjedočimo povratku „snažnih bogova“ nacionalizma i populizma. Kako se to može objasniti? I predstavlja li nacionalizam stvarnu opasnost za društvo? Je li nacionalna odanost prepreka za globalnu odgovornost? Može li osoba imati više različitih odanosti? Zar nije moguće biti odan globalnoj zajednici i vlastitoj naciji? Moramo li se doista odlučiti za jednu od te dvi
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Novaković, Aleksandar. "NACIONALIZAM I TRANZICIJA – o jednom metodološki smislenom pojmu nacionalizma." Srpska politička misao 24, no. 2 (2009): 111–34. http://dx.doi.org/10.22182/spm.2422009.6.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Barbarić, Dražen. "PRKOSNI NACIONALIZMI DEKOMPOZITNOGA DRUŠTVA: RAZMATRANJE NACIONALNOGA U SUVREMENOJ BOSNI I HERCEGOVINI." IDENTITETI – KULTURE – JEZICI, no. 9 (October 24, 2024): 209–29. http://dx.doi.org/10.47960/3029-3103.2023.9.209.

Full text
Abstract:
U radu se tematizira fenomen nacionalnih identiteta i njihovih manifestnih oblika u suvremenome kontekstu, s posebnim fokusom na situaciju u Bosni i Hercegovini. Naime, u akademskim krugovima nacionalizam i pridruženi mu identitet uglavnom se svode na pejorativni fenomen 19. i 20. stoljeća, koji je u potpunosti neadekvatan novonastalim kulturološkim, sociološkim i političkim okolnostima. Pokušat ćemo objasniti da nacionalni identitet i dandanas predstavlja operativnu matricu modernističkih procesa koji su u političkome smislu rezultirali poretkom nacija-država te da su potonje najvažniji izvor
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Antić, Čedomir. "Nacionalizam Zorana Đinđića." Istorija 20. veka 30, no. 2/2012 (2012): 9–20. http://dx.doi.org/10.29362/ist20veka.2012.2.ant.9-20.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Korotaj Drača, Vinko. "Nacionalizam pred sudom." Tragovi 7, no. 1 (2024): 37–73. http://dx.doi.org/10.52328/t.7.1.2.

Full text
Abstract:
Autor članka pristupa diskursima o povijesti pred Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju koristeći ekspertske izvještaje i transkripte suđenja. Pozivajući se na metodološki okvir konteksta političkog suđenja kao performativnog akta i povijesti kao narativa kojeg sukonstruiraju institucionalni i vaninstitucionalni akteri, temeljen na teoriji o metanarativnosti historije Haydena Whitea, autor analizira prisutnost narativa o trima povjesnima fenomenima koji su odigrali ključnu ulogu u ratovima u Jugoslaviji. Prvi od njih je mjesto ideologije nacionalizma, drugi je mjesto politike sjećanja s
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Teinovic, Bratislav. "NACIJA I NACIONALIZAM." Nacionalni interes 43, no. 3/2022 (2023): 271–76. http://dx.doi.org/10.22182/ni.4332022.13.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Cipek, Tihomir. "Konzervativna revolucija i nacionalizam." Politička misao 59, no. 1 (2022): 7–23. http://dx.doi.org/10.20901/pm.59.1.01.

Full text
Abstract:
U tekstu se pomoću teorije nacionalizma analiziraju temeljne ideje konzervativne‎ revolucije. To se čini rekonstrukcijom osnovnih teza političke misli Thomasa ‎Manna, Arthura Moellera van den Brucka, Ernsta Jüngera, Oswalda Spenglera‎i Carla Schmitta. Analizira se način na koji se tumačio odnos jezika i nacije, rata ‎i nacije, liberalizma i nacije, te odnos nacije spram Zapada. Pokazalo se da ‎se smatralo da se u jeziku zrcali duh nacije, da se rat smatrao temeljem nacionalnog ‎identiteta, da se liberalizam smatrao glavnim idejnim neprijateljem njemačkog ‎nacionalnog identiteta te da se odbaci
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Petković, Krešimir. "Nacionalizam, federalizam i suverenizam." Politička misao 60, no. 1 (2023): 29–50. http://dx.doi.org/10.20901/pm.60.1.02.

Full text
Abstract:
U tekstu se ispituju mogućnosti artikulacije političkog otpora u Hrvatskoj koji‎autor naziva “protubriselskom revolucijom”. Prvi dio teksta razjašnjava odnos‎kulturne i protubirokratske revolucije u kontekstu odnosa političkih elita s‎cjelinom političkog tijela. Drugi dio prikazuje i objašnjava uporabu sintagme‎“protubirokratska revolucija” u analizama politologinje Mirjane Kasapović‎koje daju povijesno poučne uvide o odnosu institucionalnog i izvaninstitucionalnog‎političkog djelovanja potrebne za analizu pojave protubriselske revolucije‎u Hrvatskoj. Treći dio teksta donosi kratak prikaz i ti
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Langston, Keith. "Jezik i nacionalizam (review)." Journal of Slavic Linguistics 19, no. 2 (2011): 327–37. http://dx.doi.org/10.1353/jsl.2011.0001.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
11

Badurina, Marino. "Javna polemika Stipe Šuvara i Šime Đodana iz 1969. kao primjer borbe ideja u (trans)nacionalnom kontekstu." Journal of contemporary history 53, no. 3 (2021): 823–51. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v53i3.18614.

Full text
Abstract:
U radu se razmatraju povod, tijek i sadržaj intelektualne i političke debate između Stipe Šuvara i Šime Đodana koja se odvijala tijekom 1969., u uvjetima društveno-političkih, kulturnih i ekonomskih previranja u tadašnjoj socijalističkoj Hrvatskoj i Jugoslaviji. Glavno pitanje koje se eksplicitno i implicitno provlačilo kroz debatu bilo je: „Je li Hrvatska u Jugoslaviji eksploatirana?” No ta je rasprava bila višeslojna i kompleksnija od toga. U njoj su se autori dotakli i međuodnosa nacionalizma i međunarodne ekonomske integracije unutar Jugoslavije, kao i integracije Jugoslavije sa svijetom,
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
12

Matić, Petar, and Miša Stojadinović. "LIBERALNI NACIONALIZAM: U POTRAZI ZA IZGUBLJENIM IDENTITETOM." Politička revija 23, no. 1 (2010): 187–200. http://dx.doi.org/10.22182/pr.2312010.10.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
13

Sejdinovic, Ervin. "NACIONALIZAM I KRIZE (MASOVNE MIGRACIJE I COVID-19) U EVROPSKOJ UNIJI." Kapija, no. 10 (2024): 77. https://doi.org/10.58584/2490-3752.2024.10.10.77.

Full text
Abstract:
Savremeni procesi globalizacije, u svojoj biti, imaju tendenciju nadvladavanja nacionalne države kao političke kategorije. Eklatantan primjer tih tendencija jeste formiranje nadnacionalnih institucija. U vrijeme političkih, ujedno društvenih, ekonomskih, sigurnosnih i zdravstvenih kriza pokazuje se da, ipak, nacionalne države jesu i dalje osnovne formacije koje konkretno djeluju u cilju ublažavanja i prevazilaženja tih kriza. Nadnacionalne institucije često ne reagiraju kada je to potrebno ili ne reagiraju na adekvatne načine. U ovom istraživanju prikazujemo važnost nacionalnih država u odnosu
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
14

Borges, André. "Nacionalização Partidária e Estratégias Eleitorais no Presidencialismo de Coalizão." Dados 58, no. 3 (2015): 651–88. http://dx.doi.org/10.1590/00115258201555.

Full text
Abstract:
Este artigo explora o papel das eleições presidenciais e do federalismo sobre a nacionalização dos partidos no presidencialismo de coalizão brasileiro. Argumenta-se que a resposta estratégica dos partidos frente aos incentivos nacionalizantes da eleição presidencial tende a variar de forma significativa em sistemas multinível, especialmente na presença de um efeito “rabo de casaca” governatorial. Enquanto alguns partidos obtêm sucesso em mobilizar um eleitorado nacional por meio da “presidencialização”, outras agremiações podem nacionalizar a sua votação por razões não relacionadas ao ciclo el
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
15

LELIUKAITĖ, LINA. "ETNINIO NACIONALIZMO RAIŠKA PARLAMENTINIŲ 2008–2012 METŲ LIETUVOS RESPUBLIKOS SEIMO KADENCIJOS PARTIJŲ PROGRAMOSE." Politologija 67, no. 3 (2012): 201–41. http://dx.doi.org/10.15388/polit.2012.3.915.

Full text
Abstract:
Nors literatūroje aptinkama daugybė bendro pobūdžio samprotavimų apie nacionalizmą, informacijos, kaip nacionalizmas atsispindi valstybės valdžios lygmeniu, faktiškai nėra. Tai determinuoja straipsnio tikslą – per parlamentinių partijų programų analizę atskleisti etninio nacionalizmo raišką valstybės lygmeniu, nes partijos demokratinėse sistemose yra esminiai valdžios institutai, formuojantys valstybės politiką. Pasitelkus klasikinių nacionalizmo teoretikų Anthony D. Smitho, Karlo W. Deutscho, Benedicto Andersono, Rogerso Brubakerio, Ernesto Gellnerio įžvalgas, sudaromas tyrimo modelis: išskir
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
16

Matić, Davorka. "Arab Nationalism: Rise, Fall, and Consequences of an Ideology." Revija za sociologiju 48, no. 2 (2018): 177–207. http://dx.doi.org/10.5613/rzs.48.2.3.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
17

Bodrožić, Đuro. "Nation and nationalism: The origin of the term and history of the idea." Nacionalni interes 45, no. 2 (2023): 27–43. http://dx.doi.org/10.5937/nint45-46045.

Full text
Abstract:
In order to know the nature of an ideal, it is necessary to know its origin and historical development-intellectual and social. Nationality is a cultural phenomenon. It is not tied to ideologies but to the cultural systems within which it arose and against which it arose. And these are, first of all, Roman Catholic universalism and dynastic kingdom. The initial meaning of the term nation is not as we understand it in our time. Today's meaning of this term is associated with the French Revolution: A people under one government that knows itself in its own state. The greatest change brought abou
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
18

Pupovac, Milorad. "State vernaculars and discourses of nations." Tragovi 5, no. 2 (2022): 175–220. http://dx.doi.org/10.52328/t.5.2.7.

Full text
Abstract:
Ključna tema ovog teksta je revernakularizacija posthrvatskosrpskih standardnih jezika u funkciji države i nacije. Polazište za autorovo obrazlaganje ove teme su četiri knjige u kojima se kritizira potčinjavanje jezika nacionalističkim idejama države i nacije. To su: Škiljan (2002): Govor nacije: jezik, nacija, Hrvati; Kordić (2010): Jezik i nacionalizam, Bugarski (2018): Govorite li zajednički? i Glušica (2020): Crnogorski jezik i nacionalizam. Glušičina knjiga zbog svoje dokumentiranosti i analitičnosti pružila je najviše građe za kritiku takve prakse revernakularizacije. Autor smatra da je
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
19

Marković, Saša, and Snežana Besermenji. "‘KULTURNI NACIONALIZAM’ U POLITIČKOJ MISLI KOD SRBA POČETKOM 20. VEKA." Srpska politička misao 34, no. 4 (2011): 377–94. http://dx.doi.org/10.22182/spm.3442011.19.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
20

Filipović, Vladimir. "Iz socijalizma u nacionalizam: Kombinat Borovo u političkim promjenama 1990." Politička misao 55, no. 1 (2018): 34–52. http://dx.doi.org/10.20901/pm.55.1.02.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
21

Mišćević, Nenad. "„Vratit ćemo narodu državu” – desni populizam, nacionalizam i novi izazovi." Političke perspektive 9, no. 1 (2019): 37–66. http://dx.doi.org/10.20901/pp.9.1.02.

Full text
Abstract:
Tema rada je desni populizam, vrlo jak i raširen na cijeloj sjevernoj polutki; ovdje nas zanima naša zemlja i njoj najbliže. Najprije općenito karakteriziramo populizam, a onda razmatramo njegov odnos s najbližim mu pojavama, nacionalizmom i patriotizmom. Zanimljiv je fenomen u Hrvatskoj odsutnost snažnih jasno populističkih stranki usprkos snažnoj nacionalističkoj orijentaciji u izbornoj bazi; najjednostavnije je objašnjenje da je HDZ uspio preuzeti važne teme desnog populizma, a ipak sačuvati formu i ideologiju parlamentarne demokracije. Koliko je to rješenje stabilno vidjet će se u budućnos
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
22

Konieczny, Marcin. "Patriotizam i nacionalizam kao posljedica desničarskih stavova i izvor zločina." Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 60, no. 1 (2023): 279–94. http://dx.doi.org/10.31141/zrpfs.2023.60.147.279.

Full text
Abstract:
This paper examines the subject of patriotism and nationalism - the two concepts that are apparently similar but in fact, there are essential and irreconcilable differences between them. The paper traces problems arising from the false understanding the terms patriotism and nationalism. The aim of the paper was to answer the question if right-wing views may result in the harmful social attitudes that are close to nationalism and fascism. The first purpose of the paper was to define what patriotism, nationalism and fascism meant in the past and how they are understood nowadays. The second purpo
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
23

Mlekuž, Jernej. "Vsakdanji nacionalizem in kranjska klobasa med slovenskimi izseljenci v ZDA." Two Homelands, no. 55 (January 31, 2022): 173–92. http://dx.doi.org/10.3986/dd.2022.1.10.

Full text
Abstract:
Članek analizira vlogo kranjske klobase v vsakdanjem nacionalizmu med slovenskimi izseljenci v ZDA v obdobju 1919–1945. Članek raziskuje, kako se narod reproducira z vsakdanjimi praksami, navadami in načini bivanja, ter se pri tem opira predvsem na koncept vsakdanjega nacionalizma (angl. everyday nationalism). Teza besedila je, da nacionalizem ni le produkt institucionalnega delovanja, temveč se reproducira tudi izven uradnih, formalnih, institucionalnih in instrumentalnih okvirjev, na ravni večinoma nereflektiranih vsakodnevnih praks. Članek temelji na analizi besedil, v katerih se pojavi bes
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
24

Ranđelović, Vojin N. "NATIONS AND NATIONALISM THROUGH HISTORY IN THE WORK OF ERNEST GELLNER." Peščanik 22, no. 25 (2024): 91–102. https://doi.org/10.46793/pescanik25.091r.

Full text
Abstract:
The paper deals with the issue of the origin and development of nations and nationalism in the work of Ernest Gellner. Gellner divided human history into the age of hunting/gathering, agrarian and industrial society, and in his works he depicted the development of nations and nationalism through all three stages of human society. For the realization of this work, in addition to other literature, Gellner’s works were primarily used, such as Nations and Nationalism, Nationalism and Culture, Identity and Politics, etc. Given that many theoreticians, including Ernest Gellner, used the works of Ern
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
25

Jolić, Tvrtko, and Viktor Ivanković. "Kruno Krstić o narodu, naciji i suživljavanju." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 48, no. 2 (96) (2022): 327–46. http://dx.doi.org/10.52685/pihfb.48.2(96).3.

Full text
Abstract:
Kruno Krstić poznat je po doprinosima s područja istraživanja hrvatske filozofije i filozofije jezika, no njegov doprinos političkoj filozofiji nije do sada naišao na veći odjek. U ovom članku razmotrit ćemo neka od stajališta iz njegove rasprave »Narod, država, nacionalizam« objavljene u časopisu Hrvatska smotra 1944. godine i kao posebni otisak 1945. godine. U prvom dijelu pokušat ćemo smjestiti Krstićev ogled u kontekst rasprava o narodu i naciji koje su se u njegovo vrijeme vodile u okviru hrvatske političke misli i utvrditi moguće struje mišljenja koje su utjecale na Krstićeve stavove i n
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
26

ČIRGIĆ, Adnan. "MONTENEGRIN LANGUAGE STANDARD IN MILORAD PUPOVAC’S ANALYSIS." Lingua Montenegrina 31, no. 1 (2023): 3–22. https://doi.org/10.46584/lm.v31i1.971.

Full text
Abstract:
In this paper, the author analyses the views of Milorad Pupovac published in the paper entitled “Vernakulari država i diskursi nacija: rasprava povodom knjige Rajke Glušice Crnogorski jezik i nacionalizam” (Tragovi, Zagreb, god. 5, br. 2, 2022, str. 175–221), in which an effort is made to depict the process of Montenegrin language standardisation as the result of nationalist state policy.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
27

Molas, Jerzy. "Rec.: Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam, Durieux, Zagreb 2010, 430 s." Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej 45 (September 25, 2015): 209–16. http://dx.doi.org/10.11649/sfps.2010.015.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
28

Đurašković, Ljiljana. "Crnogorski jezik i nacionalizam [Montenegrin language and nationalism] by Rajka Glušica." Journal of Slavic Linguistics 30, no. 1 (2022): 149–55. http://dx.doi.org/10.1353/jsl.2022.0005.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
29

Hodzic, Jasmin. "NACIJA I NACIONALNA DRŽAVA U KONTEKSTU GLOBALIZMA I MULTIKULTURALIZMA." Nacionalni interes 40, no. 3/2021 (2022): 81–105. http://dx.doi.org/10.22182/ni.4032021.4.

Full text
Abstract:
Imajući u vidu da globalizacija i multikulturalizam predstavljaju najozbiljnijeg oponenta nacionalnoj državi, u radu se propituje njihov uticaj na eroziju nacionalne države i transformaciju postojećih obrazaca društveno – političkog organizovanja. Globalizacija je na Zapadu Evrope istovremeno doprinela ubrzanju integralističkih procesa, slabljenju nacionalne države i, usled promene socio-demografske društvene strukture, uvođenju multikulturalizam kao optimalnog modela suživota sa imigrantskim grupama. Na Istoku Evrope, nakon urušavanja socijalističkih federacija odvijao se simultani proces dru
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
30

Cvetković, Vladimir. "Political ideologies: The mediating forms and parasitical contents (social democracy, conservatism, nationalism, populism)." Годишњак Факултета безбедности, no. 1 (2017): 9–36. http://dx.doi.org/10.5937/gfb1701009c.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
31

ČIRGIĆ, Adnan. "REKVIJEM ZA „XX VEK“ (Rajka Glušica, Crnogorski jezik i nacionalizam, XX vek, Beograd, 2020)." Lingua Montenegrina 26, no. 2 (2020): 501–14. https://doi.org/10.46584/lm.v26i2.826.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
32

Radojičić, Jasmina. ""Živana's shoes": Patriarchy, misogyny, and nationalism in the novel the Book about milutin by danko popović." Genero, no. 19 (2015): 69–84. http://dx.doi.org/10.5937/genero1519069r.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
33

Tomljanović, Dora. "Fenomen nacionalne indiferentnosti u okviru Slavonije na Gospodarskoj izložbi 1864." Scrinia Slavonica 24, no. 1 (2024): 49–76. https://doi.org/10.22586/ss.24.1.1.

Full text
Abstract:
U ovom su radu analizirane politička i ekonomska isprepletenost društvenog strujanja elite u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji na primjeru Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske gospodarske izložbe, održane u Zagrebu 1864. godine. Zbog inicijalnog naziva izložbe „hrvatske države“, koji je predložio izložbeni odbor, u periodici se artikulirao spor između predstavnika slavonskog regionalizma i hrvatske nacionalne ideologije. Interpretacija slavonskog regionalizma izvršena je pomoću studija o nacionalnoj indiferentnosti kao reakciji na hrvatski nacionalizam, prilikom čega je ustanovljena identitetska p
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
34

Marijan, Davor. "Građanska desnica 1984.- 1989. - prilog istraživanju tipologije unutarnjih neprijatelja socijalističke Jugoslavije." Hercegovina. Serija 3: časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, no. 8 (September 22, 2022): 253–84. http://dx.doi.org/10.47960/2712-1844.2022.8.253.

Full text
Abstract:
Popisu unutarnjega neprijatelja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1984. godine dodana je kategorija građanske desnice pod kojom je komunistički režim podrazumijevao skupine i pojedince koji se u postjugoslavenskim interpretacijama tretiraju kao kritička inteligencija. Zbog njezina intelektualnoga sastava režim je građansku desnicu sredinom i u drugoj polovici 1980-ih godina smatrao svojim najopasnijim protivnikom. Takva je ocjena bila uobičajeno pretjerivanje sustava koji je osporavanju svojih dogmi pridavao osjetno veće značenje no što su to one doista bile. Na temelju dostupni
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
35

Markovic, Sasa, and Zeljko Vuckovic. "U POTRAZI ZA „KULTURNIM NACIONALIZMOM” SRPSKE POLITIČKE MISLI." Srpska politička misao 75, no. 1/2022 (2022): 75–92. http://dx.doi.org/10.22182/spm.7512022.4.

Full text
Abstract:
Promišljanje ove teme iritirao je tekst Isidore Sekulić pod nazivom „Kulturni nacionalizam”. On je izašao u časopisu Novi Srbin 1912. godine koji je uređivao Vasa Stajić u Somboru. Srpska nacionalna ideja i njena politička ekspresija, uoči „Velikog rata” suočavala se sa izazovima koji su uticali na njenu modifikaciju. Insistiranje na kulturnoj sadržini nacionalne ideje bio je narativ koji se na prostoru današnje Vojvodine, tada Južne Ugarske već duže vreme negovao. Aktivnost pod nazivom „knjige za narod” Matice srpske, iza koje je stajala delatnost Tihomira Ostojića imala je za cilj da edukati
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
36

Dirgėla, Mantas. "Serbų ir kroatų nacionalizmo atgimimo prielaidos XX a. pabaigoje." Sociologija. Mintis ir veiksmas 2, no. 2 (1998): 195–200. http://dx.doi.org/10.15388/socmintvei.1998.2.6768.

Full text
Abstract:
Nacionalizmas vienaip ar kitaip veikė visus politinius procesus buvusioje Jugoslavijoje. Ypač didelę reikšmę turėjo serbų bei kroatų nacionalizmo susidūrimas. Todėl šių tautų nacionalizmo specifikos nagrinėjimas yra reikšmingas norint aiškiau suprasti ten vykstančius politinius įvykius. Straipsnyje išskiriamos kelios tarpusavyje susijusios prielaidos, kuriomis remiantis nagrinėjama serbų ir kroatų nacionalizmo specifika ir tarpusavio panašumai. Tai šių tautų nacionalizmo istorija, ekonomikos įtaka nacionalizmui, socialinės-psichologinės priežastys bei užsienio politikos ir nacionalizmo sąveika
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
37

Miljkovic Matic, Jelena. "O NACIJI SA SIMVOLIČKOG STANOVIŠTA." Politička revija 66, no. 4/2020 (2021): 173–93. http://dx.doi.org/10.22182/pr.6642020.7.

Full text
Abstract:
U tekstu se posmatraju nacija, nacionalna država i nacionalizam sa simvoličkog stanovišta, umesto sa političkog, pravnog ili sociološkog, kao što je to uobičajeno. Simvoli sačinjavaju tkivo kulture, a to znači da naciju posmatramo kao činjenicu kulture, simvoličku zajednicu. Po tradiciji, etnologija i antropologija proučavaju simvole, tj. kulturu, ali i fenomen naroda, koji se uobičajeno smatra za prethodni stupanj u razvitku nacije. Dok je narod institucionalno nekoherentna zajednica, dotle se nacija odlikuje visokim stepenom društvene artikulacije. Takođe, nacija je simvolička zajednica koja
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
38

Pavić, Martina, and Tatjana Pišković. "Zanimljivi prinosi zaboravljenoga filologa." Croatica et Slavica Iadertina 1, no. 8 (2013): 33. http://dx.doi.org/10.15291/csi.587.

Full text
Abstract:
Jozo Dujmušić (1874–1942) objavljivao je tekstove jezikoslovne tematike punih dvadeset šest godina, od 1896. do 1942., no u analima hrvatskoga jezikoslovlja potpuno je prešućen i ignoriran. U ovome se radu popisuju i opisuju najvažniji Dujmušićevi jezikoslovni radovi, a dvjema se njegovim najvažnijim preokupacijama – jezičnomu purizmu i inzistiranju na "povratku" etimološkoga pravopisa i iekavice – posvećuje posebna pažnja. U purističkim je radovima ponajviše bio zaokupljen čišćenjem hrvatskoga leksika od različitih "barbarizama" (rusizama, srbizama, turcizama, germanizama), ali i prepoznavanj
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
39

Pavlaković, Vjeran. "Kordić, S., Jezik i nacionalizam [Language and Nationalism], (Zagreb: 2010: Durieux). ISBN: 978-953-188-311-5." Southeastern Europe 36, no. 2 (2012): 275–77. http://dx.doi.org/10.1163/187633312x642176.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
40

Mlekuž, Jernej. "“Vrhunac naše narodne umjetnosti na polju gastronomije”: semantički konzervativizam i kulinarski nacionalizam kranjske kobasice u prvoj Jugoslaviji." Narodna umjetnost 51, no. 2 (2014): 27–46. http://dx.doi.org/10.15176/vol51no202.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
41

Stanković-Pejnović, Vesna. "„Sporan identitet“ Makedonije: Identitet različitosti." Issues in Ethnology and Anthropology 6, no. 2 (2011): 471–96. http://dx.doi.org/10.21301/eap.v6i2.11.

Full text
Abstract:
Makedonija je još uvijek u procesu utemeljenja svog identiteta kao nezavisne države, procesu spornom ne samo unutar njenih granica, nego i izvan njih. Bez zaštite jugoslovenske federacije, Makedonija se našla nezaštićena pod udarima susjeda, a makedonski nacionalizam nalazi povoljne okolnosti svog isticanja što će znatno utjecati na makedonsko-albanske odnose u novoj državi. Od početka 90ih godina 20. stoljeća makedonski identitet je simbolično osporavan od strane susjeda, ali i realno od strane albanske manjine, koja se suprotstavlja političkoj i kulturnoj dominaciji. Unutarnje osporavanje na
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
42

Mihaljević, Damirka. "IDEOLOŠKI SUKOBI U BOSNI I HERCEGOVINI." IDENTITETI – KULTURE – JEZICI, no. 2 (2016): 83–99. https://doi.org/10.47960/3029-3103.2016.2.83.

Full text
Abstract:
Od početaka liberalizacije političkoga života u BiH evidentne su jake ideološke polarizacije koje nisu razriješene ni u ratnom sukobu. Nekonsolidiranost bosanskohercegovačke države i kašnjenje u transformacijskim procesima uzrokovano je upravo ideološkim sukobima. Jaka ideološka polarizacija onemogućava integrativno političko djelovanje i karakteristika je nedjelotvornih demokracija. BiH se mijenja vrlo sporo, a ideološki se sukobi usložnjavaju. Nametnuto ustavno uređenje nije prepoznato kao pravedno i primjereno i kao takvo nepremostiva je preprjeka stvaranju potpore političkom sustavu bez ko
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
43

Lasić, Mile. "U POTRAZI ZA NADILAŽENJEM „ZAMRZNUTA KONFLIKTA“ U BOSNI I HERCEGOVINI." IDENTITETI – KULTURE – JEZICI, no. 1 (2015): 173–94. http://dx.doi.org/10.47960/3029-3103.2015.1.173.

Full text
Abstract:
Potraga za optimalnim modelom integracije u višenacionalnoj, međunarodno priznatoj i unutarnje nepriznatoj zemlji kakva je Bosna i Hercegovina, zemlji nezavršena rata i zamrznuta konflikta, osuđena je na propast ako se oslanja na vrijednosti stare paradigme (politiku bez načela, golog ili pravno-političkog nasilja, politiku ništenja identiteta, i sl.). Uslijed toga opravdano je, koliko god to na prvi pogled izgledalo presmiono, u potrazi za optimalnim modelom integracije uključiti vrijednosti i mogućnosti nove paradigme (promjenu u mentalitetu i mišljenju, kulturu nenasilja i uvažavanja sviju
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
44

DAVID, Filip. "FAŠIZAM, NACIONALIZAM I ANTISEMITIZAM (Boban Batrićević: „U kandžama jevrejske aždaje“, antisemitska propaganda u Crnoj Gori u Drugome svjetskom ratu)." Lingua Montenegrina 28, no. 2 (2021): 343–44. https://doi.org/10.46584/lm.v28i2.887.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
45

Lazić, Siniša. "Nasilje kao generativna sila - Maks Bergholc: Nasilje kao generativna sila: Identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici, Buybook, Sarajevo-Zagreb, 2018." ПОЛИТЕИА 9, no. 17 (2019): 165–71. http://dx.doi.org/10.5937/politeia0-21117.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
46

Holjevac Tuković, Ana, and Dražen Živić. "Proces osamostaljenja Republike Hrvatske i njezina međunarodna i diplomatska afirmacija: između protivljenja i odobravanja." PILAR – Časopis za društvene i humanističke studije 16, no. 31 (2021): 117–42. http://dx.doi.org/10.5559/pi.16.31.05.

Full text
Abstract:
Hrvatski sabor donio je 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, čime je objavio i formalizirao volju hrvatskoga naroda i građana Republike Hrvatske izraženu na referendumu održanom pet tjedana prije. Usvajanjem navedenih dokumenata, a u nemogućnosti postizanja novog političkog dogovora kojim bi se razriješila jugoslavenska državna i politička kriza, Hrvatska je ušla u završnu fazu procesa osamostaljenja. No, unutarjugoslavenske i međunarodne prilike i odnosi nisu predstavljali povoljan okvir hrvatskoga
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
47

Petrović, Nebojša, and Bora Kuzmanović. "Konotativno značenje socijalno i politički relevantnih pojmova kao indikator društvene klime – longitudinalna studija u Srbiji." Politička misao 57, no. 1 (2020): 67–92. http://dx.doi.org/10.20901/pm.57.1.04.

Full text
Abstract:
Ovaj rad predstavlja komparativnu studiju sačinjenu od četiri istraživanja obavljena u periodu od 1997. do 2015. godine. U njima se ispituje konotativno značenje politički relevantnih pojmova kod učenika završnih razreda raznih vrsta srednjih škola. Kako je konotativno značenje ono dodatno, emocionalno obojeno značenje, ta obojenost potiče iz socijalne sredine i duha vremena, te je sa promenama ovoga značenja moguće pratiti i promene dominantnih društvenih vrednosti i društvene klime. Uzorak je činilo ukupno oko 750 učenika koji su u četiri vremenske tačke (poduzorci su u tim tačkama bili ujed
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
48

Statkus, Nortautas. "Ar galima etniškumo ir nacionalizmo teorijų sintezė." Sociologija. Mintis ir veiksmas 2, no. 2 (1998): 178–94. http://dx.doi.org/10.15388/socmintvei.1998.2.6767.

Full text
Abstract:
Šio straipsnio tikslas yra trumpai aptarti bei kritiškai įvertinti egzistuojančias pagrindines etniškumo ir nacionalizmo teorijų grupes ir kartu pabandyti nubrėžti galimos pastarųjų integracijos būdus. Etniškumas suprantamas kaip įvairialypis reiškinys, kurio paaiškinimo bandoma ieškoti sudėtingoje genų, psichikos, sociumo ir kultūros sąveikoje. O nacionalizmas apibrėžiamas kaip politinė ideologija, teigianti etnosų ir valstybių sienų vienybę, kuri susiformuoja kaip modernizacijos procesų rezultatas.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
49

R., Miletić Aleksandar. "ZORAN ĐINĐIĆ I IDEOLOŠKE KONCEPCIJE VREMENA, 1986–1993." Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva 4, no. 2 (2023): 343–68. https://doi.org/10.5281/zenodo.10206850.

Full text
Abstract:
Članak rekonstruiše stavove koje je Zoran Đinđić zauzimao u odnosu na najuticajnije političke i ideološke sisteme tokom njegovog disidentskog perioda (1986–1989) i u početnom periodu profesionalnog bavljenja politikom (1990–1993). Uz kritičko sagledavanje postojeće literature razmatrana su njegova opredeljenja prema: doktrini socijalizma na vlasti, (neo)liberalnom svetonazoru i koncepcijama srpskog etničkog nacionalizma.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
50

Dementavičius, Justinas. "Lietuvos valstybė kaip ideologinis projektas." Politologija 89, no. 1 (2018): 57–89. http://dx.doi.org/10.15388/polit.2018.1.11664.

Full text
Abstract:
[straipsnis ir santrauka lietuvių kalba; santrauka anglų kalba]
 Straipsnio tikslas – kritiškai įvertinti ir patikslinti kai kurias prielaidas, susijusias su pirmosios Lietuvos Respublikos sukūrimu, dėmesį sutelkiant į klausimą, koks yra besikuriančios valstybės ideologinis pagrindas. Ši tema bus plėtojama apimant tris dažnai susipinančias ideologines sistemas, kurios paprastai siejamos su valstybiškumo išlaikymu, – nacionalizmu, romantizmu ir konservatizmu. Pirmiausia straipsnyje polemizuojama su viešajame ir aka­deminiame diskurse įsigalėjusiu teiginiu, kad Vasario 16-osios Lietuva yra
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!