Academic literature on the topic 'Zločiny'
Create a spot-on reference in APA, MLA, Chicago, Harvard, and other styles
Consult the lists of relevant articles, books, theses, conference reports, and other scholarly sources on the topic 'Zločiny.'
Next to every source in the list of references, there is an 'Add to bibliography' button. Press on it, and we will generate automatically the bibliographic reference to the chosen work in the citation style you need: APA, MLA, Harvard, Chicago, Vancouver, etc.
You can also download the full text of the academic publication as pdf and read online its abstract whenever available in the metadata.
Journal articles on the topic "Zločiny"
1
Begić, Mujo. "KRIVIČNO DJELO ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI U PRAVOMOĆNIM PRESUDAMA ZA ZLOČINE POČINJENE NA PROSTORU BOSANSKE KRAJINE." Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću 7, no. 7 (December 19, 2014): 157–84. http://dx.doi.org/10.52535/27441695.2014.7.157-184.
Full textAbstract:
Krivično djelo zločin protiv čovječnosti u pravomoćnim presudama izrečenim osobama za zločine počinjene na prostoru Bosanske krajine predstavlja najčešću krivičnu sankciju izrečenu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (dalje u tekstu MKSJ) i Sudom Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu Sud BiH). Zločin protiv čovječnosti usmjeren je prema vrijednostima karakterističnim za čitavo čovječanstvo, odnosno prema opće civilizacijskim vrijednostima. Definiranjem ovog krivičnog djela u Statutima međunarodnih sudova i Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu KZ BiH ) omogućuje se kažnjavanje teških kršenja ljudskih prava koji su produkt šire zločinačke politike. U našem krivičnom zakonodavstvu ovo krivično djelo nije bilo obuhvaćeno Krivičnim zakonom SFRJ (dalje u tekstu KZ SFRJ), već je definirano KZ BiH. Iako zločin protiv čovječnosti do pojave KZ BiH nije bio definiran KZ SFRJ neki oblici krivičnog djela zločin protiv čovječnosti sadrže identična djela koja su ranije bila definirana kao djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ako su učinjena za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije. Bez obzira što ovo krivično djelo predstavlja novinu u krivičnom zakonodavstvu BiH pred Sudom BiH izrečen je određen broj krivičnih sankcija upravo za ovo jedno od najtežih krivičnih djela. Jedan broj pravomoćnih presuda izrekao je i MKSJ za zločine počinjene na prostoru Bosanske krajine. Istovremeno definiranjem ovog krivičnog djela, BiH je ispunila svoju međunarodno pravnu i ustavnu obavezu. U ovom radu je ponuđena analiza bitnih elemenata krivičnog djela zločin protiv čovječnosti sa posebnim osvrtom na pravomoćne presude izrečene za zločine počinjene na prostoru Bosanske krajine.
2
Degan, Vladimir-Đuro. "Zločin genocida pred međunarodnim sudom u Haagu." Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 53, no. 2 (May 5, 2016): 329–76. http://dx.doi.org/10.31141/zrpfs.2016.53.120.329.
Full textAbstract:
U ovoj raspravi najprije se razmatraju neka opća pitanja međunarodnoga prava vezana za zločin genocida. Njihovo nedovoljno ili nikakvo poznavanje uzrokom je brojnih nesporazuma glede sadržaja i domašaja sudskih odluka o tome najodvratnijem međunarodnom zločinu. Potom se ukratko izlažu odluke Međunarodnoga suda u Haagu u parnicama u kojima je SRJ, Srbija i Crna Gora ili sama Srbija bila stranka u postupku, bilo kao tužena strana ili tužiteljica. Radi se o parnici Bosne i Hercegovine protiv SRJ, potom o onoj u kojoj je SRJ tužila deset država članica NATO-a, te na koncu o parnici Hrvatske protiv SRJ. Nisu na isti način obrađene presude međunarodnih kaznenih tribunala za bivšu Jugoslaviju i za Ruandu koje se odnose na taj zločin. Na koncu se izlaže kratak zaključak iz kojega je razvidno zašto su te parnice, sve temeljene na članku IX. Konvencije o genocidu iz 1948., bile za države tužiteljice dugotrajne, skupe i na koncu neuspješne. Žrtve međunarodnih zločina nisu dobile nikakvu zadovoljštinu.
3
Vacek, Josef. "Pátrová, K. Hrdelní zločiny na brandýském panství v 16.–18. století." PRÁVNĚHISTORICKÉ STUDIE 50, no. 1 (April 9, 2020): 100–101. http://dx.doi.org/10.14712/2464689x.2020.10.
Full text
4
Crnić-Grotić, Vesna. "Crime of genocide before the International Court of Justice." Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 40, no. 3 (2020): 1033–49. http://dx.doi.org/10.30925/zpfsr.40.3.3.
Full textAbstract:
Kada je g. Raphael Lemkin oblikovao naziv genocida 1944. godine, zapravo je pokušavao ispuniti prazninu na postojećem popisu međunarodnih zločina, jer ni jedan, prema njegovu mišljenju, nije bio odgovarajući da opiše strašna masovna zlodjela tijekom Drugog svjetskog rata. Masovna pogubljenja Židova, Roma/ Cigana, Slavena i drugih skupina trebala su biti različita od „običnih“ zločina protiv čovječnosti. Njegova borba dovela je do prihvaćanja Konvencije UN o zabrani i kažnjavanju zločina genocida 1948. godine. Iako je primarna svrha Konvencija bila kažnjavanje pojedinaca, i države stranke mogu biti odgovorne zbog počinjenja zločina genocida. Odredba članka IX. Konvencije koja predviđa nadležnost Međunarodnog suda u Haagu jasno pokazuje u tom smjeru. Pa ipak, prva parnica pred tim sudom bila je ona između Bosne i Hercegovine protiv Srbije 1993. godine koju je Sud meritorno presudio 2007. Sljedeća presuda odnosila se na predmet Hrvatska protiv Srbije 2015. Ni jedna od konačnih presuda nije utvrdila odgovornost tužene države za zločin genocida iako je Sud utvrdio postojanje genocida u Bosni. Članak će prikazati koje zahtjeve Međunarodni sud smatra potrebni kako bi se utvrdio zločin genocida i koja je to karika potrebna između zločina i tužene države.
5
Fajfrić, Željko. "Generalni državni tužilac države Izrael protiv Adolfa, sina Karla Ajhmana." Glasnik Advokatske komore Vojvodine 77, no. 10 (2005): 457–65. http://dx.doi.org/10.5937/gakv0509457f.
Full textAbstract:
Pre 40-tak godina u Jerusalimu (suđenje je započelo 11. marta 1961. godine) održan je veliki proces Adolfu Ajhmanu (Krivični spis 40-61). Optužen je za ubistvo nekoliko miliona Jevreja. Ovo je možda i najizrazitije suđenje jednom novom pojmu zločina koji je stvoren u vreme Hitlerove vladavine nazvanom kasnije genocid. Istovremeno bilo je to i suđenje novom tipu zločinca, "zločincu sa belim okovratnikom", birokrati, ubici za pisaćim stolom. Sam Ajhman je svojom rukom ubio samo jednom (kao da je i to malo) i to onda kada je u Budimpešti do smrti pretukao jevrejskog dečaka koji je iz njegovog voćnjaka ukrao nekoliko bresaka. S druge strane "bio je dovoljan samo jedan njegov telefonski razgovor pa da krenu čitavi vozovi u logore smrti, da se pusti otrovni plin..." (iz pledoajea tužioca Hausnera)…
6
Sokanović, Lucija. "Ratni zločin protiv civilnog stanovništva vs. ratni zločin protiv ratnih zarobljenika." Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske 12, no. 1 (July 16, 2021): 175–205. http://dx.doi.org/10.32984/gapzh.12.1.9.
Full textAbstract:
Ishodište je rada u pravomoćnoj oslobađajućoj presudi za ubojstvo Aleksandra Labe 19. studenoga 1991. godine u Vukovaru. Analiza kvalifikacije djela kao ratnog zločina protiv civilnog stanovništva naspram ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika polazi od tumačenja pojma ratnog zarobljenika te ocjene o primjenjivosti Ženevskih konvencija i dopunskih protokola. Pritom se mogu izdvojiti tri moguća pristupa u sudskoj praksi: (1) ocjena da je u relevantno vrijeme sukob bio nemeđunarodni, pa je blanketnu normu potrebno dopuniti primjenom zajedničkog čl. 3. Ženevskih konvencija i Dopunskog protokola II; (2) ocjena da je sukob bio međunarodni, pa se primjenjuje Ženevska konvencija III i Dopunski protokol I ili (3) bez obzira na ocjenu sukoba blanketnu normu dopuniti primjenom odgovarajućih odredbi Ženevskih konvencija. Slijedi analiza postupaka označenih kao poticanje na ratni zločin i razmatranje kažnjivosti poticanja u konkretnom slučaju. Zakonit kazneni postupak imperativ je naspram pravnoj hipokriziji o nezastarivosti ratnih zločina.
7
Kaňák, Petr, Jan Vajskebr, and Jan Zumr. "Heinrich Reiser – válečný zločinec ve víru studené války." Securitas Imperii: Journal for the Study of Modern Dictatorships 38, no. 1 (June 30, 2021): 230–60. http://dx.doi.org/10.53096/yfly3966.
Full textAbstract:
Heinrich Reiser (1899–1978) se poté, co nacisté v Německu uchopili moc, stal příslušníkem tajné státní policie (Gestapo), v jejíchž řadách se v březnu 1939 podílel na okupaci českého vnitrozemí. V létě 1940 byl odvelen do Francie, kde se specializoval na potírání levicového odboje a sovětské špionážní sítě, pro kterou se vžilo označení Rudá kapela (Rote Kapelle). Na sklonku války se podílel na represích vůči nuceně nasazeným zahraničním dělníkům v Německu, po jejím skončení se ukrýval a byl krátce vězněn Francouzi. Vzhledem k rozpadu válečného spojenectví mezi vítěznými mocnostmi byly Reiserovy znalosti a schopnosti využity Gehlenovou organizací, z níž později vznikla západoněmecká tajná služba BND. V rámci denacifikace zpravodajských služeb z nich však byli na přelomu 50. a 60. let „odejiti“ či posláni do penze agenti s nacistickou minulostí, což byl i Reiserův případ. Do hledáčku justice ve Spolkové republice Německo se Reiser dostal vždy jen jako svědek při vyšetřování jiných příslušníků nacistického represivního aparátu, a za své zločiny tak nebyl nikdy odsouzen.
8
Mihaljević, Željko, and Šimun Naletilić. "Forenzička patologija u prosuđivanju zlostavljanja životinja - usmrćivanje životinja vatrenim oružjem." Veterinarska stanica 51, no. 2 (March 27, 2020): 207–15. http://dx.doi.org/10.46419/vs.51.2.11.
Full textAbstract:
Zlostavljanje životinja je oduvijek poznato kao zločin sam po sebi i predstavlja važan indikator zločinačkog ponašanja počinitelja. Veterinarski patolog je pred sudom važna karika u dokazivanju zločina usmrćivanja životinje vatrenim oružjem. Na Hrvatskom veterinarskom institutu forenzički se prosuđuje najviše usmrćenih konja i pasa. Svaki od ovih slučajeva je iznimno težak i s puno koraka u obradi. U suradnji s državnim odvjetništvom zadaća veterinarskog patologa je da na jasan i nedvojben način opiše što se dogodilo s usmrćenom životinjom. Pri tome materijalni dokazi kao što su: izvješće patologa, projektil, fotografije životinje i ozljeda, dlaka s barutnim česticama, veličina te položaj ulazne i izlazne rane, kao i drugi tragovi imaju presudnu ulogu u sudskom procesu. Ovaj tekst objedinjuje naša iskustva s forenzičkim prosuđivanjem zlostavljanja životinja usmrćivanjem vatrenim oružjem i na logički način pokušava stvoriti sliku o načinu razmišljanja i prikupljanju dokaznog materijala u ovakvim slučajevima.
9
Movrin, David. "Sv. Hieronim: Epistula LVII Pismo Pamahiju o najboljši vrsti prevajanja." Keria: Studia Latina et Graeca 2, no. 2 (December 31, 2000): 219. http://dx.doi.org/10.4312/keria.2.2.219-235.
Full textAbstract:
Ko se je moral apostol Pavel vpričo kralja Agripa zagovarjati zaradi zločinov, ki jih je bil njegov poslušalec zmožen razumeti, se je v svoji gotovosti glede zmage pri pravdi takoj na začetku zahvalil z besedami: Mislim, da sem lahko srečen, ker se moram zaradi vsega, kar mi Judje očitajo, danes zagovarjati pred tabo, kralj Agripa, saj temeljito poznaš vse judovske običaje in sporna vprašanja. Prej je namreč bral pri Izaiju: Srečen, kdor govori v ušesa nekoga, ki posluša in je vedel, da govornikove besede hasnejo toliko, kolikor je dojemljiv sodnikov razum. Zato se imam pri tem opravilu seveda tudi sam za srečnega, ker se bom vpričo izobraženih ušes zagovarjal pred neveščim jezikom, ki me obtožuje bodisi nevednosti bodisi lažnivosti, češ da tujega pisma nisem znal ali pa nisem hotel prav prevesti: prvo je napaka, drugo zločin.
10
Palevic, Milan, and Milan Rapajic. "GENOCIDNA NAMERA – ESENCIJA ZLOČINA GENOCIDA – problem interpretacije elemenata genocidne namere u postupku utvrđivanja zločina genocida –." Srpska politička misao 67, no. 1/2020 (April 30, 2020): 205–25. http://dx.doi.org/10.22182/spm.6712020.9.
Full textAbstract:
Predmet ovog rada je genocidna namera – konstitutivni element i distinktivno obeležje zločina genocida. Pregledom i analizom pravnog režima genocida i ključnih stavova doktrine o datoj problematici, u radu se ukazuje na specifičnost sadržinskih elemenata genocidne namere, njihovu konceptualnu međuzavisnost i teškoće u definisanju i primeni jasnih, opšteprihvatljivih standarda i kriterijuma u postupku utvrđivanja postojanja različitih pojavnih oblika genocidne namere i samog zločina genocida. Neka tradicionalna rešenja sučeljena su sa novim koncepcijskim pristupima i dostupnom sudskom praksom, pre svega praksom dva ad hoc tribunala, kao i stavovima i mišljenjima sudija Međunarodnog suda pravde, datih povodom tri predmeta genocida koji su izneti pred njim. Iz tog „intelektualnog kvazikonflikta” autori su izveli opšti kritički komentar – zaključak o postojanju raskoraka, nekonzistentnosti i neke vrste konfuzije u odnosu normativnog, doktrinarnog i praktično primenljivog u materiji genocida, što vodi dezavuisanju, trivijalizaciji i političkoj zloupotrebi koncepta prevencije i kažnjavanja ovog zločina, kako su oni zamišljeni u, manje više opravdano kritikovanoj, Konvenciji iz 1948. godine. U radu se ne obrađuje „nacionalna, verska, rasna i etnička grupa” kao element genocidne namere, iz razloga što je jedan od autora već objavio rad na tu temu.
Dissertations / Theses on the topic "Zločiny"
1
Kulhavá, Kateřina. "Individuální trestní odpovědnost jednotlivce v mezinárodním právu." Master's thesis, Vysoká škola ekonomická v Praze, 2006. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-161698.
Full textAbstract:
kontext, vznik a vývoj individuální trestní odpovědnosti jednotlivce v mezinárodním právu; trestní odpovědnost jednotlivce za zločiny podle mezinárodního práva jako součást partikulární subjektivity jednotlivce; Norimberský a Tokijský tribunál, činnost Komise OSN pro mezinárodní právo, Mezinárodní trestní tribunál pro bývalou Jugoslávii, Mezinárodní trestní tribunál pro Rwandu, Zvláštní soud pro Sierra Leone, Mezinárodní trestní soud; aktuální pohled na individuální trestní odpovědnost jednotlivce v porovnání s jejími počátky
2
Blail, Michael. "Umění/Zločin Zločin/Umění." Doctoral thesis, Vysoké učení technické v Brně. Fakulta výtvarných umění, 2014. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-234287.
Full textAbstract:
The main title of the doctoral thesis - ART/CRIME - CRIME/ART - point to a general investigation of these two phenomenons. This investigation makes up the background of the main theme of the thesis, which is an actual event of the mysterious death of the painter and shepherd K.. At work I spend time with alternative investigations of this death and the goal is an attempt to reconstruct the events and effort of discovering the answers what happened that night and whether or not a killer really existed or not.
3
Mlčoch, Tomáš. "Economics of Golden Crime." Master's thesis, Vysoká škola ekonomická v Praze, 2013. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-199295.
Full textAbstract:
This master's thesis examines a criminal response to the sharp increase in the real gold price between the years 1998 and 2012. By using a regression analysis, I show that an increase in the real gold price does not have a significant impact on the number of golden crimes but the gold price significantly influences the stolen amount of gold with the elasticity of 2.2. In addition, an increase of lagged real wage and non-lagged real wage, and the number of prisoners significantly decreases golden crime whereas increased unemployment has a negative impact. Moreover, I find that in all types of a regression analysis (daily, monthly and quarterly) higher temperature and also lower cloudiness (as proxies for the good weather) significantly increase the golden crime rate. The daily model also revealed that during weekends and holidays there is significantly and markedly lower crime.
4
Šmat, Jakub. "Organizovaný zločin." Master's thesis, Česká zemědělská univerzita v Praze, 2016. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-260236.
Full textAbstract:
This study characterizes one of the most serious forms of organized crime in the Czech Republic, namely counterfeiting of means of payment, focusing on the issue of credit card fraud and skimming. It deals with various types of credit cards, legal and technical aspects of their protection, and economic aspects in terms of damage incurred and liability of caused damage. The thesis evaluates the risk of skimming in the Czech Republic, describes various methods of attack, and provides advice and recommendations related to the defence against this illegal activity.
5
Polách, David. "Ekonomie kybernetického zločinu." Master's thesis, Vysoká škola ekonomická v Praze, 2007. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-2019.
Full textAbstract:
Práce se zabývá ekonomickou analýzou kybernetického zločinu. Základním východiskem analýzy je model jednání racionálního kybernetického zločince rozhodujícího se o očekávaných nákladech a užitcích své činnosti vyjádřené v jednotkách peněžního ekvivalentu. Rozhodovací problém kybernetického zločince tvoří optimalizační úlohu z vzhledem k jeho nákladům. V rámci práce je odvozen rovnovážný optimální stav zločince. Další diskutovanou problematikou jsou metody boje proti kybernetickému zločinu a detailní rozbor metody zvýšené intenzity boje. Metoda zvýšené intenzity boje je založena na snižování počtu spáchaných kybernetických zločinů pomocí mechanismu zvyšujícího náklady zločincům. Mezní zločinci jsou v případě komerční varianty zločinu vytlačeni z trhu, zbývající alespoň sníží svoji produkci. Naopak pro specifickou verzi komunitní varianty zločinu tato metoda vede ke zvýšení trestné činnosti. Posledním tématem je interakce výrobců softwaru působícího síťové efekty, spotřebitelů a softwarových pirátů. Práce obsahuje model nerozvinutého a rozvinutého trhu a variantu s dokonalou cenovou diskriminací. Ukazuje se, že na rozvinutém trhu může monopolní výrobce softwaru svoji pozici vylepšit snahou o zvyšování intenzity boje se zločinem, přičemž v případě s cenovou diskriminací tento mechanismus nemá limit a teoreticky může působit až do úplného vymýcení softwarového pirátství.
6
Vosyka, Jaroslav. "Hospodářské důsledky organizovaného zločinu." Master's thesis, Česká zemědělská univerzita v Praze, 2016. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-260103.
Full textAbstract:
This diploma thesis deals with organized crime and its economic consequences, where the theoretical part is first tangentially history of organized crime, discusses the definition of basic concepts, definitions of organized crime with links to economic organized crime group structures and their typical criminal activity, crime. In conclusion, the theoretical part is dedicated to the fight against organized crime, its resources and authorities.
In the empirical part of the dissertation deals with the analysis of official documents and statistical reports, using qualitative research study of primary data, method of studying documents. In the first part for a better understanding of the issue will analyze selected cases - casuistry. Following the case studies of work followed by an analysis of statistical reports focusing on damages, proceeds of crime and the possible provision of such proceeds according to law.
The overall concept of the work refers to the typical attributes, methods of committing crimes, modus operandi, the consequences of organized crime, with a possible proposal to tackle the issue.
7
Kunt, Lukáš. "Hospodářské důsledky organizovaného zločinu." Master's thesis, Česká zemědělská univerzita v Praze, 2017. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-260586.
Full textAbstract:
Summary
This thesis deals with the significance of the threat that organized crime poses to society. The aim is to provide an overview of its present forms and economic impact. In the theoretical part, there is an outline of basic terms associated with organized crime, its traditional and new forms, the most influential organized crime groups and their history regarding the Czech Republic and the EU and institutions that fight them. The empirical part focuses on the issue of illegal drugs. Drugs smuggling and illegal drug trade are defined from the perspective of criminology. Using addictology and police statistics, the features of illegal drug market are described. Comparing various facts, the crackdown on illegal drugs in the Czech Republic and the EU is analysed, and from statistical data - applying mathematical methods - the value of illegal drug market is estimated. Economic impact of chosen forms of organized crime is described by the assessment of their share in GDP and economy in general. In the conclusion of this thesis, some measures that could reduce the social and economic
impact are drawn.
8
Jelínek, Martin. "Organizovaný zločin v České republice." Master's thesis, Česká zemědělská univerzita v Praze, 2016. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-257206.
Full textAbstract:
Diploma thesis is focused on "Organized crime in the Czech Republic", includes a theoretical part and research. The teoretical part defines the notion of organized crime and the types of groups that perpetrated. Furthermore, the work presents the most common forms of organized crime and institutions such used to fight both nationally and internationally. Finally, there is outlined the situation in the Czech Republic and those groups that are in our country most often perpetrated by organized crime now.
Research part examines whether the frequency of articles on the subject in the selected journal corresponds to the actual situation and widespread forms of organized crime in the Czech republic in 2015. The context was given to data obtained from the content analysis of the largest number of articles of particular forms of organized crime and was compared with interviews carried out by experts estimates and research. The result was that the data corresponds with 2/3 and the only major difference became violent organized crime, which occurred in a number of articles on second place, but it is no longer among the most frequent activities of organized groups in the Czech Republic.
9
Sitter, Tomáš. "Zodpovědnost chránit - koncept a aplikace." Master's thesis, Vysoká škola ekonomická v Praze, 2011. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-142293.
Full textAbstract:
Topic of this thesis is the Responsibility to Protect (R2P) doctrine that has become very current at the present time because of its use in legitimising the operation of NATO and other countries during the uprising in Libya in 2011. Apart from a number of sympathetic opinions, it has caused a wave critique, which has been of two types. Some criticised even the fact itself that the UN Security Council had labelled the Libya situation as a case suited for the application of this doctrine. There were also those who had agreed wholeheartedly with this designation, but who were disappointed by how the operation that followed had proceeded. This section of critics claims that NATO and other states that took part in the operation overstepped the mandate granted to them by the Security Council and thereby caused at least a partial delegitimising of R2P.
10
Kůsová, Ivana. "Vplyv medzinárodných aktérov v boji s organizovaným zločinom: Prípadová štúdia Kolumbia." Master's thesis, Vysoká škola ekonomická v Praze, 2011. http://www.nusl.cz/ntk/nusl-113506.
Full textAbstract:
The thesis deals with the influence of international actors in the fight against organized crime. The issue of combating the organized crime is pictured on the case study of Colombia. Colombian organized crime is largely associated with drug trafficking, therefore the thesis concentrates on options for addressing drug problem. USA as the most important market for Colombian drug production is a major ally of Colombia in the fight against drugs. The thesis focuses on the joint policy initiatives of the USA and Colombia to resolve production and drug trafficking. The aim of the thesis is to find out possible solutions to adress drug trade and identify the benefits and shortcomings of antidrug policies for the case study of Colombia.
Books on the topic "Zločiny"
2
Slavíček, Jiří. Zločiny z Letné: Detektivní román. Praha: Nakladatelství ISLA, 2013.
Find full text
5
Francek, Jindřich. Mordy a jiné zločiny: 100 kriminálních příběhů. Praha: Nakladatelství Paseka, 2014.
Find full text
6
Zločiny za časů c.k. monarchie: Kriminální příběhy ze starého Rakouska-Uherska. Brno: MOBA, 2014.
Find full text
7
Vondruška, Vlastimil. Adventní kletba: Aneb, tři zločiny, které rozřešil královský prokurátor Oldřich z Chlumu. 2nd ed. Brno: MOBA, 2008.
Find full text
8
Vondruška, Vlastimil. Adventní kletba: Aneb, tři zločiny, které rozřešil královský prokurátor Oldřich z Chlumu. 2nd ed. Brno: MOBA, 2008.
Find full text
9
Přiběhy zpod šibenice: Hříchy, zločiny a tresty lidu jehočeského v průběhu staletí. Písek: Praam, 2001.
Find full text
10
David, Svoboda, and Ústav pro studium totalitních režimů, eds. Zločiny komunistických režimů: Sborník z mezinárodní konference : pohled historiků a právních expertů. Praha: Ústav pro studium totalitních režimů, 2011.
Find full textBook chapters on the topic "Zločiny"
1
Ilić, Aleksandra, and Božidar Banović. "Urbanizacija straha od zločina." In Urbana bezbednost i urbani razvoj, 51–66. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Fakultet bezbednosti, 2018. http://dx.doi.org/10.18485/fb_ubur.2018.1.ch3.
Full textConference papers on the topic "Zločiny"
1
Karović Babić, Merisa. "Historiografija i historijski izvori o genocidu u Srebrenici." In Međunaordna naučno-kulturološka konferencija “Istoriografija o BiH (2001–2017 )”. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2020. http://dx.doi.org/10.5644/pi2020.186.15.
Full textAbstract:
U prva dva poglavlja ovoga rada autorica je hronološkim slijedom pratila bitne događaje u Srebrenici 1992‒1995. godine i interpretirala njihovu obrađenost u historiografiji i objavljenim historijskim izvorima. Posebnu pažnju posvetila je analizi burnih i vrlo dinamičnih zbivanja u enklavi tokom 1992. i 1993. godine, proglašenju Srebrenice sigurnom zonom Ujedinjenih nacija, analizi objavljenih dokumenata iz 1994. i 1995. godine u kojima je jasno izrečena namjera srpskih snaga za zauzimanjem Srebrenice, te naposljetku padu enklave i masovnim egzekucijama koje su potom uslijedile. U druga dva poglavlja autorica je primijenila nešto drugačiji pristup: klasifikovala je historiografiju i historijske izvore objavljene neposredno nakon pada enklave do izricanja prve presude za genocid u Srebrenici (1995‒2001) i nakon izricanja spomenute presude (2001‒2017). Dostupnost dokumenata korištenih u procesima pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), uz izricanje spomenute presude u predmetu Radislav Krstić, kao i drugih presuda za zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava počinjene u Srebrenici, bez imalo sumnje imali su značajan utjecaj na historiografiju. Kroz prezentaciju posljednja dva poglavlja, u radu će biti prezentirane sličnosti i različitosti u interpretaciji određenih tema koje se tiču historiografije o Srebrenici 1992‒1995. godine u odnosu na period prije i poslije izricanja presude za genocid. U tom pogledu posebno će biti govora o interpretacijama krivnje i odgovornosti za pad Srebrenice, formiranja i rada komisija za “zločine u i oko Srebrenice”, priznanja zločina od strane Vlade RS-a, a potom negiranja, balansiranja i relativizacije zločina. U završnom dijelu rada autorica će se baviti analizom objavljenih historijskih izvora i spiskova koji se odnose na broj i identitet žrtava, kao i analizom knjiga nastalih na osnovu metoda usmene historije, u kojima su interpretirane ispovijesti žena i majki Srebrenice, o ubijenim muškim članovima porodica i potrazi za njihovim posmrtnim ostacima.
2
Kožar, Azem. "Historijski apsekti izučavanja rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995)." In Međunaordna naučno-kulturološka konferencija “Istoriografija o BiH (2001–2017 )”. Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, 2020. http://dx.doi.org/10.5644/pi2020.186.17.
Full textAbstract:
Proces disolucije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) na federalne jedinice – socijalističke republike, odvijao se kroz ratne sukobe u posljednjoj deceniji dvadesetog stoljeća. Glavni generatori toga procesa bili su agresivni nacionalizmi koji su ratom nastojali ostvariti svoje velikodržavne projekte, između ostaloga, razgradnjom i podjelom Republike Bosne i Hercegovine. Ipak, uz pomoć međunarodne zajednice, sve bivše socijalističke republike postale su samostalne i nezavisne države – a među njima i Republika Bosna i Hercegovina. Najteža ratna stradanja ljudi i razaranja materijalnih i kulturnih dobara dogodila su se upravo na njenom području (1992–1995), gdje je, po presudi međunarodnog suda u Hagu, počinjen i zločin genocida. Spoznaja historijske istine o uzrocima, toku i posljedicama ratnih stradanja i razaranja u Bosni i Hercegovini je dug, zahtjevan i složen proces. Neki segmenti te istine, između ostalog, obznanjeni su u presudama međunarodnog suda u Hagu te pravosudnih organa Bosne i Hercegovine i zemalja okruženja. To, međutim, nije i ne može biti cjelovita historijska istina, koja mora biti sveobuhvatna, višedimenzionalna, dokaziva i provjerljiva u izvorima historijskoga saznanja. Takva istina je civilizacijski dug građana savremenika, historičara i drugih naučnika, institucija obrazovanja, kulture i nauke svih vrsta i razina, odnosno države Bosne i Hercegovine i bosanskohercegovačkog društva u cjelini. U ovom prilogu se uglavnom govori o dva historijska aspekta od značaja za istraživanja minulog rata: o neophodnosti postojanja, adekvatne zaštite, čuvanja i korištenja primarnih historijskih izvora kao conditio sine qua non za naučnu elaboraciju ratnih zbivanja, i o neophodnosti postojanja školovanih historičara kao nepristrasnih i naučnoj istini posvećenih istraživača.