Relevant bibliographies by topics / Psihologie pozitivă / Journal articles
To see the other types of publications on this topic, follow the link: Psihologie pozitivă.

Journal articles on the topic 'Psihologie pozitivă'

Author: Grafiati
Published: 5 June 2025
Last updated: 2 August 2025

Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles

Select a source type:

Consult the top 50 journal articles for your research on the topic 'Psihologie pozitivă.'

Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.

You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.

Browse journal articles on a wide variety of disciplines and organise your bibliography correctly.

1

Plaza Leutar, Mara. "Pozitivna psihologija ‒ od ishodišta do prakse u školi u dijalogu s pedagogijom i logoterapijom." Acta Iadertina 18, no. 2 (2022): 285–308. http://dx.doi.org/10.15291/ai.3608.

Full text
Abstract:
Pozitivna psihologija mlada je grana psihologije koja tek bilježi dva desetljeća postojanja. Bavi se istraživanjem čovjekove dobrobiti u svim njezinim sastavnicama. Usredotočena je na proučavanje i praksu pozitivnih emocija, snaga i vrlina zbog kojih pojedinci, grupe i institucije optimalno funkcioniraju i napreduju. U permanentnoj je potrazi za razumijevanjem čovjeka u njegovu vremenu i kulturno-socijalnom okruženju te u što adekvatnijim oblicima posredovanja pozitivnih strana osobe radi njezine dobrobiti i smislom ispunjenog življenja. Ovaj rad donosi pregled faktora koji su u ishodištu i ra
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
2

Vasilj, Damir, Željko Matković, and Danijela Pokrajčić. "KOMUNIKACIJA I ETIČKI ODNOSI S JAVNOŠĆU: KLJUČ USPJEŠNOGA MENADŽMENTA U SUVREMENOME POSLOVANJU." South Eastern European Journal of Communication 6, no. 2 (2024): 21–30. https://doi.org/10.47960/2712-0457.2024.2.6.21.

Full text
Abstract:
Uspješno poslovanje i učinkoviti menadžment zahtijevaju više od samih tehničkih vještina i strategija. Ključne aktivnosti uključuju sposobnost vođenja timova, komunikaciju s različitim interesnim skupinama te održavanje profesionalne etike. Psihologija komuniciranja i etika igraju presudnu ulogu u uspostavljanju i održavanju odnosa s javnošću, među kojima su najvažniji odnosi sa zaposlenicima, klijentima/kupcima/korisnicima, partnerima i investitorima. Komuniciranjem i primjenom etičkih načela kreira se pozitivna i motivirajuća radna klima koja nesumnjivo dovodi do veće uspješnošću u poslovanj
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
3

Murgić, Dubravko, Majda Rijavec, and Dubravka Miljković. "Inicijalna validacija skraćenog Upitnika psihološkog kapitala (UPK-12) na hrvatskom uzorku." Ekonomski pregled 70, no. 1 (2019): 3–21. http://dx.doi.org/10.32910/ep.70.1.1.

Full text
Abstract:
Psihološki kapital (PsiKap) relativno je novi konstrukt koji se definira kao pozitivno psihološko stanje razvoja pojedinca, a uključuje četiri pozitivne psihološke komponente: samoefikasnost, optimizam, nadu i psihološku otpornost. Brojna istraživanja pokazala su njegovu povezanost s mnogim pozitivnim organizacijskim ishodima. U Hrvatskoj do danas nije provedeno nijedno istraživanje pouzdanosti i valjanosti postojećih instrumenta za mjerenje PsiKapa. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati pouzdanost i valjanost skraćenog Upitnika PsiKapa s 12 čestica (UPK-12). U istraživanju su sudjelovala 304 z
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
4

Jovanović, Veljko, and Zdenka Novović. "Kratka skala subjektivnog blagostanja - novi instrument za procenu pozitivnog mentalnog zdravlja." Primenjena psihologija 1, no. 1-2 (2008): 77–94. http://dx.doi.org/10.19090/pp.2008.1-2.77-94.

Full text
Abstract:
Subjektivno blagostanje predstavlja jedan od najistraživanijih konstrukata u okviru pozitivne psihologije i jedan od najvažnijih indikatora pozitivnog mentalnog zdravlja. Važan zadatak istraživanja u ovoj oblasti je unapređenje postojećih i konstrukcija novih mernih instrumenata za procenu subjektivnog blagostanja. U radu je predstavljen razvoj i validacija Kratke skale subjektivnog blagostanja (KSB). Skala se sastoji od osam stavki, koje imaju visoku internu konzistentnost (a=0,86). Analiza glavnih komponenti je pokazala da se skala sastoji od dve dimenzije - afektivne (Pozitivan afektivitet)
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
5

Gradišek, Polona. "Poročilo s 3. svetovnega kongresa o pozitivni psihologiji." Psihološka obzorja 22, no. 1 (2014): 134–35. https://doi.org/10.20419/2013.22.384.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
6

Radionov, Tanja. "Opraštanje kao kognitivna, emocionalna, motivacijska i ponašajna promjena – procesni i višedimenzijski psihološki konstrukt." Diacovensia 32, no. 2 (2024): 335–53. http://dx.doi.org/10.31823/d.32.2.8.

Full text
Abstract:
U međuljudskim odnosima ljudi se ponekad povrjeđuju što često izaziva reakcije izbjegavanja ili osvete, ali otvara i mogućnost opraštanja. Opraštanje ima važnu ulogu u životima ljudi, utječe na cjelokupno zdravlje i kvalitetu međuljudskih odnosa. Osnovni cilj rada jest opći prikaz spoznaja u području psihologije opraštanja. Opraštanje se definira kao kognitivna, emocionalna, motivacijska i ponašajna promjena iz negativnoga u pozitivno te kao procesni i višedimenzijski psihološki konstrukt. Nekoliko je glavnih teorija opraštanja i mjernih instrumenata za mjerenje opraštanja. U istraživanima je
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
7

Drobnič, Janez. "Pozitivna psihologija v svetovanju za kariero, izobraževanje in rehabilitacijo." Pedagoška obzorja 38, no. 3-4 (2023): 17–36. https://doi.org/10.55707/ds-po.v38i3-4.108.

Full text
Abstract:
Ključni raziskovalni problem članka je proučevanje pristopov, ki temeljijo na pozitivni psihologiji na različnih področjih, da bi ugotovili aplikativno možnost tega pristopa, praktično uporabnost in morebitne pasti in težave. V ta namen je bila opravljena indukcijska metaanaliza, ki kaže na premalo reflektirano in nekritično prehajanje od pristopa obravnave klientov, ki izhaja in se orientira samo na hibe in težave tako na svetovalnih, psihoterapevtskih kot drugih obravnavah klientov, na izključno pozitivni pristop obravnave, ki se opira in orientira le na moči posameznika in zanika ter ne upo
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
8

Roșan, Adrian. "RELIGIOZITATE, EMOȚIE, VIRTUTE ȘI SATISFACȚIE FAȚĂ DE VIAȚĂ – O ABORDARE DIN PERSPECTIVA PSIHOLOGIEI POZITIVE." Altarul Reîntregirii, no. 1 (2016): 351–70. http://dx.doi.org/10.29302/ar.2016.1.21.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
9

Marušić, Petra, and Ana Leko Krhen. "Virtualna stvarnost kao terapija mucanja." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 58, no. 1 (2022): 104–18. http://dx.doi.org/10.31299/hrri.58.1.6.

Full text
Abstract:
Iako je virtualna stvarnost pojam koji se najčešće veže uz zabavu, ona je sve prisutnija u granama medicine, psihologije, ali i logopedije. U području psihologije virtualna se stvarnost pokazala kao uspješan tretman za različite vrste strahova i anksioznost. Nadalje istraživanja iz područja psihologije upućuju na veću učinkovitost terapije virtualnom stvarnošću u odnosu na klasične tretmane. S obzirom na to da su anksioznost i strah od govornih situacija izražene komponente mucanja, počela se ispitivati i primjena virtualne stvarnosti u terapiji mucanja. Ovaj rad donosi pregled nekoliko dosada
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
10

Jelić, Katarina, Dora Korać, and Vanja Kopilaš. "Characteristics and Quality of Life of Croatian Retirees." Kroatologija 14, no. 1 (2023): 151–73. http://dx.doi.org/10.59323/k.14.1.7.

Full text
Abstract:
Ljudski vijek posljednjih se godina značajno produljio te se fokus gerontologije i zdravstvene psihologije sve više prebacuje na utvrđivanje čimbenika koji određuju kvalitetu života. Starija dob period je brojnih promjena na tjelesnom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu, ali unatoč gubicima postoje i pozitivne promjene. U Republici Hrvatskoj je u srpnju 2022. godine bilo ukupno 1.230.173 korisnika mirovina. S obzirom na to da se radi o značajnom udjelu u ukupnom stanovništvu RH, cilj istraživanja bio je proučiti subjektivne čimbenike uspješnog starenja, odnosno utvrditi u kojem smjer
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
11

Radic, Jovanka. ""Kazi rec" - pozitivna vrednost u jeziku." Juznoslovenski filolog, no. 63 (2007): 97–120. http://dx.doi.org/10.2298/jfi0763097r.

Full text
Abstract:
(ruski) Nastojascaja rabota osnovyvaetsja na predstavlenii i analize faktov polucennyh v rezul'tate reakcii na stimul sapni/kazi/napisi rec. Sobrannye fakty privodjatsja v svjaz' s voprosami, kasajuscimisja priznakovosti 'izolirovannyh ponjatij' de Sossjura v jazyke. ?to problema ishodnoj ili pozitivnoj cennosti, zanimajuscaja central'noe mesto v ucenii F. de Sossjura. Dannye, sobrannye v rezul'tate oprosa lic razlicnogo vozrasta (deti s 3 do 15 let, studenty i opredelennoe cislo lic zrelogo vozrasta) pokazyvajut, cto v vnerecevyh situacijah, pocti vo vseh vozrastnyh gruppah, suscestvitel'noe
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
12

Suzić, Nenad. "Kolektivno nesvjesno - da li bi škole mogle da se bave negativnim i pozitivnim stranama kolektivno nesvjesnog?" Research in Pedagogy 10, no. 2 (2020): 436–44. http://dx.doi.org/10.5937/istrped2002436s.

Full text
Abstract:
Psihologija je nauka koja se jedno vrijeme bavila prvenstveno ličnošću. Danas psihologija nije okrenuta samo pojedincu. Ona proučava grupne procese, proučava moral i etiku koji su u osnovi ljudskog ponašanja i sva druga tangentna područja. Međutim, psihologija grupe, mase, rulje i kolektiva uopšte ostale su na marginama ove nauke. Naravno, bilo je i danas ima ozbiljnih opservacija na tom planu, ali to je još uvijek marginalno. Psihologija mase ili rulje je zanimljiva za one koji proučavaju ratna dešavanja, koji nastoje dokučiti uzroke ratnih zbivanja. U ovom radu autor baca zanimljivo svjetlo
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
13

Klarin, Mira, and Arkadiusz Krasicki. "Religioznost i neke dimenzije psihološke dobrobiti kod mladih." Nova prisutnost XVIII, no. 2 (2020): 229–43. http://dx.doi.org/10.31192/np.18.2.1.

Full text
Abstract:
Cilj ovog istraživanja bio je istraživanje uloge religioznosti u psihološkoj dobrobiti mladih. U tu svrhu povedeno je istraživanje na mladima prosječne dobi 20,74 godina (N=129). Primijenjeni su sljedeći mjerni instrumenti: Skala zadovoljstva životom, Skala smisla života, Kratka ljestvica religioznosti i Ljestvica slaganja s temeljnim načelima Biblije i Katoličke crkve. Rezultati provedenog istraživanja vode zaključku da je većina mladih religiozna, odnosno da se slaže s temeljnim biblijskim načelima nauka Katoličke crkve. Rezultati testiranja razlike u zadovoljstvu životom s obzirom na stupan
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
14

Milić, Marija, Ružica-Marija Vlajčić, and Valerija Križanić. "Percepcija neranjivosti, upuštanje u rizična ponašanja i zadovoljstvo životom kod srednjoškolaca." Kriminologija & socijalna integracija 27, no. 2 (2019): 151–76. http://dx.doi.org/10.31299/ksi.27.2.1.

Full text
Abstract:
Osjećaj neranjivosti često se povezuje isključivo s rizičnim ponašanjem adolescenata. No, prema nekim razvojnim teorijama, ona je također i adaptivan odgovor na razvojne zadatke koji se javljaju u tom životnom razdoblju. Cilj ovoga rada bio je istražiti dva aspekta osjećaja neranjivosti (fizičke i psihološke) na uzorku srednjoškolaca. Preciznije, istražen je odnos fizičke i psihološke neranjivosti s upuštanjem u rizična ponašanja (konzumacijom cigareta) s jedne strane, te pokazateljima subjektivne dobrobiti (zadovoljstvo životom) s druge strane. U radu su analizirani podatci 297 sudionika dobi
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
15

Starc, Martina, Nastja Salmič, and Matija Breznik. "Refleksija in ruminacija v povezavi z emocionalno inteligentnostjo in samospoštovanjem." Psihološka obzorja 16, no. 2 (2007): 35–45. https://doi.org/10.20419/2007.16.224.

Full text
Abstract:
V psihologiji še vedno ostaja odprto vprašanje koristnosti samozavedanja za psihološko zdravje in blagostanje. Medtem ko so starejše raziskave odkrivale tako negativne kot pozitivne korelatesamozavedanja, pa novejša koncepta ruminacije in refleksije, v katerih je poleg samega samozavedanja zajet tudi motiv za samozavedanje, odpirata nove možnosti za razrešitev "paradoksasamozatopljenosti". V raziskavi smo samozavedanje povezali s samospoštovanjem in emocionalno inteligentnostjo. Sodelovalo je 165 dijakov povprečne starosti 17,5 let (65 moških in 100 žensk). Rezultati kažejo na pomembne pozitiv
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
16

Vuletin Gović, Natali. "Transfer i kontratransfer u terapijskom odnosu medicinska sestra – bolesnik." Sestrinski glasnik 29, no. 3 (2024): 202–9. https://doi.org/10.11608/sgnj.29.3.4.

Full text
Abstract:
Terapijski odnos medicinska sestra – bolesnik jedinstven je i predstavlja izazov u radu svake medicinske sestre. Svojim interpersonalnim vještinama i razumijevanjem ljudskog ponašanja, medicinska sestra ima izravan utjecaj na smanjivanje anksioznosti kod bolesnika, usredotočuje se na psihološke potrebe bolesnika i primjenjuje empatičnu skrb. Za razvijanje terapijskog odnosa vrlo je važna pojavnost transfera i kontratransfera. Pravovremenim prepoznavanjem transfera i kontratransfera te uključivanjem empatije u sestrinsku praksu moguće je razviti pozitivan predznak transfera i kontratransfera, š
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
17

Pšeničny, Andreja, and Dušana Findeisen. "Poklicna izgorelost ali zavzetost za delo, to je zdaj vprašanje Osebni in skupinski izobraževalni moduli za preprečevanje poklicne izgorelosti (2. del)." Andragoška spoznanja 11, no. 3 (2005): 53–64. http://dx.doi.org/10.4312/as.11.3.53-64.

Full text
Abstract:
Raziskavo sta avtorici posvetili preucevanju potreb po varovanju zaposlenih pred poklicno izgorelostjo, hkrati pa tudi spodbujanju njihove zavzetosti za delo. Podjetje, ki se zaveda pomena svojih virov, lahko v enem in drugem primeru s podobnimi izobrazevalnimi vsebinami in postopki oplemeniti svoj najpomembnejsi vir ljudi. Avtorici ugotavljata, da v zvezi s poklicno izgorelostjo danes ni vec poudarek na preucevanju osebnostnih lastnosti za delo »preveč« vnetih ljudi, marvec predvsem na proucevanju delovnega okolja in psiholoških delovnih okolisCin v podjetju. Poklicno izgorelost lahko prepreC
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
18

Antičević, Vesna. "Povezanost suosjećajne skrbi s radnim lokusom kontrole i percepcijom psihološke zahtjevnosti posla u zdravstvu." Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti 3, no. 2 (2023): 67–76. http://dx.doi.org/10.48188/hczz.3.2.11.

Full text
Abstract:
Ciljevi: Ciljevi provedenog istraživanja su definirani kako slijedi: a) provjeriti psihometrijske karakteristike Skale suosjećanja; b) ispitati povezanost kvalitete suosjećajne skrbi prema pacijentima s generaliziranim vjerovanjima o kontroli (lokus kontrole) na radnom mjestu, generativnom predanošću i percepcijom psihološke zahtjevnosti posla medicinske sestre.Metode: Ovom presječnom studijom, provedenom tijekom lipnja 2023. godine, obuhvaćene su 183 medicinske sestre zaposlene u KBC-u Split. Primijenjeni su sljedeći upitnici: Spectorova skala radnog lokusa kontrole, Skala psiholoških zahtjev
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
19

Janičić, Bojan, and Zdenka Novović. "Procena uspešnosti u klasifikovanju rezultata na osnovu graničnih (cut-off) skorova: Receiver operating characteristic curve." Primenjena psihologija 4, no. 4 (2011): 335–51. http://dx.doi.org/10.19090/pp.2011.4.335-351.

Full text
Abstract:
Cilj rada je da se ukaže na mogućnosti upotrebe ROC krive (engl. receiver operating characteristic curve) za utvrđivanje klasifikatornih mogućnosti testa. Objašnjeni su pojmovi senzitivnosti i specifičnosti koje leže u osnovi izrade ROC krive, a data su tumačenja i formule i za izračunavanje pozitivne i negativne prediktivne vrednosti, kao i tačnosti testa. ROC kriva je grafički prikaz senzitivnosti i specifičnosti za svaki mogući granični skor (rezultat na testu) u koordinatnom sistemu gde su na ordinati prikazane vrednosti senzitivnosti, a na apscisi vrednosti specifičnosti oduzete od 1. Obj
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
20

Komšo, Tatjana, Irena Burić, and Marina Vidaković. "Subjektivna dobrobit: uloga emocionalne kompetentnosti i dimenzija privrženosti." Suvremena psihologija 21, no. 1 (2018): 57–73. http://dx.doi.org/10.21465/2018-sp-211-04.

Full text
Abstract:
Istraživanja u području pozitivne psihologije nastoje odgovoriti na pitanja koji su to osobni i okolinski čimbenici koji doprinose sreći i zadovoljstvu u životu pojedinca. U okviru ovog istraživanja cilj je bio ispitati doprinose zasebnih dimenzija emocionalne kompetentnosti (sposobnost uočavanja i razumijevanja emocija, sposobnost izražavanja i imenovanja emocija, sposobnost reguliranja i upravljanja emocijama) i dimenzija privrženosti u različitim bliskim odnosima (partnerski, obiteljski, prijateljski) u objašnjenju subjektivne dobrobiti pojedinca. U istraživanju je sudjelovalo 245 ispitanik
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
21

Frlec, Špela, and Gaj Vidmar. "Preliminarna študija merskih značilnosti Lestvice samoučinkovitosti." Psihološka obzorja 10, no. 1 (2001): 9–25. https://doi.org/10.20419/2001.10.33.

Full text
Abstract:
Prispevek predstavlja koncept samoučinkovitosti, ki se doslej v slovenskem prostoru še ni uporabljal v empiričnih raziskavah s področja psihologije, in analizira izbrane merske značilnosti prevedene in prirejene lestvice posplošene samoučinkovitosti (LSU, avtor Schwarzer). V teoretičnem uvodu je poudarek na samoučinkovitosti v organizacijskem kontekstu, primerjavi samoučinkovitosti s samospoštovanjem in Bandurovi socialno-kognitivni paradigmi. Analize temeljijo na vzorcu 120 študentov, dopolnjujejo pa jih primerjave z vzorcem 15 zaposlenih. Poleg LSU smo uporabili lestvico samoregulacije (prav
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
22

Opat Jozić, Nikolina, and Jelena Ombla. "Manipulacija ponašanjem romantičnog partnera." Psihologijske teme 28, no. 2 (2019): 313–32. http://dx.doi.org/10.31820/pt.28.2.5.

Full text
Abstract:
Prema gledištu evolucijske psihologije manipulacija uključuje načine na koje ljudi namjerno pokušavaju mijenjati ponašanje drugih (Buss, 1987). Manipulativno ponašanje ima svoj razlog, svrhu ili cilj, a korištenje pojedinih taktika manipulacije ovisi o tome što želimo postići. Vrsta odnosa uvjetuje vrstu taktike koja se smatra primjerenom, a romantični su odnosi osobito bogat izvor informacija o aspektima manipulativnog ponašanja. Cilj je ovoga rada bio utvrditi psihometrijske karakteristike (konstruktnu valjanost i pouzdanost) prevedenih verzija skala taktika manipulacije (Tactics of Manipula
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
23

Martinec, Renata, Dora Domić, and Damir Miholić. "Primjena mindfulnessa u području edukacijske rehabilitacije." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 60, no. 2 (2024): 171–203. https://doi.org/10.31299/hrri.60.2.8.

Full text
Abstract:
Mindfulness (usredotočena svjesnost) se odnosi na proces usmjeravanja pažnje, odnosno svjesnost o onome što se događa u našem umu, tijelu i vanjskoj okolini u sadašnjem trenutku, sa stavom prihvaćanja, neprosuđivanja, prijateljstva i otvorenosti. Različita istraživanja iz područja medicine, psihologije, neuroznanosti i drugih srodnih disciplina ukazuju na to da provođenje mindfulness programa i tehnika može imati brojne dobrobiti kod različite populacije korisnika u području poticanja psihofizičke homeostaze, emocionalne samoregulacije i uspješnijih socijalnih odnosa. Na temelju ovih spoznaja
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
24

Šverko, Iva, and Toni Babarović. "Zaštitni i rizični faktori u razvoju karijere te moguće intervencije u školskom kontekstu." Psihologijske teme 29, no. 2 (2020): 355–77. http://dx.doi.org/10.31820/pt.29.2.8.

Full text
Abstract:
U ovom radu opisuju se i sistematiziraju zaštitni i rizični faktori koji mogu djelovati na profesionalni razvoj pojedinca. Ponuđena je konceptualizacija zaštitnih i rizičnih faktora unutar tri domene – osobne, relacijske i situacijske. Osobni su faktori psihološke osobine za koje je u literaturi potvrđeno da imaju utjecaja na profesionalni razvoj, poput ekstraverzije, savjesnosti, orijentacije prema budućnosti, optimizma, fleksibilnosti, otpornosti na stres, samoefikasnosti, kognitivnih kapaciteta ili pak zdravlja pojedinca. Relacijski faktori obuhvaćaju socijalne utjecaje koji mogu djelovati
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
25

Erjavec, Karmen. "Dejavniki zaviranja in spodbujanja zaposlovanja v dolgotrajni oskrbi." Revija za zdravstvene vede 10, no. 1 (2023): 19–35. http://dx.doi.org/10.55707/jhs.v10i1.140.

Full text
Abstract:
Kadrovski izzivi na področju dolgotrajne oskrbe (DO) v Sloveniji so zelo veliki. Zato so cilji raziskave identificirati ključne dejavnike zaviranja in spodbujanja zaposlovanja v DO ter nujne ukrepe za pridobivanje novih delavcev in ohranjanje zadovoljstva med zaposlenimi. Vzorec je vključeval študente, brezposelne, zaposlene in bivše zaposlene različnih slovenskih zavodov DO (N = 49). Uporabili smo kvalitativni pristop s fokusnimi skupinami, ki smo jih izvedli novembra in decembra 2022 ter januarja 2023. Rezultati so pokazali, da so največji zaviralni dejavniki zastareli kadrovski standardi in
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
26

Babić, Zdenko. "Ulaganja u djecu kao visokoisplativa socijalna investicija." Paediatria Croatica 64, no. 2 (2020): 56–65. http://dx.doi.org/10.13112/pc.420.

Full text
Abstract:
Istraživanja različitih znanstvenih disciplina poput ekonomije, epidemiologije i psihologije upućuju na to da su ulaganja u programei usluge namijenjene djeci vrlo isplative investicije. Takva ulaganja donose višestruke koristi, kako za djecu sudionike programa, takoi za njihove obitelji, državu i društvo. Jedan smjer istraživanja povezuje koristi od ulaganja u zdravlje djece koja mogu pozitivno utjecati na gospodarski rast. No koristi se očituju u više područja, od veće mogućnosti participacije roditelja u plaćenoj zaposlenosti,smanjivanja siromaštva djece i održivosti sustava socijalne zašti
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
27

Sever, Pamela, and Nikolina Barbača. "Edukativni programi za odrasle u narodnoj knjižnici: Percepcije i perspektive." Vjesnik bibliotekara Hrvatske 67, no. 3 (2024): 295–312. https://doi.org/10.30754/vbh.67.3.1290.

Full text
Abstract:
Cilj. Cilj je rada istražiti učinkovitost i primjenjivost edukativnih programa u sklopu cjeloživotnog učenja u narodnim knjižnicama te upoznati širu stručnu zajednicu s iskustvom i praksom Gradske knjižnice Velika Gorica na području edukacije roditelja, odgojitelja i učitelja naglašavajući pritom važnost i ulogu knjižnica u tom procesu. Rad je usmjeren prema suradnji knjižnice, odgojitelja i roditelja te raznih stručnjaka iz područja poput pedagogije i psihologije kroz razdoblje od gotovo dvadeset godina. Metodologija. U radu je korištena metoda anketnog upitnika kojim se analizira zadovoljstv
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
28

Diaconescu, Smaranda, Ancuţa Ignat, Nicoleta Gimiga, et al. "Consideraţii clinico-epidemiologice în legătură cu ulcerul primar la copil – studiu retrospectiv pe 5 ani." Romanian Journal of Pediatrics 63, no. 3 (2014): 316–20. http://dx.doi.org/10.37897/rjp.2014.3.19.

Full text
Abstract:
Ulcerul peptic primar se menţine frecvent la copiii din ţările în curs de dezvoltare cu o incidenţă crescută a infecţiei cu H. pylori. Autorii au efectuat un studiu retrospectiv pe 84 de copii internaţi în Clinica V-a Pediatrie Gastroenterologie cu diagnosticul de boală ulceroasă între anii 2007-2023. Criteriile de includere în studiu au fost simptomatologia clinică sugestivă şi endoscopia pozitivă. În lotul studiat au existat 79 de copii cu ulcer primar şi 5 copii cu ulcer secundar. Raportând datele la o populaţie pediatrică de 1.400.000 de copii în nordestul României, incidenţa afecţiunii a
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
29

Milosevic, Zoran. ",,STRAH OD SLOBODE” ERIHA FROMA U SVETLU PRAVOSLAVNE ANTROPOLOGIJE." Politička revija 73, no. 3/2022 (2022): 11–42. http://dx.doi.org/10.22182/pr.7332022.1.

Full text
Abstract:
From je imao reputaciju „nerevolucionara”, jer nije bio pristalica nasilne revolucije. Međutim, radikalni sadržaji Fromovog pogleda na svet su prikriveni ispod reformističke odeće, budući da je bio Frojdista (nazivaju ga različito: „neofrojdista”, „levi frojdista”, „frojdomarksista”), a treba naglasiti da je smatrao da je Marks bio mnogo veći od Frojda, jer je Frojd bio reformator, a Marks radikalni revolucionar. From i njegovo delo je malo, skoro nikako, izloženo kritici (mada ima pokušaja). Uglavnom se o njemu krajnje pozitivno govorilo, jer je pridobio „oreol borca za ljudsku slobodu”. Krit
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
30

Jakovčić, Ines, and Damjan Dušević. "Psihometrijske karakteristike hrvatske verzije Upitnika profesionalnoga sagorijevanja savjetovatelja (CBI)." Psihologijske teme 34, no. 2 (2025): 255–76. https://doi.org/10.31820/pt.34.2.5.

Full text
Abstract:
Profesionalno sagorijevanje savjetovatelja i psihoterapeuta definira se kao neuspjeh u adekvatnome izvršavanju kliničkih zadataka zbog osobne obeshrabrenosti, ravnodušnosti prema stresu zbog rada u sustavu te emocionalne i fizičke iscrpljenosti, a zastupljeno je kod 40-ak % stručnjaka za mentalno zdravlje. Cilj je ovoga rada validirati hrvatsku verziju Upitnika profesionalnoga sagorijevanja savjetovatelja (engl. Counselor Burnout Inventory – CBI; Lee i sur., 2007) koji sadrži 20 čestica grupiranih u pet faktora. Istraživanje je provedeno na uzorku od 242 savjetovatelja i psihoterapeuta s podru
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
31

Vrbanović, Dorotea, Slavica Šimić Šašić, and Ines Radanović. "Procjena potencijalne darovitosti u prirodoslovnom području kao alat za unaprjeđenje pristupa poučavanja darovitih učenika." Educatio biologiae, no. 7 (December 27, 2021): 17–24. http://dx.doi.org/10.32633/eb.7.2.

Full text
Abstract:
Darovitost je kao pojam, unatoč brojnim spoznajama, još uvijek nedovoljno određena za potrebe obrazovanja te su za nastavnike i stručne suradnike odgoj i obrazovanje takve djece još uvijek vrlo složeni i izazovni zadaci. Do sredine 1990-ih godina vladalo je uvjerenje da točnost i pouzdanost učitelja u procjeni darovitosti nije značajna, no važnu ulogu u točnosti procjena ima upravo instrument koji učitelj koristi. Također, učitelji donose visoko subjektivne procjene ako nemaju podršku u kriterijima i skalama koje ih točno vode prema karakteristikama koje trebaju opažati za procjenu darovitosti
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
32

Briceag, Silvia, and Irina Crivonosov. "Optimismul – nucleu al desăvârşirii spirituale a omului." January 18, 2024. https://doi.org/10.5281/zenodo.10526981.

Full text
Abstract:
<strong>The given article reflects theoretical and practical approaches to optimism and positive thinking from a psychological and religious perspective. The applied dimension of the research is represented by the counseling program aimed at improving the level of optimism through positive thinking.The experimental base was made up of two groups of people: with a religious spirit and without a religious spirit. We believe the present work reveals that optimism and faith could guide us to the light at the end of the tunnel today, because optimism produces huge changes in our lives, making us no
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
33

Rijavec, Majda, and Lana Jurčec. "Pozitivna psihologija in dobrobit učencev." Vzgoja in izobraževanje 54, no. 1-2 (2023). http://dx.doi.org/10.59132/viz/2023/1-2/23-29.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
34

Manzoni, Dino. "Vloga sreče v sodobnem svetu: kritika pozitivne psihologije." Alternator, November 10, 2022. http://dx.doi.org/10.3986/alternator.2022.33.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
35

Habe, Katarina. "Od izvajalske anksioznosti k zanosu na odru – paradigma pozitivne psihologije na področju psihologije glasbenega nastopanja." Vzgoja in izobraževanje 54, no. 1-2 (2023). http://dx.doi.org/10.59132/viz/2023/1-2/45-51.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
36

Polak, Alenka. "Elementi pozitivne psihologije pri timskem delu in v izobraževanju za timsko delo." Vzgoja in izobraževanje 54, no. 1-2 (2023). http://dx.doi.org/10.59132/viz/2023/1-2/16-22.

Full text
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
37

Perić, Porfirije. "Svetopisemska eksegeza in psihologija: možnosti ustvarjalne sinergije." Bogoslovni vestnik 80, no. 1 (2020). http://dx.doi.org/10.34291/bv2020/01/peric.

Full text
Abstract:
V prvem delu članka na kratko predstavimo historiat psihološkega pristopa v svetopisemski eksegezi in obenem preučimo možnosti za ustvarjalno sodelovanje eksegeze in psihologije. V drugem delu kot praktični primer uporabimo novozavezno priliko o izgubljenem sinu (Lk 15,11–32), in to tako, da njeno osnovno pripovedno strukturo povežemo z Jungovim psihoanalitičnim modelom. Članek načeloma potrdi pozitivne plati psihološkega pristopa, a obenem pokaže na nekatere njegove pomanjkljivosti.
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
38

Bačić, Jelena, and Dijana Ivanišević. "Razlozi uključenja studenata u volonterski angažman." СИНЕЗА 4, no. 3 (2023). http://dx.doi.org/10.7251/sin2303003b.

Full text
Abstract:
Volontiranje je definisano kao neprofitna aktivnost kojom jedinka doprinosi razvoju svoje lokalne zajednice (Allen i Rushton, 1983). Iz svakodnevnih razgovora sa studentima se zaključuje da se značajan broj njih uključuje u različite volonterske aktivnosti, te je cilj ovog istraživanja bio utvrditi razloge uključenja studenata u volonterski rad, na području Bosne i Hercegovine. Konkretno, izabran je volonterski angažman studenata na savjetodavnoj liniji “Plavi telefon”, koja godinama okuplja veći broj volontera, prvenstveno onih koji se bave pomagačkim profesijama. “Plavi telefon” je jedna od
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
39

Đurić, Zorica, Biljana Ilić, and Milan Brkljač. "Uloga ljudskih resursa, poslovne psihologije i održivosti u upravljanju organizacijama: Osvrt i planiranje strategije." REVIZOR 28, no. 2 (110) (2025). https://doi.org/10.46793/rev25110.071dj.

Full text
Abstract:
Funkcije ljudskih resursa, poslovne psihologije i održivosti dobijaju sve više na značaju u upravljanju organizacijama danas. Ova polja su duboko uticajna i međusobno povezana u oblikovanju načina na koji organizacije upravljaju svojom radnom snagom,neguju pozitivnu radnu atmosferu uz psihološko blagostanje zaposlenih i bave se ekološkim i društvenim odgovornostima kako bi postigle bolju produktivnost, zadovoljstvo zaposlenih, organizacionu efikasnost i održivu poslovnu praksu. Ovaj članak analizira iistražuje ulogu ljudskih resursa, poslovne psihologije i održivosti, njihove međusobne veze, o
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
40

Branković, Edin, and Marko Badrić. "Preliminary Validation of the Holistic Experience of Motivation Scale (HEMS): An Empirico-Philosophical Approach / Preliminarna validacija Skale cjelovito iskustvo motivacije: empirijsko - filozofski pristup." Croatian Journal of Education - Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje 23 (May 4, 2021). http://dx.doi.org/10.15516/cje.v23i0.4032.

Full text
Abstract:
The aim of this study is to test the reliability and validity of the instrument known as Holistic Experience of Motivation Scale (HEMS) that has been used to examine the foundation of holistic experience of motivation in adolescents. Analyzing current research, theories, and practices in positive psychology, it is assumed that the need for purpose, i.e. recognition of the purpose, is a common need manifested differently in different constructs of human motivation.The HEMS is proposed after a theoretical and comparative analysis of various constructs of motivation, philosophies, and educational
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
41

Polič, Marko, and Matija Svetina. "POMEN OKOLJSKIH VPRAŠANJ PRI ZADOVOLJSTVU Z ŽIVLJENJEM." Teorija in praksa, December 31, 2023, 717–28. http://dx.doi.org/10.51936/tip.60.4.717.

Full text
Abstract:
V članku skušava z analizo podatkov SJM iz dveh časovnih obdobij, 2011 in 2020, ugotoviti, kako je odnos do okoljskih vprašanj povezan s subjektivnim blagostanjem/zadovoljstvom z življenjem. Analize podatkov SJM v omenjenem obdobju nakazujejo, da se ljudje okoljske problematike zavedamo, vendar ta vprašanja zaznavamo kot abstraktna, »nekje drugje«, zato se nam zdijo za oceno zadovoljstva s svojim življenjem manj pomembna kakor konkretna življenjska vprašanja, kot je zdravje ali materialno stanje. Ugotovitve komentirava v kontekstu teorije sestavljenih ravni in tudi okoljskih težav v letih 2022
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
42

Cigić Gavrilović, Dunja, and Uglješa Colić. "OSPOSOBLJENOST VASPITAČA ZA PRIMENU ART-TERAPIJE U SVAKODNEVNOM RADU SA DECOM U VRTIĆU." Krugovi detinjstva - časopis za multidisciplinarna istraživanja detinjstva 10, no. 1 (2022). http://dx.doi.org/10.53406/kd.v10i1.40.

Full text
Abstract:
Pod art-terapijom se, u najširem smislu, podrazumeva kreativna upotreba umetničkih medija u svrhu postizanja pozitivne promene ličnosti. U svakom art-terapijskom procesu neophodni su klijent, terapeut, upotreba umetničkih medija i aktivna procedura koja uključuje verbalnu i neverbalnu ekspresiju. Umetnički mediji koji se koriste u art-terapiji su brojni: slikanje, vajanje, drama, igra, muzika, film, video, poezija, crtež i dr. U radu se opisuje iskustvo u primeni art-terapije sa decom u vrtiću, a zasnovano je na Vinikotovom konceptu. Opisano iskustvo nije nastalo u kontekstu kliničke psihologi
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
43

Sescu, Andrei, and Miruna-Georgiana Stan. "Caracterul proactiv al angajaților și modul prin care acesta influențează procesul de inovare în cadrul organizațiilor." MANAGEMENT STUDENT WORKING PAPERS 2 (August 26, 2024). http://dx.doi.org/10.24818/mswp.2024.09.

Full text
Abstract:
Inovarea este recunoscută ca fiind un determinant esențial pentru succesul și competitivitatea organizațiilor. Unul dintre principalii factori care influențează procesul de inovare este proactivitatea angajaților. Comportamentul proactiv al angajaților face referire la autodepășirea sinelui, fiind orientat spre o continuă schimbare. Această lucrare de cercetare își propune să analizeze în ce măsură caracterul proactiv al angajaților influențează procesul de inovare în cadrul organizațiilor. Astfel, cercetarea este fundamentată la nivelul a două perspective complementare: perspectiva teoretică
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
44

Stanisavljevic, Katarina. "Pozorište u obrazovanju i njegov uticaj na razvoj imaginacije kod dece." Krugovi detinjstva - časopis za multidisciplinarna istraživanja detinjstva 10, no. 2 (2023). http://dx.doi.org/10.53406/kd.v10i2.54.

Full text
Abstract:
Primenjeno pozorište u obrazovanju (Drama in Education), zbog prirode dramskih metoda koje obezbeđuju visok nivo angažovanja i aktivna iskustva učenja, prema mišljenju mnogih teoretičara pozitivno doprinosi razvoju dečje kreativnosti i imaginacije. Imaginacija predstavlja jedan od kognitivnih procesa koji omogućava anticipaciju budućih događaja kao i sposobnost stvaranja novih celina kombinovanjem različitih perspektiva, ideja i pojmova koji u takvom obliku ne postoje u ranijem iskustvu. Cilj ovog rada jeste da se teorijski ispitaju načini na koje primenjeno pozorište u obrazovanju, uključujuć
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
45

Lozić, Semko R. "MJESTO I ULOGA UČESNIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA U SAVREMENOM KURIKULUMU ŠKOLE." НАША ШКОЛА 8, no. 2 (2020). http://dx.doi.org/10.7251/nsk1902089l.

Full text
Abstract:
Cilj ovog rada odnosi se na određivanjeuloga različitih učesnika/sudionika u odgojno-obrazovnomprocesu. Kako je cilj svakog kurikulumadaškolu učini kvalitetnijom,određivanje ovih uloga je važan diorada na kurikulumu,jer od toga zavisikoliko i kako će se kvalitetno kurikulumprovoditi, a i cjelokupnikvalitet odgojno-obrazovnog rada inastavnog procesa škole. Da bi seostvario cilj ovog rada potrebno jerealizovati dva zadatka, tj. odreditikoji sve učesnici odgojno-obrazovnogprocesa mogu obavljati nekuulogu u stvaranju provedbi i vrednovanjunovog savremenog kurikuluma,te bliže odrediti ulogu svakogo
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
46

Vasić, Aleksandar. "RELACIJE SAMOEFIKASNOSTI I AKADEMSKE MOTIVACIJE U ADOLESCENCIJI." "РАДОВИ" ЧАСОПИС ЗА ХУМАНИСТИЧКЕ И ДРУШТВЕНЕ НАУКЕ 1, no. 22 (2016). http://dx.doi.org/10.7251/rad1622014v.

Full text
Abstract:
U cilju empirijske provere relacija samoefikasnosti prema sociokognitivnoj teoriji i vrsta akademske motivacije prema teoriji samoodređenja obavljeno je istraživanje na prigodnom uzorku od 976 ispitanika oba pola (63% ispitanica) i uzrasta od 15 do 19 godina (AS =17; SD = 0,92). Podaci su generisani primenom instrumenata upitničkog tipa za merenje ovih osobina sa glavnim predmetima merenja koji se, bar prema rezultatima niza domaćih istraživanja, mogu definisati uglavnom u saglasnosti sa očekivanjima polaznih teorija. Podaci iz ovog istraživanja su analizirani kanoničkom korelacionom analizom
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
47

Gür, Çağla, and Başak Eser. "Does Positive Thinking Predict Positive Learning Behaviors in Preschoolers? / Može li se pomoću pozitivnoga razmišljanja predvidjeti pozitivno ponašanje pri učenju kod djece predškolske dobi?" Croatian Journal of Education - Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje 25, no. 1 (2023). http://dx.doi.org/10.15516/cje.v25i1.4702.

Full text
Abstract:
Abstract This study aims to investigate the effect of the Positive Thinking Program with Multidimensional Perspectives on the learning behavior of preschool children (5 years old) and the teachers' evaluation of the program. The approaches of Positive Psychology and Philosophy for Children (P4C) were used as a basis in the development of the Positive Thinking Education activities with multidimensional perspectives. Practices of positive thinking with multidimensional perspectives are easily applied to pre-schoolers in the context of activities in science and nature, mathematics, art, music, st
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
48

Hasanović, Amir, and Sanela Pekić. "PREVENCIJA UPOTREBE PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI UTEMELJENA NA DOKAZIMA." DRUŠTVENE DEVIJACIJE 7, no. 1 (2022). http://dx.doi.org/10.7251/zcmz0122172h.

Full text
Abstract:
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nezarazne bolesti trenutno u svijetu uzrokuju 60% smrtnih slučajeva. Ovome su primarno doprinijeli socio-ekonomski uslovi i odabir određenih životnih stilova koji, između ostalog, uključuju i probleme s korištenjem psihoaktivnih supstanci. Sve do 80-ih godina prošlog vijeka koncept sprječavanja upotrebe supstanci uglavnom se zasnivao na metodama zastrašivanja – povezanim sa dubokim moralnim porukama i snažnim fokusom na apstinenciju. Tadašnje prevencijske prakse – još uvijek dominantne u Bosni i Hercegovini – primarno su utemeljene na tradiciji, intuic
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
49

Ellena, Adriano Mauro, Marta Elena, Francisco Simões, Maria Fernandes-Jesus, and Claudia Petrescu. "Soft Skills and Psychological Well-being: A Study on Italian Rural and Urban NEETs." Revista Calitatea Vieții 32, no. 4 (2021). http://dx.doi.org/10.46841/rcv.2021.04.02.

Full text
Abstract:
Soft skills retain a certain importance in fully understanding the NEET phenomenon: however, only few researchers have focused on them specifically. The aim of this work is two-fold: a) to detect the differences in terms of soft skills and psychological well-being between urban and rural NEETs; and b) to evaluate which of the soft skills analysed may be predictors of psychological well-being. A sample of young 6998 18−34 years old representative of the Italian population was used. Although gender and educational attainment play a key role in determining NEET status, the degree of urbanisation
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
50

Duh, Matjaž, and Rebeka Kolar. "Basic Emotions and Colours as Perceived by Fourth Grade Pupils / Percepcija temeljnih emocija i boja učenika četvrtog razreda osnovne škole." Croatian Journal of Education - Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje 16, no. 3 (2014). http://dx.doi.org/10.15516/cje.v16i3.496.

Full text
Abstract:
AbstractWe face colours in thousands of shades every day, but we sometimes easily ignore them. If we really want to understand the relationship between “humans and colours”, we must remember that colours have got physical characteristics as well as strong physiological and psychological impact on us. In the present study the investigation was focused on the relationship between basic emotions and colours as perceived by fourth grade pupils, their favourite and unpopular colours, and the emotional stability of pupils with respect to self-esteem and expectations for the future, in terms of colou
APA, Harvard, Vancouver, ISO, and other styles
We offer discounts on all premium plans for authors whose works are included in thematic literature selections. Contact us to get a unique promo code!

To the bibliography